DNK otkriva vaše praporeklo

12. april 2012.

komentara: 46

Analizom Y hromozoma moguće je utvrditi geografsko poreklo davnog pretka po direktnoj muškoj liniji. Ova istraživanja rade se u beogradskom „DNK centru za genetiku“, čiji su stručnjaci, specijalno za portal Poreklo, uradili zanimljivo ispitivanje praporekla i srodstva dva čoveka istog prezimena i iste krsne slave

Da li u vašim venama teče krv davnog pretka s Urala, iz Persije, ili ste od davnina, s kolena na koleno, vezani za ovaj, krajnje turbulentni deo sveta? Odgovor na ovo pitanje danas možete dobiti analizom vašeg DNK, tačnije njegove muške komponente – Y hromozoma.

Genetičarke dr Ana Banjac Čanak i dr Bojana Panić iz beogradskog „DNK centra za genetiku“ za portal Poreklo govore o svojim višegodišnjim iskustvima u utvrđivanju praporekla. Kako objašnjavaju, pod praporeklom se podrazumeva geografsko poreklo, i to isključivo po muškoj liniji određene osobe. Analize porekla po ženskoj liniji još se ne rade u ovoj laboratoriji, ali ne zbog toga što je to nemoguće, već zato što su zahtevnije i iziskuju više vremena od „muških“.

Cela stvar u utvrđivanju praporekla sastoji se u tome da se iz DNK izdvoji muška komponenta, Y hromozom, koji se prenosi isključivo sa oca na sina, i potom utvrdi takozvani Y haplotip. Zatim se taj Y haplotip poredi s postojećom bazom Y haplotipova i pronalazi istovetan ili najpribližniji. Koliko nalazi ovakve analize mogu biti uzbudljivi i neočekivani, najbolje svedoče rezultati koje su dobili zaposleni u ovoj laboratoriji, a koji su svoje pretke „locirali“ u severnoj Rusiji, Ukrajini, Persiji, pa čak i Beninu!

Dr Bojana Panić, autor najboljeg doktorata iz oblasti molekularne biologije Univerziteta u Kembridžu za 2004. godinu, kaže da se ispitivanje praporekla u njihovoj DNK laboratoriji radi od 2008. godine.

– Šta mi zapravo radimo? Pošto se poreklo po muškoj liniji može pratiti po Y hromozomu, mi utvrđujemo haplotip tog hromozoma. Taj haplotip mora da bude isti kod svih muškaraca iz jedne loze, po neprekinutoj liniji, i u tom smislu možete da pratite svoje poreklo unazad (deda, pradeda itd.) i bočno (stričevi i njihova deca). Praćenje porekla po ženskoj liniji ne radimo, jer je zahtevnije. Ali, da razjasnimo, po ženskoj liniji se specifična DNK ne prenosi samo s majke na ćerku, već je to nešto što majka prenese svojoj deci bez obzira na pol, dok je kod muškaraca, po Y hromozomu, to isključivo sa oca na sina – objašnjava dr Bojana Panić.

Ona kaže da nije moguće s preciznošću odrediti koliko tačno kolena unazad može da se utvrdi nečije praporeklo.

– To nije beskonačno jer se DNK menja s vremena na vreme. Ali, to ipak nisu toliko velike promene da ne možete pratiti poreklo praktično stotinama godina unazad. Mutacije se dešavaju jednom u sto slučajeva, i po vertikali i po horizontali. U nekim generacijama ostane tako izmenjeno, dok se u nekim promeni, pa se opet vrati na prvobitno, i napred i nazad, tako da se ne može dati tačna procena. Generalno, ide unazad 250 godina, ali u biologiji ništa nije toliko egzaktno – navodi dr Panić.

Kao osnovu za utvrđivanje praporekla u ovoj beogradskoj DNK laboratoriji koriste bazu podataka sa internet portala www.yhrd.org, u kojoj se nalaze haplotipovi zatvorenih grupa, koje se ne mešaju mnogo sa drugim ljudima.

