Порекло презимена Боровићанин

12. фебруар 2012.

коментара: 15

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Претходни чланак:

Коментари (15)

Одговорите

15 коментара

  1. Radoslav Borovicanin

    Postovanje svima

    Pre par godina sam pokusao da pronadjem svoje poreklo tacnije poreklo moje familije i mojih predaka ,dosao sam do ovih podataka mada nisam siguran da su tacni ,pa bih vas zamolio ako ste u mogucnosti da proverite i da dodate tacne podatke ako ih pronadjete.O mom poreklu neznam bas puno i zainteresovan sam da saznam vise.
    Hvala unapred Radoslav Borovicanin
    Borovićanin

    G. Radoslav Borovićanin, u internet pismu, iz Sidneja pita za poreklo porodice i kaže da mu otac i deda potiču iz sela Kutlovo, Mala Kosanica, kod Kuršumlije, i da su se, navodno, doselili iz Crne Gore, iz Šuplje Stene, u okolini Pljevalja, ali sa drugim prezimenom koje ne zna. Slava im je Sv. Jovan.
    Istraživač ovog kraja, Vujadin B. Rudić, u knjizi “Stanovništva Toplice”, tek usput spominje Kutlovo – da su žitelji sela Rašice, Kutlova i drugih, na zapadnom obodu Topličke kotline, uglavnom naseljeni sa Kopaonika. Tražeći dalje, Šuplju Stenu – koje, uzgred, nema u “Imeniku mesta SFRJ” – našli smo da Vukota i Akim Miljanić, u knjizi “Prezimena u Crnoj Gori”, navode samo Boroviće u nekoliko naselja oko Pljevalja – Boljanićima, Gotovuši, Kovačima i Oćevinama, kao i u Nikšiću.
    Za njih kažu da su poreklom iz sela Brvenice u istom kraju, a to se potvrđuje – sa podatkom da slave Nikoljdan i Jovanjdan – i u prilogu “Srednje Polimlje i Potarje” rano preminulog Atanasija Pejatovića, objavljenom 1902. u srpskom etnografskom zborniku “Naselja srpskih zemalja”. Ali, ni on ne objašnjava odakle su i kada su i kako stekli prezime Borović, niti navodi njihovo ranije prezime.
    Budući da g. Radoslav navodi da Borovićana i Borovića, sa slavom Sv. Jovan, ima u okolini Kraljeva – ali nije siguran da su u srodstvu, dodajemo da ta oblast spada u tzv. Gornji Nadibar, prostor od doline Lima do Topličkog kraja. U naučnoj literaturi, u delu “Nadibar”, Dragoljub V. Korićanac kaže da su Borovićani i Borovići u svoja sadašnja naselja – Bresnik, Orlja Glava i Pekčanica – došli iz sela Boro(je)vić na Goliji.
    To nije nelogično, jer je ovaj kraj nekako na putu od Pljevalja ka Ibru. Ne znamo, međutim, kada su neke od tih porodica krenule odatle dalje na istok, prema Prokuplju.
    G. Radenko kaže da se njegova familija ovamo, na teritoriju Srbije, doselila navodno iz Crne Gore, tačnije iz okolina Pljevalja (spomenuta Šuplja Stena), ali pod drugim prezimenom koje nije uspeo da sazna kao što ne zna ni kada su se naselili u okolini Kuršumlije. Po priči, načuo je da su bila tri brata pa su, kad su se delili i odvajali u razne krajeve, uzeli, kako smo spomenuli, razna, ali slična prezimena.
    U “Prezimenima u Crnoj Gori”, V. i A. Miljanić takođe navode podatak da su Borovići iz Brvenika i oni u Nikšiću daljom starinom Raičkovići iz LJeškopolja, za koje Andrija Jovićević, u monografiji “Zeta i LJeškopolje”, kaže da su od Radovića iz Gacka! Iz toga proizlazi, da bi najdalje poreklo Borovića/Borovićana moglo biti iz Hercegovine i da im je prvobitno prezime bilo Radović.
    Novo prezime je svakako nastalo od nekog pretka Boroja, prvo – Borojevići, pa kraće – Borovići, s tim što su po njima nazvana i sela koja su nastanjivali – Borovići i Borović, na Pagu, a stanovnici sela Borovića, kad su se iselili, uzeli su ime naselja kao osnovu svog ponovo izmenjenog prezimena – Borovićanin, odnosno Borovićani. A u nekim slučajevima je dalje evoluiralo u Borovičanin.

