Poreklo prezimena, selo Mijatovac (Ćuprija)

Selo Mijatovac, opština Ćuprija, stanje iz 1930. godine.

Mijatovići, Stamatovići (10 dom., Sv. Nikola), doselio im se predak Mijat od Sjenice, po kome je i mesto dobilo ime. Mijat je došao od Sjenice oko 1730. godine. Imao je 1.000 ovaca od kojih su bile 300 galjaste vrane. Jednom prilikom zanoći kod njega neki spahija, pa da bi okušao njegovo poštenje, sutradan na polasku hotimično zaboravi veliku sumu novca. Po njegovom odlasku Mijat nađe novac, pa potrči za spahijom i preda mu ga. Zato mu spahija pokloni veći deo svoga spahiluka, i ovaj je posle toga zadugo bio najbogatiji čovek u mestu i okolini.

Mladenovići, Lazići, Mitići (4 dom., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili se sa Kosova oko 1730. godine preko starog vranjskog okruga, gde su ostali desetak godina.

Ninkovići (15 dom., Sv. Stefan), doselili se iz niške okoline oko 1750. godine.

Đekići (15 dom., Sv. Nikola), doselili se iz okoline Prištine oko 1750. godine. Ima ih u Bačini kod Varvarina, u Kruševcu i u Beogradu. Starog Đeku, još kao dečaka, zarobili su Turci u Prištini, pa ga otuda izbavila majka, pomoću nekih mađija, i ovamo prevela.

Milenkovići (15 dom., Sv. Nikola), doselili se iz timočke Crne Reke oko 1780. godine.

Đorđevići (4 dom., Sv. Nikola), doselili se kad i Milenkovići sa Malog Kosova (današnja šira okolina Podujeva-Prištine).

Đurđevići (5 dom., Sv. Vrači), doselili se sa Malog Kosova oko 1790. godine.

Brankovići (9 dom., Sv. Mina), doselili se iz timočke Crne Reke oko 1790. godine. Ima ih u Majuru i u Jagodini.

Marinkovići (13 dom., Sv. Vrači), doselili se iz Bracna kod Ražnja oko 1800. godine.

Svrzići (6 dom., Sv. Mina i Sv. Lazar), doselili se iz Varvarina gde ih i danas ima. Početkom 20. veka Svrzića je bilo oko 25 kuća u Varvarinu i još jednom selu u okolini, slave Sv. Minu. Prezime su dobili zato što su se mnogo selili, nisu mogli da se svrstaju. Za Svrziće iz Varvarina piše da su starinom sa Kosova.

Radosavljevići, Virinci (10 dom., Sv. Nikola), preseljeni su iz okoline iz sela Virine oko 1800. godine.

Erci (5 dom., SV. Stefan), doselili iz Kruševačke Župe oko 1810. godine. Ovi su sigurno dalekim poreklom iz Hercegovine. Doseljenici iz Hercegovine često su nazivani Ercima, Erićima, Erčićima i slično.

Nikolići (25 dom., Sv. Arhanđeo), doselili se iz vranjske okoline oko 1810. godine.

Blagojevići (9 dom., Sv. Jovan), doselili se posle Nikolića iz ražanjske okoline.

Stojkovići (7 dom., Mitrovdan), doselili se iz vranjske okoline posle Blagojevića.

Šestići, Radovanovići (5 dom., Petrovdan), doselili se iz okoline Kumanova/Makedonije posle Stojkovića.

Vaskovići (6 dom., Sv. Nikola), doselili se iz niške okoline posle Šestića.

Jovanovići, Dušoboljci (4 dom., Mitrovdan), doselili se iz leskovačke okoline posle Vaskovića. Prozvani su Dušoboljcima, što je neki njihov stari govorio uz svaku drugu reč: “Duša me boli”.

Jocići (8 dom., Sv. Arhanđeo), doselili se iz aleksinačke okoline posle Jovanovića.

Kačarevići (10 dom., Sv. Jovan), doselili se iz Majura gde imaju rođake. Ne znaju odakle su došli u Majur.

Soldatovići, Markovići (10 dom., Sv. Đorđe i Đurđevdan), doselili se iz Grabovića (danas opština Despotovac).

Milojevići, Tasići (6 dom., Sv. Đorđe i Đurđevdan), preselili se iz okoline sela Ostrikovca oko 1830. godine.

Kozarevići (6 dom., Sv. Jovan), došli iz Ostrikovca oko 1850. godine, prizećeni u rod Blagojevića.

Živkovići (3 dom., Sv. Nikola), ne zna se odakle su i kada su došli.

Markovići, Čerkezi (15 dom., Sv. Stefan), poreklom su Romi svirači, došli iz Šetke kod Ražnja oko 1850. godine. Pored sviranja i torbarenja zanimaju se i zemljoradnjom.

IZVOR: Priredio Aleksandar Aksić Šarko