Prezime Karan/Karanović istražili su Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić u rubrici Koreni (frankfurtske „Vesti“):
Dušan Karan, za koga smo tek iz pečata na pismu shvatili da nam piše iz Kanade, navodi da je poreklom iz Republike Srpske, iz sela Cerovljani kod Gradiške, i da mu je deda pričao da su se doselili iz Drvara, samo što nije znao kada je to bilo. Krsna slava im je Đurđevdan. A jednom se naljutio kad mu je neko rekao da “mora biti da je musliman”, jer njegovo prezime “na arapskom znači crna boja”.
Prezime Karan potiče od muškog imena Karan, kao što su tvrdili još Vuk u “Rječniku” i J. Erdeljanović u “Staroj Crnoj Gori”, dok je po nekim filolozima ono nastalo kao i hipokoristik (ime od milja) imena Karaman, a ovaj od glagola karati, grditi. Oni smatraju da su tako dobijena prezimena Karan i Karanović, ali i Karić i Karović. Mi smo, kao najuverljivije, prihvatili tumačenje u “Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika” (JAZU), da je ovo prezime nastalo od turske reči kara (crn).
U selu Uskocima, kod Gradiške, lično ime Karan rasprostranjeno i kod pravoslavnih i kod katolika. Uostalom, nije zabeleženo u poznatim srednjovekovnim dokumentima pre dolaska Turaka, recimo u Dečanskoj hrisovulji. Odmah da naglasimo da je ova reč, bar kako tvrdi A. Škaljić u našem najboljem rečniku tzv. turcizama, dakle i reči koje su došle iz persijskog, arapskog i drugih jezika, ali preko turskog, upravo turskog porekla, a ne arapskog. Kako je naša kraljevska dinastija dobila svoje prezime? Ili vožd (Kara)Đorđe Petrović, ili naš veliki Vuk?
Zajednička “zakopina” za sve Karane u Unačkoj oblasti je u Boboljuscima gde ih sa produženom osnovom, kao Karanovića ima oko 100 domaćinstava. U Bosanskoj krajini, tranzitnoj oblasti migracija iz Raške, stare Crne Gore, Hercegovine i centralne Bosne, preko Like i Banije, u posavske i podravske krajeve, postoji prezime Karanović, istog korena kao Karan. Rađenović navodi i toponim Karanovo groblje u Drvaru, što je samo spomen na nekadašnje Karane u ovom kraju. U “Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije”, u vreme Prvog svetskog rata, Karana je bilo u Buniću, Gospiću, Gornjem Lapcu, Lovincu, Buniću i Smokriću .
M. Radeka u “Karlovačkom vladičanstvu”, spominje Karane isključivo kao pravoslavne, s krsnim slavama Sv. Stevan, Đurđevdan, Pantelejevdan, Nikoljdan i Velika Gospojina, i Karanoviće sa slavama Đurđevdan i Jovanjdan. Kod Stj. Pavičića, Karani se spominju kao starinci na lovinačkom području, prisutni još od Krajiškog uređenja 1700. godine, dodaje da su u oblast Zrmanje doseljeni 1712, sa mnogobrojnim srpskim porodicama pod zapovedništvom kapetana Stojana Kovačevića. U Belajskom Polju i Bravskom, spominju se i Karanovići doseljeni iz Dalmacije sa slavom Đurđevdan.
Karana ima i muslimana kod Zenice, a i katolika u Lici.
U “Leksiku prezimena SR Hrvatske” (1976) zabeleženi su i Karani i Karanovići, ali i Karanci, u mnogim opštinama ove bivše ju-republike. Među prezimenima u graničarskoj Šajkaškoj (desna obala donjeg Potisja u Bačkoj), popisani su Karani, Karanovi, Karanovići i Karanski. U Mošorinu, Karani se prvi put beleže 1788. godine (Karanovići od 1786, a Karanovi još 1763), u mestu Šajkaš od 1809, Donjem Kovilju 1839. u Gospođincima od 1849, Turiji 1842. i Nadalju od 1853. godine.
Velike familije Karana, odnosno Karanovića, dale su i dosta značajnih ljudi. U ovim prilozima retko navodimo pojedince, ali sveštenika, “popa Karana”, ne možemo da ne spomenemo. Ovaj veliki borac protiv Turaka, pokretač jedne lokalne bune, bio je najpre u Srbiji, posle 1860. u emigraciji, a onda ponovo u svojoj Krajini kao slavni učesnik Bosanskog ustanka 1875-1876. Imao je svoju četu boraca, ustaša, kako se to govorilo
(“ustaš” je izvorno srpska reč) sa kojima je neustrašivo jurišao u bojeve. U jednoj prilici je spasao život Petru
Mrkonjiću, potonjem kralju Petru I Karađorđeviću. Ušao je u nekoliko suvremenih junačkih pesama. U jednoj se Turci upozoravaju: “Bjež’te Turci, zarana, eto popa Karana!”
IZVOR: Mr Radomir D. Rakić i Vera Stanisavljević-Rakić, „Koreni“, poreklo srpskih porodica i prezimena, rubrika iz frankfurtskih „Vesti“
16. januar 2013. u 14:46
milan
PLEME KARAN/OVIĆA
I
Knez, iliti car Karan iz Agrive,
Potomak Herakla, čuvenog junaka
Iz antičke mitologije, glave žive,
Na ramenima, iz grčkog mravinjaka,
Pobegne svome SRBskom narodu,
Plašeći se izdaje. Stane se, sa
Svojim narodom, u gradu Edesa.
Zahvali se opet, SRBskom rodu.