– Tipičan primer zatvorene grupe su Baski u Španiji, ili Jevreji. Te grupe su interesantne jer znate da su tu od davnina i u tom smislu mogu da posluže kao reper. Što se tiče Slovena, postoji nešto što je češće i može da se prati, ali to nikad nije 100 odsto. Zbog toga vrlo često ozbiljni radovi, vezano za poreklo, uzimaju u obzir kako genetiku, tako i arheologiju, jezik. I kad se sve zajedno to uklopi, onda ima težinu – kaže dr Bojana Panić.

A kako u praksi izlgeda pronalaženje praporekla nekog „Marka Markovića“?

– Dobije se spisak karakteristika njegovog Y hromozoma i onda se uporedi gde je isti takav Y hromozom nađen u svetu. Međutim, ne nađe se uvek. Baza koju koristimo još nema veliki broj uzoraka, ali kad se nađe, onda mu kažete da isti takav Y hromozom postoji, recimo, na Uralu. To nije apsolutni dokaz da je njegov daleki predak došao sa Urala, ali postoje velike šanse da se nekad s tog prostora spustio u ove naše krajeve – navodi dr Panić.

Ona navodi zanimljiv nalaz do kojeg je došla istražujući muški deo svoje porodice.

– Haplotip je pokazao da je praporeklo Panića u Persiji, odnosno u Iranu. Bilo je apsolutno poklapanje, sve karakteristike Y hromozoma su odgovarale – kaže dr Panić, dodajući da su njeni muški preci novijim poreklom ispod planine Kozare u Republici Srpskoj (BiH).

Veoma zanimljiv nalaz dobio je njihov kolega s prezimenom Kecman, kojem je praporeklo pronađeno na Uralu, dok je ubedljivo najveće iznenađenje bilo sa drugim kolegom iz laboratorije, kojem su koreni pronađeni čak u Beninu (zapadna Afrika)!

– To jeste malo čudno. DNK molekul je dinamična struktura i može da dođe do raznih promena. Ali, ako se vratimo malo unazad, svakako smo svi mi potekli iz Afrike – konstatuje dr Panić.

Trenutno jedino i najveće ograničenje ispitivanja praporekla je to što u bazi koja se koristi (http://www.yhrd.org) nema mnogo uzoraka Y haplotipa s naših, balkanskih prostora. Ali, i bez toga se zna da je po tom pitanju situacija ovde dosta „šarena“.

Dr Ana Banjac Čanak navodi da je bazu Y haplotipova koju koriste sačinio jedan ugledni nemački genetičar.

– To je otvorena baza. Kad vam se jednom utvrdi Y haplotip, taj profil se ukuca u pretraživač ove baze i onda može da se utvrdi da li je takav Y haplotip registrovan. Kod nas, nažalost, ne postoje takve baze podataka, mada je bilo pokušaja da se osnuju, pre svega za potrebe forenzičkih istraga – kaže dr Banjac i pojašnjava:

– Bilo je ideja da se na Biološkom fakultetu utvrde Y hromozomi karakteristični za razne delove Srbije, i da to onda posluži kad nemate osumnjičenog, a imate DNK trag, da utvrdite iz kog kraja Srbije osumnjičeni potiče.

Ipak, naše sagovornice tvrde da su prilično problematična istraživanja koja su se pojavila pre nekoliko godina, a po kojima je navodno utvrđeno koliko procenata Slovena, Ilira, Tračana, Feničani, Grka, Turaka ili Germana ima u svakom pojedinačnom Srbinu ili Hrvatu.

Dr Ana Banjac Čanak kaže da je reč o istraživanju koje je upotrebljeno u komercijalno-političke svrhe.

– Pre svega, tada je ispitan suviše mali broj ljudi da bi se mogli dati precizni zaključci. Poznato je iz statistike da je za tačnost svake analize potrebna što veća baza podataka, u konkretnom slučaju jedan odsto populacije, mada je i to zavisno od kraja do kraja. U svakom slučaju, što veći uzorak, to bolje. To što je istraživano je verovatno tehnički valjano urađeno, ali je problem u interpretaciji. Tražiti razliku u genetici, čak i između različitih rasa, nema mnogo smisla, jer se radi o minimalnim razlikama. A razumljiva je čovekova želja da se izdvaja. To su stvari sa kojima se igra, ali treba biti obazriv – konstatuje dr Banjac Čanak.

