Prezime Radović je široko rašireno među srpskim narodom širom bivše Jugoslavije. Vredan prilog o ovom prezimenu napisao je naš saradnik Aleksandar Marinković:
Postoje RADOVIĆI iz sela Rasovače kod Priboja na Limu i slave Đurđevdan. Poreklom su od Radovića iz Krnjače kod Pljevalja.
Naselili su se u više mesta u Polimlju i Potarju: Meljak, Zaostro, Džurovo, Vrbužin, Rasovača, Ostojićevo, Vrba, Tupci, Žin, Ostrić a ima ih i u selu Krajčinovići između Pljevalja i Priboja, gde takođe slave Đurđevdan. Navodno su svi tamo doseljeni iz Završja.
Prema Erdeljanoviću:
– Radovića ima dosta u Katunskoj nahiji kao bratstvo u Gradcu i grana su bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu.
– RADOVIĆI i PEROVIĆI (5 k.) u Bajicama, zaseok Dubovik. Zovu ih Ozrinićima jer su iz Ozrinića. Nekad su se zvali Radulovići i sedeli su u Carevskome Dolu u selu Miškama (jugoistočni kraj polja Kčevo) i u drugoj polovini 18.veka došli u Bajice. Slave Jovanjdan zimski i Malu Gospođu.
RADOVIĆI kao deo bratstva Nikčevića u Gornjim Pješivcima, u Stubici.
– RADOVIĆI (3 k.) u selu Gradac, u Lješanskoj nahiji.
– RADOVIĆI (27 k.) u plemenu Kosijeri (Riječka nahija)
– RADOVIĆI (”Kudini”) 9 k. – pleme Sotonići, u mahali Nikolići
– Pominje se i iščezlo bratstvo Radovića u Donjem Kraju u Limljanima, u Crmnici, koji su bili poreklom ”od Ugnjana”.
– RADOVIĆI su i u Njegušima kao grana bratstva Radonjića. Zajedno sa Žutkovićima i Stanšićima, znaju da vode poreklo od pretka popa Vučete i broje 8 pasova. Pop Vučeta je bio potomok Radonje Rajičeva. Slava ovih Radovića je Đurđevdan. Nadalje, RADOVIĆI (Bašovići) su i u bratstvu Pende (koji potiču od trećeg Rajičevog sina, Vučete) i žive u selu Kopita. Zna se da ih ima odseljenih i u Vlašku. Za Rajićeviće i Herakoviće od kojih i ovi Radovići vuku poreklo, se zna da su se iselili u Bosnu (Travnik ili Zenica) zajedno sa nekim Drobnjacima. Vratili su se u Njeguše posle pada Bosne 1483.godine. Prema nepotvrđenim legendama živeli su i pod planinom Njegoš u Hercegovini te su se zato i ti Herakovići prozvali Njegušima.
– Erdeljanović se poziva na Nakićenovića koji nalazi Radoviće (Radonjića) i u bokeškom selu Kavču.
– Ima RADOVIĆA i u Nikšiću. To su doseljenici od bratstva Vučedoljana tj. porodice Proročić.
– RADOVIĆI u Drobnjacima pripadaju bratstvu Miloševića koje se u Drobnjanke doselilo iz Banjana. Pripadaju plemenu Novljana i potiču od Rada Miloševića koji je po predanju, živeo mnogo pre Kosovske bitke. Priča se i da su jednu kulu podigli Radovići pre Kosovske bitke i pokrili je japijom sa Bojnika. Zapisano je i da je Jovo Radović 1685.g. prodao svoju njivu igumanu manastira Malinska za 1000 aspri. Sredinom 18.v. nestali su gotovo svi Radovići, a ostala je samo jedna kuća, Trifkova, od čijih sinova Rada, Laka, Janka i Veska su svi današnji Radovići.
– U selu Kruševici u Podibru ima Radovića (Golemovića), slave Aranđelovdan. Imaju srodnike u Vrbi gde slave Sv. Luku, a preslavljaju Markovdan. Ima ih od ove grane odseljenih i u Kovanluk i Zaklopaču.
