Poreklo prezimena Ćosović

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

ĆOSOVIĆI

(u Uskocima i Borju)

Ćosovići su ogranak Šaranaca. Ne znaju kad su se tačno od njih odvojili. Postoje dvije verzije. Po A. Luburiću, prešli su iz kolašinske Plane u selo Vaškovo, u Zatarju, na desnoj obali Tare, gdje su se namnožili. Tada im je bio knez Toma Ćosović kod koga jednom prilikom zanoći grupa Turaka i zatraže lijepu djevojku Golubovića da im bude naložnica na konaku. Knez Toma sa svojim bratstvenicima poubija sve Turke napasnike, a leševe im sakriju. Za ovo se saznalo i Ćosovići se bojeći osvete, rasele na razne strane – u Grbalj, okolinu Foče, na Glasinac i u Srbiju. U Vaškovu ostane Radoje sa sinovima Zarijom, Vučićem, Tanasijem i sinovcem Đokom, koji se presele u selo Maoče, kod Muša Micanovića. Poslije neke bune Mušo postane paša sa sjedištem u Bijelom Polju. Mušo tada postavi Zariju Radojeva za starješinu straže na planini Korijenu, kako bi sprečavao prolaz Turaka iz Bosne i Kolašina.

Bosanski Turci na prevaru upadnu u Bijelo Polje, gdje posijeku Muša Micanovića i glavu mu ponesu. Mušov maloljetni sin Kujo uzbuni Kolašince, te ih ovi sustignu i sve pobiju, izuzev onoga koji je nosio Mušovu glavu; on je pobjegao u Bosnu i odnio Mušovu posječenu glavu. Poslije ovog događaja Turci bosanskog vezira udare na Pljevlja, posijeku Zarija, a posadu mu rastjeraju. Kolašinci su Zarija osvetili tako što su spalili Potpeće i dio Pljevalja. Od Zarije su ostala tri sina: Ilija, Marko i Maksim.

Vule Knežević u svom djelu Pleme Šaranci o porijeklu Ćosovića navodi da je jedan šaranski bratstvenik bio oženjen djevojkom iz kričko-zatarskog kraja. On je rano poginuo u jednom boju protiv Turaka. Njegova žena, ostavši udovica, vrati se u rod sa sinčićem. Preudala se za nekog Ćosa (nije imao brade i brkova). Pošto u ovom braku nijesu imali djece, Ćoso svog pastorka posini i ostavi mu imanje u nasljeđe. Potomci usvojenog Šaranca se po Ćosu prozvaše Ćosovići.

Iz obje ove verzije vidi se da su Ćosovići šaranskog porijekla.

Bilo kako bilo, o bratstvu Ćosovića se dalje kazuje da su dali dosta znamenitih ljudi i junaka.

U Hercegovačkom ustanku istakao se Radoje, koji je poginuo na Prenćanima 1875. godine u borbi protiv Turaka. Ilija Zarijev je imao šest sinova, koji za vrijeme Hercegovačkog ustanka pređoše na Jezera i tu se nastaniše kao uskoci. Učestvovali su u ustanku, a kasnije četovali po Zatarju. Od njih se posebno istakao Drago, poznati hajduk i harambaša svoga doba. Drago je bio i lični pratilac Petra Karađorđevića, koji se tada nazivao Petar Mrkonjić. Dok je Petar boravio u Crnoj Gori, Drago je išao više puta u Srbiju da obalja povjerljive poslove za njega.

Od ovog bratstva bili su poznati još kaluđer Danilo i Vučić, od koga je bratstvo Ćorovići na Pirliktoru i Selini.

U NOR-u se istakao Mile Radov, borac NOP-a od 1941. godine. Bio je u sastavu Petog bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade od njenog formiranja kao zamjenik komandira čete, a nakon oslobođenja nalazio se na funkciji predsjednika Durmitorskog sreza; nosilac je Partizanske spomenice 1941. I Velimir Novakov iz Ninkovića je bio borac NOR-a; poginuo je kod Spuža 1944. godine kao borac 7. omladinske brigade. Ima ih u Bačkom Dobrom Polju, gdje su kao kolonisti otišli 1945. godine, Novak sa sinovima Vojislavom i Tomislavom iz Ninkovića i Boškovi sinovi Vukosav, Vukoman i Vlado iz Uskoka.

Od ovog bratstva treba pomenuti još Stanka Milanova iz Uskoka, vrsnog pravnika koji se istakao u radu iz oblasti pravosuđa: nalazio se na odgovornim funkcijama u Republici.

Ćosovića danas ima u Uskocima, Borju i Žabljaku, na Kosanici i Mijakovićima.

Slave Đurđevdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić