Poreklo prezimena Sanader

16. mart 2012.

komentara: 5

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Nemanja

    Nemanja Sanader zivim u Sapcu. Moj prandeda Jovan Sanader doselio se u Pancevo oko 1960 iz sela Cret opstina Donji Miholjac. Deda Jovan je bio ozenjen Anom i sa njom je rodio dva sina Ljubomira ciji sam ja unu i Miroslava koji ima sina Predraga, Jedino njih iz familije i znam. Voleo bih da saznam o svom poreklu vise. Krsa slava mi je Djurdjevdan.

  2. Luka

    Luka Sanader živim u Montrealu, Kanada, roćen u Beogradu. Moj deda Luka je iz Like selo Grab opština Gračac, doselio se za Beograd 1940 godine. Tokom rata vratio se u Liku, borio u Četnicima i umro od posledica ranjavanja 1945. Oženjen je bio Ankom sa kojom je imao jedno dete moga oca, Đuru koji je umro 1999. Lukin otac moj pradeda se zvao Ilija i pored Luke imao je još jednog sina Nikolu. To je sve što znam o Sanaderima po mojoj liniji. posle Oluje upoznao sam još nekoliko Sanadera iz te uže rodbine koji su se obreli u Beogradu 1995. svi za koje ja znam, uključujući i nas, slave Đurđevdan.

  3. Vojislav Ananić

    SANADER

    Od dve “želje”, da objasnimo poreklo njegovog i devojačkog prezimena supruge, g. Jovici Malbašiću iz Ternica, u Austriji, ispunjavamo drugu – o porodici Sanader, kako se njegova Ljiljana prezivala do udaje. Ona je i rođena u Austriji, gde su joj roditelji ranije živeli i radili, a došli su iz Donjeg Volara, kod Prijedora.
    Bračni par Malbašić piše da je pradeda supruge, koliko znaju, poreklom iz okoline Knina. Slave Đurđevdan. Na kraju, svakako zbog Sanadera katolika, danas Hrvata, oboje pitaju da li im je prezime menjano ili “prekršteno”?
    Da najpre raščistimo ovo poslednje: prezime nikada nije i ne može biti prekršteno, već samo osoba s tim prezimenom. Sanaderi su – gde god da ih je bilo u ranijim vremenima (istina ne i u “okolini Knina”, već dalje, u okolini Gračaca, na primer, gde su popisani još početkom 18. veka) – prvo bili pravoslavne vere, a osim Sv. Đorđa, slave i Sv. Stevana i Sv. Nikolu.
    Pravoslavni ili pokatoličeni, do poslednjih pogroma i progona 90-ih godina prošlog veka, zabeleženi su u naseljima dvadesetak opština isključivo na prostoru zapadnijih delova Hrvatske, nekadašnje Vojne granice, zaključno sa srednjom Slavonijom. Ali, stizali su i do Šajkaške u Bačkoj, do Banata, kao i u zapadnu Srbiju.
    Daljom starinom su Rađenovići (što znači, možda i od vlastelinske familije Radenovića), svakako sa područja srednjovekovne Bosne, Stare Hercegovine ili čak Crne Gore, a ovo prezime su dobili u Primorju po nekom pretku koji je bio poznat kao iscelitelj, vidar (na italijanskom – sanatore), jednako kako su nastala prezimena Balać i Bajalica, od bajač.

    Izvor: Mr Radomir D. Rakić – Vera Stanisavević Rakić, Koreni, Poreklo srpskih porodica