– RADOVIĆI u Hercegovini (Po J.Dedijeru: Radovići u Željuši su od bratstva Avramovića iz Bjelica, slave Petkovicu; u selu Zasada u Dabarskom polju, Radovići su deo većeg bratstva Vujovića koji su po pričanju potomci vojvode Vuja iz Todorića kod Sitnice koji je bio u vojsci Vuka Brankovića; Radovići iz sela Bratač na ivici Nevesinjskog polja potiču od Rada koji je starinom iz Kuča. Slave Nikoljdan, a očigledno su prezime formirali u Hercegovini.)
_________________________
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
RADOVIĆI
(žive u Polju Radovića)
Vode porijeklo od Rada Miloševića, pa se po Radu njegovi potomci prozovu Radovići. Iz jednog dokumenta se vidi da je Jovan Radović prodao svoju njivu u selu Malinsku igumanu manastira Malinsko za hiljadu aspri (LJ. Stojanović: Stari srpski zalisi i natpisi).
Radovići su nekada bili brojna i bogata porodica, ali je sredinom 18. vijeka ostala samo kuća Trivka Radovića. Trivka su ubili nikšićki Turci zbog toga pggo nije htio da im postane čivčija. Od Trivka su ostali sinovi Rade, Janko, Vasko i Lako. Nakon Trivkove smrti, Rade sa braćom pređe na desnu obalu rijeke Bijele i nasele se u Polju da bi bili što dalje od nikšićkih Turaka. Radovići su imali prostrano zemljipgge na planini Javorju, od koga Bljušturni i Čemerni to prodaju moračkom igumanu Dimitriju, a jedan dio im pritisnu Moračani.
Iz ovog bratsva su u Noru-u aktivno učestvovali Blažo, koji je poginuo na Sutjesci 1943. godine, i Mile Ilijin, jedan od najhrabrijih boraca u Četvrtoj crnogorskoj brigadi u čijim je redovima bio od njenog osnivanja, a krajem rata je bio na dužnosti komandanta Četrnaeste srpske brigade. Nosilac je Partizanske spomenice 1941.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________________
Zanimljivu diskusiju o ovom prezimenu inicirao je Vitomir Radović i njegovu prepisku sa našim saradnicima i čitaocima objavljujemo u celini. Izvinjavamo se što je, za sada, ovaj vredan materijal pisan u dva pisma i da je, pri tome, u većem delu reč o “ošišanoj” latinici. Potrudićemo se da u narednom periodu ceo tekst sredimo, a do tada, uživajte u ovom što je poštovani Vitomir Radović inicirao, a naši rodoslovci odgovarali o Radovićima gde god da ih ima.
Evo prepiske:
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 16:24) MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU RADOVICA DJURDJEVSTAKA DA MI NAPISU TO STO ZNAJU. MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU SVIH R A D O V I C A, BEZ OBZIRA KOJU SLAVU SLAVE DA MI SE JAVE.
Nebojsa (27. maj 2012. at 17:04) Vitomire, Radovici su poznato bratstvo i u Pivi, tako da je moguce da su i oni naseljavali taj kraj, samo oni slave sv. Jovana. Takodje sam pogledao malo Valjevski kraj i okolinu Dragaceva. Tako npr. u Valjevskom okrugu jedni Radovici su poreklom iz Tusine (Drobnjak)od bratstva Cerovica,dosli su tu u XVII veku i slave sv. Stefana Decanskog,verovatno su menjali slavu. Drugi Radovici su dosli u Valjevo i okolinu iz Omarina u Visegradskom Starom Vlahu,oni slave Djurdjevdan. Treci su stigli iz Pive,krajem XVIII veka i srodni su sa Djuricicima,slave takodje Djurdjevdan. U Dragacevski okrug Radovici su stigli iz Grahova u Crnoj Gori,u 19. veku,slave Mitrovdan. I jos jedni Radovici su zabelezeni u tom kraju,ovi su srodni sa Radonjicima i poreklom su od Sjenice,slave Djurdjevdan. Eto nekih mogucih opcija.
