Bunjevačka prezimena: Rajčić – Rončević

21. maj 2012.

komentara: 0

Portal Poreklo u više nastavaka objavljuje podatke o bunjevačkim prezimenima, koji su preuzeti iz knjige Jovana Erdeljanovića “O poreklu Bunjevaca”. Prilog poslao Aleksandar Marinković

RAJČIĆI – u Subotici, od 1686.god.; u Somboru, od 1715.god.; u Senju se 1540.god. pominje se Matija Rajčić, sa kojim možda imaju veze po poreklu današnji lički Rajšići. Na zemljištu negdašnjeg kliškog sandžakata naselje s imenom Rajčić. U srednjoj Bosni muslimansko selo Rajčići.

RAKIĆI – u Somboru, od 1715.god.; u Subotici, od 1759.god.; pravoslavni u Lici (možda ih ima i katolika); katolici u Gardunu kod Sinja; pravoslavni u Bukoviću kod Benkovca. U Dalmaciji kod Sinja katoličko selo Rakićevo ili Rakićani. U istočnoj Bosni dva pravoslavna sela s imenom Rakić.

RATKOVIĆI – u Lici i u Podgorju, od 1540.god.; katolici (Bunjevci) u Somboru, od 1715.god.; katolici u Grabu i u Trilju kod Sinja; F.Ratković, katolički sveštenik u splitskoj dijecezi, rodom iz Donjeg Muća u severnoj Dalmaciji; pravoslavni Srbi u Žumberku, vojvoda Pavko i Vukdrag Ratković, 1556.god., a doseljeni sa bosansko-dalmatinsko-ličke tromeđe; pravoslavni u zapadnoj Bosni i u susednoj bosanskoj Posavini. U Bosni i Hercegovini šest sela s imenom Ratkovići i Ratković, od kojih je jedno, u srednjoj Bosni, verovatno katoličko, ostala su pravoslavna i muslimanska.

RACOVI / RACI (RACIĆI) – u Baji, od 1714.god. (vere ?); u Subotici, od 1715.god.; u austriskoj slavonskoj granici 1600.god. Prodan Rac, a 1606.god. Petar Rac; u Senju ima porodica Rac; u Splitu katolici Racovi, Racići; u zapadnoj Bosni pravoslavni Racevići i Racići.

RAČIĆI – u Lici, od 1683.god.; katolici u Dubrovniku, Cavtatu i na Hvaru; pravoslavni u bosanskoj Posavini i po ostaloj Bosni. Katoličko selo tog imena u južnoj Dalmaciji. U Bosni i Hercegovini 10 sela s imenom Račići i Račić, od njih jedno, kod Banjaluke, deo pravoslavno-katoličkog sela, ostala sva pravoslavna i muslimanska.

REČIĆI – u Subotici, od 1686.godine.

RELJASOVI / RELJAŠOVI / RELJAŠOVIĆI – u Subotici, od 1686.godine.

RENDULIĆI – u Lici.

RIZVIĆI – u Subotici, od 1737.god.; starinci muhamedanci u konjičkom kraju u Hercegovini; starinci muhamedanci u Bosanskoj Krajini; Rizve, muhamedanci u srednjoj Bosni. U Bosni tri seoca s imenom Rizvići: u srednjoj i istočnoj Bosni su muslimanska, a u zapadnoj deo katoličko-muslimanskog sela. Prezime je nesumnjivo postalo od muslimanskog imena Rizvan (Rizva), te su Bunjevci Rizvići svakako od pokrštenih muslimana.

RISOVI – u Subotici, od 1737.god.; Risovići, pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi; Risovići, pravoslavni u Kordunu; Risovići, pravoslavni u zapadnoj Bosni; Risovi, izumrli muhamedanci u srednjoj Bosni.

ROGANOVI – u Subotici, od 1759.god.; pravoslavni Rogani u istočnoj Hercegovini.

ROGIĆI – u Subotici, od 1686.god.; katolici u Podgorju i u Lici, od oko 1686.god.; katolici u Kninskoj krajini u Dalmaciji; katolici u Popoviću kod Benkovca; katolici u Imotskom; katolici u zapadnoj Hercegovini; pravoslavni po zapadnoj Bosni; muhamedanci u Bosanskoj Krajini; pravoslavni u gornjo-karlovačkoj dijecezi. U zapadnoj Bosni pravoslavno selo toga imena.

ROŽIĆI – u Subotici, od 1686.god.; katolici u Lici i njihovi iseljenici; muhamedanci u Bosanskoj Krajini; pravoslavni prota Rožić, rođen u zapadnoj Bosni; pravoslavni Rožići i Rože (jedn. Roža) u zapadnoj Bosni. U Dalmaciji kod Vrlike katoličko selo Rože. Rožići, pravoslavno selo u zapadnoj Bosni.

ROMIĆI – u Subotici, od 1759.god.; pravoslavni u Lici; negdašnji katolici u Kruševu kod Obrovca (severna Dalmacija), gde se i sad po njima Romića Bunarina (biće otseljeni, po mojim istraživanjima); katolici u Hrvatcu kod Sinja i u Omišu; pravoslavni u Žagroviću kod Knina i od njih preseljenici u Kninskom Polju, a starinom ”iz Bosne”; katolički rod Romići u selu Tribovunu i njegovo naselje istog imena na severu od Drniša; pravoslavni u Erveniku u severnoj Dalmaciji; pravoslavni u Drnišu i pravoslavni i katolici po ostaloj Dalmaciji; katolici u zapadnoj Hercegovini; katolici u Kupreškom Polju; pravoslavni po zapadnoj Bosni i susednoj bosanskoj Posavini; naselje toga imena u oblasti negdašnjeg kliškog sandžakata, ”kod samostana Živogosta”.

RONČEVIĆI – u Podgorju i u Lici. Predanje o njihovom poreklu i starini vidi u tački 2. prethodnog odeljka (moj dodatak – potomci već pomenutog neretvanskog vlastelina Grgura Vladimirovića – Rukavine koji je prebegao u Dalmaciju); Inače, ima još Rončevića: u Baji, od 1714.god. (vere ?); pravoslavni u Kninu, doseljeni iz Gatačke Površi u 18.veku; katolici u Imotskom; katolici u Jesenicama kod Obrovca; stari pravoslavni rod i istočnoj Hercegovini, u Gatačkoj Površi (moj dodatak – tački 2. takođe stoji da su slavili Đurđevdan); u zapadnoj Bosni pravoslavni Ronci, jedn. Ronac. U severnoj Dalmaciji Rončević, deo katoličko-pravoslavnog sela.

IZVOR: Aleksandar Marinković

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.