  4. Vojislav Ananić

    Naseljavanje Kozare i Potkozarja

    Godine 1793. sultan je uveo neke povlastice za ovaj narod, tako da su mogli sami sebi da biraju narodne starješine, s tim da ih paša potvrđuje. Osim toga, odredeno je da se Turci ne smiju naseljavati po hrišćanskim naseljima i da ne smiju ništa na silu uzimati od hrišćana.
    Tad su se brojni stanovnici ovom migracionom strujom iz Dalmacije, upravo od Unca, Bosanskog Petrovca, Glamoča, Ključa, Jajca, Zmijanja, Vrhovine, doselili u Potkozarje i naselili prostor između Vrbasa i Une do Save. Nije bilo prelaženja preko Save, jer je to bila granica između Austrije i Turske. Do Save je talas naseljavanja slabio zbog granice i političkih prilika. Bilo ih je tad koji su doselili u Potkozarje i iz Livanjskog polja. Među tim doseljenicima od Livna spominje se i bratstvo Šormazi. Kod stanovnika Potkozarja svježe je predanje o ovom. doseljavanju iz Dalmacije i Like, preko Unca, Bosanskog Petrovca, Glamoča i Zmijanja, odnosno Vrhovine. Jedni su ostajali na zauzetim kućištima, a drugi iz istog bratstva išli i zauzimali zemlju dalje, pa su zato i ista prezimena na ovom migracionom pravcu. Navedenim migracionim putem u Potkozarje, između ostalih, došla su i sljedeća bratstva: Arežine, Balaći, Balabani, Balorde, Bančići, Banjci, Basare, Basurići, Bašići, Berići, Bilbije, Bjelajci, Blagojevići, Bodirože, Bodići, Bokani, Bosančići, Bosnići, Bundali, Bursaći, Vejnovići, Veruše, Višekrune, Vranješi, Vrhovci, Vujasini, Vujasinovići, Vukoradi, Gajići, Gvere, Gvozdenovići, Glamočani, Glamočaci, Grahovci, Grabići, Gračani, Grbići, Grubiše, Grubar(n)?i, Gotovci, Guzijani, Dalmajije, Damjanovići, Debeljaci, Devići, Desnice, Dobrnjci, Domuzi, Dragajaci, Dragajlovići, Drljaće, Drče, Duvnjaci, Eruezi, Žeželji, Žunići, Zagarci, Zganjani, Zelići, Zeljkovići, Zmijanjci, Zorići, Inđići, Injci, Jajčani, Japundže, Jungići, Kajtezi, Kalabe, Kalabići, Kalinići, Kaponje, Karalije, Karani, Karanovići, Kauri, Kaurinovići, Katanići, Kačavende, Kekoduši, Kerkezi, Kesići, Keseri, Kecmani, Klinovci, Kovjenići, Kokoruši, Koljani, Komadine, Korenovići, Kordići, Kosovići, Kočići, Kraljevići, Kresojevići, Krnete, Krčmari, Kualje, Kudre, Kuliđže, Kupješaci, Kuprešaci, Kupreševići, Kupeši, Kurde, Kuridže, Kučine, Latinovići, Livnjaci, Lukači, Luščani, Ljevljevići, Ljubibratići, Majdanci, Marjanovići, Marčete, Matavulji, Mataruge, Mastikose, Macnoge, Macure, Medići, Meseldžije, Miletići, Misaljevići, Mokronoge, Morače, Mudrinovići, Neretvljanci, Oljače, Omčikusi, Opačići, Ožegovići, Pađeni, Peulje, Peulići, Pinteri, Plavanjci, Plemići, Podgorci, Popare, Predojevići, Primošljani, Puhali, Puhače, Rađenovići, Ratkovci, Race, Reljići, Rodići, Ružvice, Sabljići, Santrači, Sanaderi, Sjenožete, Smoljani, Skenderije, Sovilji, Soldatići, Srdići, Suvajci, Stupari, Stojanovići, Timarci, Timotari, Tišme, Torbice, Travari, Tromošljani, Trijebovljani, Trkulje, Trninići, Trubarci, Tubini, Ćermanovići, Ćulibrci, Ćurguzi, Unčani, Here, Cikote, Crljenice, Crnobrnje, Čekići, Čenići, Čapljaci, Džapine, Šakote, Šarenci, Ševe, Šerbule, Šerbići, Šipke, Šikmani, Škorići, Šoboti, Šolaje, Šormazi, Šljivanjci, Štekovići, Štrpci, Šurlani (326,245 -264).

  5. Jovana

    Jovana Sanader. Poreklo, pradeda Jovan Iz sela Ljeskovac kod Dvora, Hrvatska. Pravoslavci, Srbi. Slava Djurdjevdan. Slusala price kao doselili iz Crne Gore, Kosova. Al to su samo price. Volela bih znati