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 17:30) Nebojsa, da li znas gde sve ima RADOVICA koji slave Djurdjevdan, i da mi navedes autora i knjigu gde se to moze videti. Pisem knjigu o Radovicima Djurdjevstacima, te mi je svaki podatak dragocen, a narocito za Radovice i focanskog kraja, pribojskog, pljevaljskog i cajnickog. Molim te sve sto nadje posalji mi, a mozes i na mail [email protected]. Za sve ovo, VELIKO TI HVALA
Jelena Cvijetic (30. maj 2012. at 16:43) Postovani Radovicu, moja majka je poreklom Radovicka iz Cajnica (slave Djurdjevdan, njen djed Milan). Drago mi je da ste se prihvatili takvog posla i nadam se da cu moci da procitam vasu knjigu kada bude ugledala svetlost dana. Ppzdrav!
Nebojsa (27. maj 2012. at 18:43) Vitomire, prvo cu ti napisati nazive mesta u Kolubari i Podgorini,kao i Dragacevu,za koje sam ti vec izneo podatke o Radovicima. Znaci, ovo su Radovici iz zapadne Srbije,u sledecim mestima :
Kolubara i Valjevo: Grac,Krasnic,Leskovice,Klicevac,Osecinica,Sandalj .
Gornje Dragacevo: Vica,Dupac,Kaone .
Mislim da ne treba poreklo usko da vezujes za slavu,slave su se ipak menjale,kao i prezimena.
U Bratacu u Hercegovini ima Radovica, poreklom su iz Kuca, ali slave sv. Nikolu.
Oni su najblizi Foci. E, sad,ne znam dal’ si video na internetu podatak etnologa Rakica?Bas na pitanje nekog tvog zemljaka,a verovatno i rodjaka Radovica iz okoline Priboja,sa slavom Djurdjevdan,nisu mu dali nijedan znacajan podatak. Cak sam ti vise ja napisao o mogucem poreklu.Oni su tu naveli samo opciju da ste iz Drobnjaka i ono sto sam ti i ja napisao,da ste mozda srodni sa Radonjicima,koji opet vode poreklo iz Njegusa. Sto znaci da taj kraj jednostavno nije dovoljno istrazen. Cak i sam Karanovic u delu „Iseljeni Drobnjaci“ kaze da nema podataka za taj kraj,tj da ga niko nije obradio.Zna se pouzdano(sto se Foce tice) da su iz Drobnjaka Adzivukovici(Djurdjevdan).A iz Cajnica,Drobnjaci su Komadanovici,koji slave sv. Trifuna,inace su svestenicka porodica. U toj studiji,nazalost stoji i podatak da Gorazde nije obradjeno,osim onog podatka da 66 posto stanovnistva vodi poreklo iz tih oblasti,ali nista konkretno nema. Drobnjaka inace ima puno u Zlatiborskom okrugu,ali se ne pominju nigde Radovici. Inace,ni u Visegradskom Starom Vlahu nema vise Radovica.Ali ja sam ti poslao podatak,gde je zabelezeno da su se iselili odatle (Visegradski Stari Vlah) u Zapadnu Srbiju.
Sto se tice podataka,najbolje je nabaviti i prouciti delo Jovana Cvijica, o poreklu stanovnistva. On je zapoceo taj rad pocetkom 20. Problem je sto nije bio u mogucnosti da obradi sva mesta. Mnogo autora je nastavilo njegov rad,pa samim tim i ta dela pretstavljaju dragocenu riznicu podataka o poreklu i migracijama stanovnistva. Po meni,u vasem slucaju se treba drzati teorije o Drobnjackom poreklu. Drobnjaci su po meni,jedno od najcasnijih i najjacih srpskih plemena,koje je dalo sjajne ljude. Primera radi..Jovan Cvijic,Vuk Karadzic,Radovan Karadzic,Zivojin Misic i dr.
