Poštovani,
ova stranica je u pripremi.
Pozivamo vas na saradnju.
Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).
Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.
Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.
Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:
24. oktobar 2018. u 07:18
Vojislav Ananić
GORDIĆ (p), u Kapavici (Ljubinje), Hrgudu i Dabru (Stolac), Ljubinju i Mostaru. Porijeklom su iz Mratinja kod Nikšića. Staro im je prezime Miroslojević. Djeca “udovice Gorde” uzeli su ovo prezime. Na Kapavicu su doselili oko 1850. godine. Slave Mratindan (59:207,289: 155:565).
Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.
31. decembar 2025. u 21:26
Marko
RODOSLOV GORDIĆA IZ KAPAVICE
Gordići iz Kapavice slave Sv. Kralja Stefana Dečanskog (Mratinjdan) a po predanju porijeklom su iz Mratinja u Piva, današnja Crna Gora. Prezime su dobili po udovici Gordani (Gordi). I ako predanje kaže da je na Kapavicu došla Gorda (Gordana) sa sinovima i da je otatle počelo raseljavanje, poslije dugog istraživanja i dosta obavljenih razgovora, mišljenja sam da je, u prvoj polovini 18. vijeka, na Kapavicu došao Vidoje (Vidak) Gordin sin a da su se ostala braća raselila iz Mratinja, ne dolazeći u Kapavicu (Ako su i doseljavali, nisu se dugo zadržavali na Kapavici).
U „SLUŽAVNIKU“ štampanom 1580. godine u štampariji kotoranina Jerolima Zagorovića u Veneciji, koji se čuva u Parohijskoj biblioteci „Jovan Bovan“ u Ljubinju, stoji svojeručan zapis sveštenika Nikole Dunđerovića „PISA MITAR VIDOJE(V) KRS U CRKVU – GORDIĆ MITAR U CRKVU – SVJATAGO NIKOLAJA U GRADACU ZA SVOJE ZDRAVLJE“.
Ovo za sada predstavlja po mojim saznanjima prvi (najstariji) pisani trag Gordića iz Kapavice.
S obzirom da je sveštenik Nikola Dunđerović sahranjen pored crkve u Gracu 1824. godine predpostavka je da je Mitar, koji pisa krs, bio njegov savremenik a samim tim i otac Petrov (≈1790), odnosno đed Mitrov (1825-1890).
Sv. Kralj Stefan Dečanski – freska u Crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Ljubinju
Na osnovu ovog zapisa možemo uzeti da je Vidoje, za sada, najstari predak Gordića iz Kapavice i po predanju vjerovatno jedan od Gordinih sinova.
Iz gore navedenog se može zaključiti da su Gordići prisutni na Kapavici već polovinom 18. soljeća, čime je opovrgnuto tvrđenje (ako nije greškom zapisano) istoričara J. Dedijera da Gordići iz Mratinja na Kapavicu dolaze 1850. godine (vjerovatno 1750. godine). U to vrijeme po podacima i predanjima koje sam sakupio Gordići se već raseljavaju ili su se raselili iz Kapavice.
Stranice iz Služavnika sa zapisom „PISA MITAR VIDOJE(V) KRS U CRKVU – GORDIĆ MITAR U CRKVU – SVJATAGO
NIKOLAJA U GRADACU ZA SVOJE ZDRAVLJE“
Drugi pisani trag Gordića iz Kapavice jeste u Popisu hercegovačkih izbjeglica 1875-1878 na području opštine Slano od 1. februara 1876. godine, gdje je kao domaćin upisan Mitar Gordić sa 9 članova porodice.
Podatak sa popisa od 26. oktobra 1876. godine, da se za Mitra Gordića, navodi 7 članova porodice upućuje na mogućnost smrti dva člana porodice dok su bili u izbjeglištvu.
Ovdje moram da pomenem (jer je vezan za ustanak i Gordiće) i Nikolu (Ilije) Gordića koji se, prilikom popisa ustanika u Nikšiću 1877. godine, piše da je iz Ljubinja a ne iz Stoca (Hrguda), vjerovatno iz razloga što je rođen u Ljubinju (Kapavica). Na osnovu ovog možemo zaključiti da se Ilija oženio na Kapavici i da se sa porodicom odselio na Hrgud, poslije 1821. godine kada je rođen Nikola.
Po predanju Gordići su se prvo naselili u kapavičkom zaseoku Čeprusi.