  2. Marko Jovanović

    Slavimo Svetog Jovana. Moj deda Milomir Timotija Borovićanin je iz Konareva kod Kraljeva, promenio je prezime u Jovanović jer ga je tetka odgajila. Njegova dva starija brata su oba rodjena u Savovu tačnije GLAVOČE. U nekim izvodima sam nasao Timotijevog oca pod dva prezimena Marinković i Borovićanin. U Savovo su doseljeni iz mesta Borović na Goliji.
    Evo jedan link ko hoće da nastavi da istrazuje, mada sumnjam da imamo veze sa tim Borovcem.
    http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj28/28_10.htm

  3. Nikola Borovićanin

    Po predanju mog dede Velisava(sin Mirka) Borovićanina iz Savova(Glavoče,Čemerno) naši preci su došli iz Crne Gore,tj tri brata prezimena Borović,koji su dodali nastavak -ANIN, da bi utrli svoj trag pred Turcima protiv kojih su se borili.Inače dobar deo stanovništva koji je oko Ušća,Studenice,Čemerna je poreklom iz CG.Potomci njihovi su uglavnom naseljeni oko Kraljeva,najviše je u Konarevu, i svi smo rodbinski povezani. Erović,Usiljanin,Bažalac,Riznić,Milićević,Dražinac,Rakić, Krsmanović (nastali navodno od Krsmana Borovićanina (možda je šala).
    Pitanje za Marka Jovanovića:Kako se zovu dva starija brata tvog dede Milomira Jovanovića (Borovićanin) ???

  4. Maren

    Pozdrav svima Borovićanima…već je rečeno da njih ima u naselju Borovići na Goliji, opština Raška…od njih su razna prezimena… pogledajte na ovom sajtu Poreklo za mesto Boroviće Raška…tu piše da slave Jovanjdan i da su starinici…to po knjizi “Ibar”…

    Medjutim, u knjizi “Raška…” Radoslava Pavlovića u izdanju SANU na str 167 se detaljno opisuje to selo sa sve zaseocima i porodicama sa poreklom…

    na primer za gore pomenute Marinkoviće, kao i za Nikoliće, Nedeljkoviće i dr..piše da su najstariji doseljenici u selo i da su im preci došli iz Crne Gore i da su Lopaćani!

    Inače, veliki broj Lopaćana po Goliji i Kopaoniku (Cerje) i Ibarskom Kolašinu zanimljivo svi slave sv Jovanjdan, a niko Arandjelovdan…

    Dosta ljudi se upire da kaže da su to plemenski Vasojevići, jer su tako pročitali da su Lopaćani grana Vasojevića, što važi, ali samo za tačno odredjene rodove koji su i popisani u knjigama o tom plemenu…

    Ovi Lopaćani su veoma davno izbegli iz Lijeve Rijeke, verovatno za vreme Čarnojevića, ako ne i ranije…zato svi slave istu slavu koja nije vasojevićka…

    Akademik Milisav Lutovac u knjizi “Ibarski Kolašin” smatra da su ti stari Lopaćani bili deo nekadašnjeg plemena Kolašinovića kojeg su Turci raselili još u drugoj polovini 17. veka kada su gradili tvrdjavu Kolašin…
    Pozdrav svima

    • Radoslav Borovićanin

      da li postoji knjiga na prodaji igde je mogu kupiti

      • Maren

        Na ovom sajtu ukucajte selo koje Vas zanima i uglavnom su podaci iz te knjige…
        Knjigu možete naći i u bibliotekama…
        pozdrav

        • Tomislav Nikolić

          Da li možda znate nešto o Nikolićima iz zaseoka Drake u selu Boroviće na Goliji. U knjizi piše da su starinci i da slave Svetog Nikolu. S obzirom da moja familija Nikolić iz sela Visoka kod Kuršumlije vodi poreklo iz tog sela. Prema rečima mojih predaka, (dede i njegovih stričeva) mi smo se u Toplicu doselili iz Draka nakon 1878. godine, po oslobođenju Toplice od Turaka. Mi isto slavimo Svetog Nikolu i nismo u srodstvu sa Nikolićima iz Borovića koji slave Sv Jovana koji se takođe pominju u knjizi. Jedan od mojih prededova Ljubomir Nikolić je bio šumar u Raškoj, nosilac je Albanske spomenice. On je rođen u Visokoj (Kuršumlija) ali se vratio u Rašku i povremeno posećivao nas Nikoliće u Toplici. Na žalost nemamo puno informacija o njegovom potomstvu. Izvinite na opširnom pisanju. Veliki pozdrav.

  5. Uroš Stančić

    Pozdrav svima. Moj deda je rodjen u selu Varevo zaseok Stančići nadomak Raške. Jedan čovek je napisao knjigu o mom Selu sa sve zaseocima i svaku porodicu detaljno opisao. Knjiga se zove “Varevo”. U njij piše da su Stančići ime dobili po Stanki čiji su sinovi uzeli to prezime po njoj. Ali Stankin muž bio je Lešo Borovićanin što znači da joj sinovi nisu uzeli novo prezime ja bi se danas prezivao Borovićanin. Ono što znam je da je ta Stanka umrla 1877. A Lešo pre nje. Mi danas živimo u Kraljevu a ima nas i u Rašci.

  6. Vladan Veselinović

    Pozdrav ! Moj čukundeda je Gligorije Borovićanin. Imao je trojicu braće , Luku, Stevana i Vićentija. Prezime su promenili u Veselinović . Radoslav koji se ovde javio mi je rodjak. Slavimo Svetog Jovana.