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 22:17) Nebojsa, Hvala ti na trudu i nesebicnosti. Sto se tice Prof. Rakica i njegove supruge iz Beograda, ja sam njima dao one podatke o Radovicima. Na projektu istrazivanja Radovica djurdjevstaka, radim oko 30 godina. Provodim dosta vremena u SANU-a u Beogradu, kada sam u Srbiji i njihovoj biblioteci, ali nisam nasao traga o Radovicima iz pomenutih mesta, mesta za koje sam te pitao. Jedino je Tanasije Pejatovic napiso da su RADOVICI u pribojsko pljevaljskom kraju koji slave Djurdjevdan, dosli iz Zavrsja. Iz kog Zavrsaja, nije kazao. Ja bih te zamolio, da mi napises nesto o Radovicima ,nije bitna slava, iz okoline KRAGUJEVCA,Kraljeva,Trstenika. Ako mozes da navedes i slave koje slave. Oprosti molim te, vidim da odlicno vladas materijom, pa eto sebi dajem slobodu da mi pomognes. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Nebojsa (27. maj 2012. at 23:01) Vitomire, verovatno se misli na Zavrsje u Raskoj, okolina Prijepolja i Sjenice i to su onda oni Radovici,srodni Radonjicima. Ja cu ovih dana pogledati po knjigama,mada po meni, oblasti iz kojih su vasi mogli doci tu,su Raska,Crna Gora,istocna Hercegovina,cisto sumnjam da su iz nekog drugog kraja.
VITOMIR RADOVIC (28. maj 2012. at 22:09) Nebojsa, molim te pogledaj u tvojim knjigama, pa me obavjesti. Na koje ZAVRSJE MISLIS? Gde se ono nalazi, kazi mi tacnu lokaciju. Naglasavam, da najvise RADOVICA sa krsnom slavom DJURDJEVDAN ima : FOCANSKI KRAJ, PLJEVALJSKI KRAJ I PRIBOJSKI KRAJ. Ove lokacije me interesuju, kako su naseljavane i odakle, a narocito RADOVICI. Nebojsa, hva na trudu i s nestrpljenjem cekam tvoj odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Nebojsa (29. maj 2012. at 11:45) Vito, sva je prilika da niste iz Drobnjaka, posto se ta familija skoro ugasila u 18. veku,a ostatak je presao u okolinu Niksica. Tako da ostaje ova opcija da ste srodni Rodonjicima iz Zavrsja i Sjenice. Zavrsje se nalazi ispod Prijepolja. Kao sto sam ti vec napisao,Focanski kraj su u najvecem broju naseljavali Srbi iz Drobnjaka i Kolasina. Kao sto verovatno znas, Istocna Hercegovina sa Brdima dala je puno doseljenika, generalno i po zapadnim srpskim krajevima,a i na istoku sve do Morave. Ali i Sjenica i Pester su takodje bili izvoriste tih seoba.
Nema puno Radovica u Sumadiji, tek po neki, koji je to prezime dobio dosta kasno, kao i vecina Sumadinaca. Mislim da ne treba tamo da trazite vezu. A Djurdjevstaka Radovica nisam pronasao nigde osim u Zapadnoj Srbiji, CG i kako vi kazete u Vasem kraju. Jos jednom ponavljam za Focanski okrug, ne posedujem literaturu gde se ispituje poreklo stanovnistva Foce, Gorazda i Priboja, a sudeci po odgovoru etnologa Rakica, moguce je da taj kraj niko nije ni obradio u tom smislu. Pozdrav.