Stari grad Edesa nekada se zvala
Egama, što u prevodu znači Kozji
Grad, a Makedonijom se nazvala
Bez ikoga razloga. Pametari ostare,
A ostaje večna enigma za istoričare.
Od Troje do Like uz blagoslov Božji.
MILAN DIVJAK LIČKI
Novi Sad, 6.7.2011
II
Ilija, iliti Ilion, osnivač Troje
Po njemu je zvana SRBska Ilirija,
A u Iliriji, na Balkanu, se broje
Sva SRBska plemena. Osta Ilija
Zaboravljen u istoriji i u narodu.
Sin Heraklov, iliti boga Serbona,
Iliti Serbo Makeridova. Prarodu
Karana, iliti Karanovića. Spona,
Od najstarijeg Heraklovog, Nila sina
Potiče Heraklid, koji Kleodeja dobi,
A ovaj Aristomaha, a ovaj, pak Temena.
Temen dobi Karana, osnivača plemena.
Karan dobi Filipa, a ovajode izdrobi
Aleksandra, junaka dinarskih visina.
MILAN DIVJAK LIČKI
Novi Sad, 7.7.2011
III
Plutarh nam ostavlja zapis u amanet:
Aleksandar, junak dinarskih visina,
Bio je emotivno vezan za SRBski svet.
Slavni Temnić je njegova postojbina.
Detinjstvo i ranu mladost je proveo
Kod Tribala i Ilira u Pomoravlju
Kod svojte svoje. Osokoljen zdravlju,
Bogove daruje. Ljubavlju je sve zaveo.
Aleksandar je imao dodira sa Hemom,
Antičkom planinom, iliti Balkanom,
Iliti današnjom Starom Planinom.
I baš na Staroj Planini, usnulim snom
Osvajača, kaznio je svoje Tribale i Ilire.
Gledajući, da se SRBska plemena izmire.
MILAN DIVJAK LIČKI
Novi Sad, 13.7.2011
16. januar 2013. u 19:18
Milorad Bogdanović
Svaka čast, kapu dolje.
30. oktobar 2016. u 15:12
Nebojša
Dal postoji grb porodice Karanovic?
31. oktobar 2016. u 12:18
Branko Todorović
U srednjovekovnim spiskovima plemstva, Karanovića pod tim bar prezimenom nema, a u kasnijim izvorima nije mi poznato da su neki Karanovići imali grb. Ako i jesu, pravo na taj grb imali bi samo njihovi direktni potomci, ali ne i ostari Karanovići. Naravno, pravo na grb je opšte pravo, i nije vezano isključivo za sticanje plemstva, tako da oni koji žele mogu sebi sami da osmisle grb, i da im to valjano uradi u heraldičkom i grafičkom smislu neko od poznatih heraldičkih umenika sa naših prostora, poput Srećka Nikitovića, Nebojše Dikića, ili pak Ljubodraga Grujića.
22. jul 2018. u 22:13
Marko Mitrovic
Imam druga iz osnovne skole, koji se zove Zoran Karanovic, rodjen 1964. Pohadjao osnovnu skolu Pera Popovic Aga. Znam da se otac zvao Vojislav, policajac. Nase skole skole su se zdruzile i kontakti su se odrzavali oko 5 godina, pa je nastao prekid. Voleo bih da pronadjem njega i njegovu porodicu. Ko ima neke informacije, neka ih posalje na gore navedeni mejl ili telefon 0643598765.
Unapred zahvalan. Marko Mitrovic, Krupanj
18. avgust 2018. u 17:49
Sinisa
Kako u ovim oblastima nije zabelezen oblik Karan, ako Plutarh pise da je “Aleksandar po svome poreklu s očeve strane bio Heraklid od loze Karana, a sa majčine Eakid od loze Neoptolomove, to se sasvim pouzdano zna.” Plutarh je antički istoričar, knjigu je objavila Matica srpska. To je 4.vek pre nove ere. Turci su došli petnaestak vekova kasnije. Karan može značiti crn ali i karati postoji u makedonskom, slovenskom “uči me majko, karaj me”. Karati ne znači crniti. Opet, standardno je za makedonski jezik, pa i za srpski. Aleksandar je bio Makedonac, a ne Turčin. Turci su svoju kulturu u mnogome nasledili od pređašnjih visokorazvijenih naroda, Grka, Dardanaca, Lidijaca, Tračana, Gala, Persijanaca itd. Molio bih istoričare da prestanu da uzimaju srednji vek kao odrednicu početka istorije i etimologije već da se razložnije i aktivnije pozabave prerimljanskom antikom.
6. jul 2020. u 08:27
Nemanja Keranović
Pozdrav, moje prezime je Keranović, vidim da ovdje nije izlistano, pa me interesuje da li imate nešto o porijeklu tog prezimena. Ono što znam je da je moj deda iz Bugojna, posle drugog rata preseljen je u Vojvodinu. Slavimo Djurdjevdan. Nisam uspio mnogo toga da nadjem o svom prezimenu,pa me interesuje da li neko nešto zna.
18. januar 2024. u 05:14
Jelisaveta Karanovic
Postovanje, zovem se Jelisaveta Karanovic, cerka Duska Karanovica rodjenog 01.07.1961. koliko se secam u Unskoj 87. Otac mu se zvao Dusan, a majka Mara. Znam da ima brata Zorana I sestru Zoricu par godina mladje od njega. Izuzetno davno je prekinut svaki kontakt medju njima, a meni bi izuzetno drago bilo da bar znam svoju najblizu rodbinu. Bilo kakve informacije bi mi znacile, a moj kontakt je +38163201081. Pozdrav 😌