Ona kaže da su, kad je reč o našem području, iz forenzičkog iskustva utvrdili da je kod jedne od romskih populacija istovetan Y hromozom.

– To je utvrćeno na osnovu nalaza DNK kod jedne grupe osumnjičenih iz ove populacije i po tome je jasno da istovetan Y hromozom postoji u malim zajednicama koje se mešaju unutar sebe. Na našem terenu tako nešto možda postoji još samo u nekim planinskim područjima. Međutim, s obzirom na to koliko je kroz ovaj naš prostor prošlo migracija i bilo mešanja, teško može da se govori o izolovanoj populaciji – navodi naša sagovornica.

Traženje veze između pojedinih grupa kod nas ima smisla, prema dr Bojani Panić, jedino kad želite da utvrdite da li je neki vaš poznanik, koji ima isto prezime i slavi istu slavu, u srodstvu s vama, tj. da li vam je davni predak zajednički.

– Kod nas upravo dolaze ljudi koji žele da utvrde da li pripadaju istoj lozi jer imaju isto prezime i krsnu slavu, kako bi sačinili svoje porodično stablo. U takvoj situaciji možemo da pomognemo i damo definitivan i precizan odgovor – kaže dr Panić.

Da je to tačno, uverili smo se i sami. Naše sagovornice su uradile ispitivanje da li su dva muškarca sa istim imenom i veoma retkim prezimenom i istom krsnom slavom u direktonom srodstvu. Pri tome, jednom su preci iz Like, a drugom iz Bosanske Krajine (s pedesetak kilometara udaljenosti). I, rezultat je pokazao da se njihov Y haplotip ne poklapa! Štaviše, jednom je praporeklo utvrđeno u zapadnoj Hrvatskoj, a drugom u centralnoj Rumuniji. Ovakav nalaz, kako objašnjavaju, govori dve stvari: ili da je u nekoj od karika „utrčao“ Y haplotip nepoznatog muškarca (kroz neverstvo neke prababe ili nasilnim putem) ili se, što se dešavalo u tim krajiškim prostorima, neki muški predak priženio i prihvatio ženino prezime i krsnu slavu.

A da bi se ovakva analiza uradila, dovoljno je uzeti bris s unutrašnje strane obraza. Pitali smo zašto baš s tog mesta.

– Odatle, zato što je najjednostavnije. DNK molekul je isti u svakoj ćeliji našeg organizma, a najlakše je da protrljati štapić po unutrašnjoj strani obraza. Ništa ne boli, nema vađenja krvi – objašnjava dr Bojana Panić.

Ona još kaže da iz njihove laboratorije zasad dobijene nalaze Y haplotipa ne šalju u bazu u Nemačkoj koju koriste.

– Najpre iz razloga što još nemamo ugovoren takav vid saradnje, a drugo zbog toga što bi savakako trebalo da dobijemo odobrenje od osoba kojima smo utvrdili Y haplotip – objašnjava naša sagovornica.

 

Biografije dr Bojane Panić i dr Ane Banjac Čanak

Dr Bojana Panić

Diplomirala 2000. godine na Biološkom fakultetu u Beogradu kao student generacije, na smeru molekularna biologija i fiziologija. Doktorske studije završava na Univerzitetu u Kembridžu, gde dobija nagradu za najbolji doktorat iz oblasti molekularne biologije. Završila je jednogodišnju obuku iz oblasti forenzičke analize DNK. Četiri godine je bila rukovodilac DNK laboratorije Nacionalnog kriminalističko-tehničkog centra pri MUP Republike Srbije. U Laboratoriji DNK radi od njenog osnivanja.

Dr Ana Banjac Čanak

Diplomirala i magistrirala na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na smeru biohemija. Doktorirala je na Univerzitetu Ludvig-Maksimilijan u Minhenu. Radila je u Laboratoriji za endokrinologiju i molekularnu biologiju pri institutu Vinča, u GSF Institutu (Institutu za kliničku molekularnu biologiju i tumorsku genetiku) u Minhenu i u DNK laboratoriji Nacionalnog kriminalističko-tehničkog centra pri MUP Republike Srbije. Završila je jednogodišnju obuku iz oblasti forenzičke analize DNK. U Laboratoriji DNK radi od njenog osnivanja.