VITOMIR RADOVIC (29. maj 2012. at 19:02) Nebojsa, a da li ti je poznato, da jedna oblast koja obuhvata Celebic, Crnu Rijeku, Jecmiste, KRECE ITD, znaci istocni deo ,prema PLjevljima, se naziva jednim imenom ZAVRSJE. JA sam istrazivao sva ta mjesta, tako da u njima ima dosta Radovica Djurdjevstaka. Bio sam i u Drobnjaku, upznao Radovice koji tamo zive, uporedio njihov i moj rodoslov, i ustanovili smo da nam je jedan predak zajednicki, koji je negdje otisao iz Polja Radovica, ali oni nisu znali gdje. Kada smo slozili kockice, dosli smo do saznanja, da je on otisao preko Tare u Jecmiste, zatim njegovi potomci su se raseljavali iz jecmista u Vrbu, Meljak, Zin, Krajcinovice, Bucje , Ostojice.
Pravac Drobnjak – Foca – Pljevlja je kraci put za seobu, nego da su isli iz Drobnjaka za Prijepolje.Na ovom istrazivanju radim oko 30 godina, napisao sam i knjigu, koja je gotova, samo cekam jos neke rodoslove da ubacim i da je objavim. Bez obzira no to, uvjek istrazujem, pitam , citam, jer ovakvi projekti ne mogu se zavrsavati kabinetski, vec se mora dosta vremena provesti na terenu, pa tek onda konsuktovati razne knjige. Nebojsa, u svakom slucaju, VELIKO ti HVALA, samo molim te reci mi za Radovice koji se nalaze u okolini Vrnjacke Banje i Radovice u Hrvatskoj.
Ovo te pitam zbog toga, sto drugi deo moje knjige O RADOVICIMA, obradjuje RADOVICE SA DRUGIM SLAVAMA. Da li prihvatas da se u knjizi pozovem i na tebe, ali bi mi morao kazati pod kojim imenom i prezimenom isl. Puno pozdrava od Vita Radovica iz Ulcinja. (Svi oni slave Djurdjevdan. Sto se tice Radovica iz Sjenice, koji slave Djurdjevdan, njih ima malo i oni su poreklom iz Drobnjaka. Kada je ubijen Smail-aga Cengic, veliki broj Drobnjaka i Moracana je poceo bjezati ka Srbiji, a jedan pravac seobe je isao i preko Sjenice).
Nebojsa (29. maj 2012. at 20:51) Koliko sam shvatio,Vi ste sve vreme znali svoje poreklo,ali ste ipak trazili od mene da vam pricam sve ono?:) Znaci ipak je konstatacija da ste iz Drobnjaka tacna i pored sveg vaseg negiranja?:) Ne znam zasto mene da navedete,ja nisam autor nijednog dela,samo kao i vi istrazujem i citam. A sto se tice Radovica iz Hrvatske, morali bi da vidite neki njihov popis,ili prezimenik,ja to nemam. Znam samo da ih u Lici ima, ili ih je bar bilo u Kosinju, a u Dalmaciji u Ridjanima i Zagrovicu. Ne znam sta su slavili.
VITOMIR RADOVIC (29. maj 2012. at 22:09) Nebojsa, kao sto sam rekao, posao istrazivanja porekla je vrlo tezak i rizican. Moze da bude mnogo nedoumica, pogresnih putokaza, itd, te zbog toga treba cuti svacije misljenje i slagati kockice. Ljudi ne treba da uzimaju sve zdravo za gotovo. Nas poznati etnolog pop Savo Nakicenovic je zapisao Radovice u Kamenom da slave Djurdjevdan, njemu je to neko tako kazao, a istina je drugacija, Radovici u Kamenom ne slave Djurdjevdan nego Jovanjdan i starinom su Bjelopavlici, pa su u medjuvremenu promenili slavu. Zato treba dobro sve proveriti, sa svih strana cuti misljenja i tek tada slagati kockice.
Za Radovice Djurdjevstake, sa prostora Foce, Pljevalja i Priboja, zaista nema starih podataka, ljudi koji su taj kraj popisivali, ali ima domovnika i maticnih knjiga koje su sacuvane, gdje se tacno moze vidjeti kretanje tog stanovnistva, samo zaista treba dosta vremena za proucavanje. Kada sam pitao tebe, da te unesem u knjigu, koncepcija moje knjige je takva, da na kraju unosim sve one koje sam kontaktirao u vezi porekla bilo kojih Radovica.
Molim te nisi mi kazao da li nesto znas o Radovicima iz okoline Kragujevca, Vrnjacke Banje i Trstenika. Sto se tice lickih Radovica, oni slave Nikoljdan i poreklom su od Kuca-Drekalovica. Nebojsa, hvala ti na saradnji i ocekujem odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Jelena Cvijetić (30. maj 2012. at 16:55) Dragi Vito, moja mama je od Radovica iz Cajnica i slave Djurdjevdan. Pradedu, nazalost, nisam upoznala, zvao se Milan. Govorio je da se doselio negde od Glave Zete. Njegov rodjeni brat je odselio u Kotor, njegov sin je jos uvek ziv i zove , kapetan je duge plovidbeu penziji. Volela bih i ja nest vise da saznam Pozdrav!
Nebojsa (29. maj 2012. at 22:31) Nema na cemu, meni je drago ako sam bio od pomoci. Rekao sam ti za ove iz Sumadije, ima ih malo i ne znam sta slave i mislim da su to prezime dobili tek u 18. ili 19. veku, tako da ti nisu od koristi. A sto se tice Vrnjacke Banje, najbolje bi bilo da nekako dodjes do knjige koja se zove „Raska-antropogeografska ispitivanja“ (Vrnjacka Banja,okolina Kraljeva,itd), tamo verovatno ima podataka o svim rodovima iz tog kraja, ja ne posedujem tu literaturu.
VITOMIR RADOVIC (30. maj 2012. at 21:59) Nebojsa, hvala ti, svakako si dosta doprineo da potvrdim ono neke svoje cinjenice. Samo tako nastavi, sve pohvale za tebe i sve one koji rade sa tobom. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
VITOMIR RADOVIC (30. maj 2012. at 22:01) Jelena Cvijetic, da li su tvoji Cvijetici iz Poblaca? Napisi mi sve sto znas o Radovicima tvoje majke na Mail [email protected]. Inace ,tvoja majka i ja smo bratsvenici. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
VITOMIR RADOVIC (4. jun 2012. at 22:51) Sarko, možeš li mi kazati, da li ima Radovića u: između Raške i Kraljeva, u Temniću, Kruševcu, Trsteniku, u okolini Valjeva, u Kačer, Gornje Dragačevo, Lepenica, Gruža, Višegradski Stari Vlah, Sarajevsko Polje? Znam da posjeduješ ove knjige, pa te molim za odgovor. Pozdrav od Vita Radovića
Sarko (5. jun 2012. at 18:58) Naravno da mogu gospodine Radovicu.. Navescu ti sve Radovice iz mojih monografija koje posedujem.
U Gancati, opstina Knic, Bozovici (2 k.,) i Radovici (3 k.,), poreklo im je zajednicko. Slave Sv. Luku. Ne zna se odakle su se doselili.
U Stubal, opstina Kraljevo, Radovci (5 k., slave Djurdjic). Pradeda se doselio iz Turske; bili su najpre u Vrnjcima. (podaci su iz 1909 godine).
U malom Senju, opstina Aerodrom kod Kragujevca, (Radovici) prezivaju se jos kao Dragasevici i Radivojevici (8 kuca., sv Jeremije), doseljeni imedju 1804-1814 godine iz Sjenice.
U Petrovcu od Kragujevca, Radovici (4 k., Sv. Arhandjel), doselili se 1819 godine iz Maglica u Hercegovini.
U Raci, Radovici (3 k., Djurdjevdan), preselili se iz Popovica 1854 godine, dalje poreklo nepoznato.
U Malom Krcmaru, opstina Raca, Radovici (1 k.,1 k., slave Mitrovdan), preselili se iz Vucica, dalje poreklo nepoznato.
U Brzan, opstina Batocina, Radovici (1 k., Sv. Djordje), preselili se iz Dragobraca 1863 godine, dalje poreklo nepoznato.