 IZVOR: Portal Poreklo

 DNK

 

 

Prethodni članak:

Komentari (46)

Odgovorite

46 komentara

  1. neb

    sud me je osudio da imam sina ,iako se nije poklapalo ni vreme, ni bilo sta ,ali pise u resenju da nemamo ni istu krvnu grupu-niti neka zajednicka obelezja . na kraju resenje : ne potvrdjuje se i ne odbija se ocinstvo !ja bih hteo posle 30 godina , da utvrdim da li je moj sin ili nije ! medjutim decko ne zeli . sta bih trebao uzeti od njega/opusak,dlaka kose…../-to sto bih mogao obezbediti . koliko bi me to kostalo ? hvala na odgovoru !

    • Aleksandar Marinković

      Portal se ne bavi utvrđivanjem očinstva / materinstva. Za sve informacije u tom pravcu, obratite se neposredno laboratoriji na način kako je to objavljeno na njihovom sajtu.

  2. Ica

    Postovani,
    ako sam dobro razumela, preko zenske linije nije moguce potvrditi
    ocinstvo.
    Naime nema muskih naslednika, samo moja majka.
    Uradjena je dnk analiza sa mojom majkom da bi se potvrdilo bratovljevo ocinstvo.
    Rezultati su pokazali da u detetu nema njenih gena.
    Da li je moguce da dete ne nasledi bas ni jedan gen od babe?
    I na koji nacin moze da se dokaze ocinstvo ako nema muskih osoba.
    Hvala unapred

    • Aleksandar Marinković

      Vaše pitanje je vezano za utvrđivanje očinstva (srodstva), a ovde se bavimo nečim drugim…utvrđivanjem praporekla po muškoj i ženskoj lozi. To su dva potpuno različita testa.
      Prilikom utvrđivanja očinstva, u nedostatku očevog uzorka, mogu se uzimati dnk uzorci članova njegove porodice. Najpouzdanija osoba je majka pa tek onda otac i eventualna braća i sestre. Takođe, ta vrsta testa pouzdano ustanovljava činjenicu da li postoji veza između deteta i mogućeg oca kao i ostalih članova očeve porodice. Najjaču vezu će dete imati sa biološkim ocem i majkom, nešto slabiju sa rođenom braćom i sestrama te babama i dedama itd itd. Što je stepen srodstva dalji, time je i ta genetička veza srodstva slabija, naravno.
      Dakle, ako testirano dete o kojem govorite, nema genetičko podudaranje s vašom majkom, onda ni njen sin ne može biti otac tog deteta. To je što se tiče utvrđivanja srodstva (očinstva, materinstva) putem dnk analize.
      Ponavljam, istraživanje praporekla je nešto sasvim drugo.

  3. Vesan Krapež

    Napisali ste da u vašem DNK centru za genetiku za sada rade samo ispitivanje porekla po muškoj liniji.
    Ja bi želela da istražim praporeklo po majci. Gde to mogu da uradim.

    Pozdrav.

  4. Zelim da uradim test, da vidim na kom podruciju su moji preci ziveli. Zanima me mozete li ici 1000godina unazad? 250 je malo..

  5. Dusan

    Postovani !
    Rodjen sam u Srbiji kao i moji preci 2-3 kolena koje mislim da znam.
    Voleo bih saznati ko su moji preci i odakle vodim poreklo.

    Koliko jedan proces traje?
    sta je potrebno uraditi ?
    Koliko kosta Vasa ussluga ?

    Pozdrav

  6. Marija Protulipac Markovic

    Postovani,

    Da li postoji mogucnost slanja materijala za analizu ili je potrebno da se licno dodje na kliniku?
    Jedino sto znam o mojima da mi je jedan deda bio iz Crne gore, a drugi iz Like, a obe babe iz Srbije. Medjutim, volela bih da saznam vise.