U Vojinovcu, opstina Raca, Radovici (1 k., sv. Djordje), preselili se iz Popovica 1893 godine. dalje poreklo nepoznato.
U Drenovcu kod Race (Radovici (1 k., Sv. Nikola), doselili se iz Krnjeva u Jasenici 1900 god.
Ove porodice sa malim broj kuca koji su nepoznatog porekla, su ogranci vecih porodica. Ako te sta interesuje.. Mogu da vidim odakle im dalje poreklo.
U Barajevu, Radovici (1 kuca., Djurdjic), doselio im se predak iz Metohije. Ne pise nista o vremenu doseljavanja, ali po svemu sudecu su skorasnjo doseljenici.
Sarko (5. jun 2012. at 21:55)
Meljak, opstina Barajevo: Radovic (12 k., Sv. Djurdjic), koji su iz Crne Gore prvo se naselili negde u Uzickom okrugu, pa ih je knez Milos preselio ovamo; zovu ih i precanima po babi koja je bila iz preka, tj iz Srema.
Sopic kod Lazarevca: Radovic (1 k., Sv. Nikola) je Hercegovac, prebegao u Crnu Goru, pa otuda ovamo.
Lonjin kod Ljubovije: Radovici (4 k., Sv. Arhandjeo), dosli sa Grahova u Crnoj Gori na starom mestu koje se zvalo Celibrade.
Kolonisti Radovici na Kosovu: U Breznici, okolina Vucitrna (1 k.), dosli iz Jablanice 1928 god. a starinom iz Crne Gore. U Donjoj Dubnici kod Vucitrna, Radovici (2 k.). dosli iz Crne Gore 1928 god. U Suvodolu kod Lipljana, Radovici (1 k.), dosli iz Trebinja 1920 god. U Trudni kod Vucitrna, Radovici (1 k.), dosli 1922 god iz Toplice, a tamo su se doselili najverovatnije 1878 godine iz CG ili Hercegovine. U Hercegovu kod Vucitrna Radovici (2 k.), dosli 1924 godine iz Krusevice kod Trebinja. Nazalost nemam podatke o krsnim slavama.
VITOMIR RADOVIC (5. jun 2012. at 22:54) Sarko, hvala ti na ovim podacima. Kažeš da su ove porodice sa malim brojem kuća nepoznatog porekla,ogranci od većih porodica. Kaži mi molim te od kojih su sve porodica ovi ogranci i ako znaš dalju starinu svih ovih što si mi nabrojao i što ćeš mi još nabrojati. Jednom rečju, interesuje me sve što se tiče RADOVIĆA i njihovog porekla. Oprosti što ti uzimam slobodno vreme, jednostavno ja znam da ti imaš sve ove podatke, jer tvoje komentare pratim već duži niz godina i vrlo su iscrpni,opširni, baš kako i treba za ovakvo istraživanje. Do sledećeg javljanja pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
Sarko (9. jun 2012. at 14:11)
Djurdjevac, opstina Mionica: Tacno 1785. godine dosa je u ovo selo porodica Radovica iz sabacke Pridvorice, gde se doselili iz Subjela okr. uzickog. Radovici su dosli u Subjel krajem 17. veka iz Tusine u Drobnjacima, od bratstva Cerovica, a izbegli su glad, koja je u to vreme besnela. U Djurdjevac ih je naselio spahija seoski Slatina, a neke od njih preveo u susedni Rajkovic i to su danasnji Terzici. Radovica ima 4 kuca i slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan. (podaci su iz 1907 godine)
Zabari, opstina Valjevo: Radovici (2., k), poticu od predka Maksima (Maksimovica) koji se doselio iz Vasojevica zbog krvnine, jos pre nego sto su Austrijanci otpoceli rat sa Turcima. Slave Sv. Arhandjela. Ima ih pod raznim prezimenima.
Klasnic, opstina Mionica: Radovic se doselio pred kraj 19. veka kao nadnicar iz Omarina u visegradskom Starom Vlahu. Slavi Sv. Djurdja.
Leskovice, opstina Valjevo (danas postiji Gornja i Donja Leskovica): Najstarija porodica je Kovanovica doseljena iz Stanisevca sa Kovanuse u Starom Vlahu, u prvoj polovini 17. veka, odakle su ih Turci doveli ovde i naselili preko seoskog spahije. Oni se danas u selu zovu i ovim prezimenom, a i izmenjenim prezimenima: Radovici, Mitrovici i Arsici; ima ih 16 kuca, slave Sv. Jovana.
U istom selu ima jedna porodica Radovica:
U isto vreme sa Kovanovicima, a po volji Turaka, naseljeni su pored njih danasnji Taure (Taurci), doseljeni iz Gornjeg Potarja, iz oblasti donjeg Kolasina. Oni su uvek bili prijatelji turskih velikasa, a iz njihove porodice jedan se 1813 godine poturcio i ziveo neko vreme u selu, pa se posle odselio u Bosnu, zbog cega su ih seljani dugo zvali Turcinovici i Ciganovici. Taure je opste prezime a njega su zadrzale ove porodice: Jakovljevici, Pantelici, Markovici, Savici i RADOVICI; ima ih 14 kuca, slave Sv. Jovana (podaci su iz 1907 godine).
Klicevac kod Valjeva: Radovici (5 kuca., slave Sv. Arhandjela); doseljeni oko 1860 godine sa Zagrada na Cevu. (Iz okoline Cetinja).
Osecenica, opstina Mionica: Radovic doselio se iz Maoca i prizetio u Vujice, te slavi Sv. Luku.
Rajkovic, opstina Mionica: Terzici su oko 1790 godine presli iz sela Djurdjevac, od porodice danasnjih Radovica, koji su starinom Drobnjaci ima ih 7 kuca. Slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan.
Sandalj, opstina Valjevo: Radovic su iz Leskovica dosli posle deobe na svoja imanja, slave Sv. Jovana. Poticu od Kovanovica ili od Tauraca u Leskovice.
Slavkovica, opstina Ljig: Radovici (11., kuca) i jedna kuca u Ikonicima, gde se taj prizetio i slavi pored svoje slave Sv. Djurdja i Sv. Nikolu. Nepoznatog su porekla. Smatraju se da su najstariji rod u selu sa Nikolicima, ali ne znaju odakle su im se stari doselili.
Sarko (9. jun 2012. at 14:48)
Sokolici kod Cacka: Radovici slave Sv. Arhandjela. Doseljeni su iz Vigoste (Stara Srbija).
Becanj, opstina Cacak: Miljici od koji su: (Stanici, RADOVICI, Radojevici, Neskovici, Stankovici, Jovicici i Radojicici i drugi doselili iz Dobroselice uzicki okrug, slave Sv. Jovana.
Konjuh, opstina Krusevac: Radovici (12., kuca, slave Sv. Arhandjela jesenjeg i letnjeg), ovo je jedna od najstarijih porodica u selu, nepoznato im je poreklo.
Globare kod Krusevca: Radovici (3 k., Sv. Petka), doseljeni iz Crne Gore. Niste ne pise o vremenu doseljavanja i njhovooj postojbini.
Sarko (9. jun 2012. at 15:12)
Usce, opstina Kraljevo: Radovici slave Sv. Mratu. Doselili se iz Usce u Cecine u srezu moravickom.
Kotraza kod Raske: Radovici su se ovde davno doselili. Sad im se na svet rodilo sesto koleno od doseljenja. O svome doseljenju znaju ovo: Jedan od Corbica, koji je bio udovac, putujuci po trgovini za Novi Pazar, sretne jednu zenu, koja je u narucju nosila malo dete. Zena se dopadne Corbicu te je upita odakle je. Ona mu odgovori da je udovica i da je od Mojstara. On je povede sobom svojoj kuci, ozeni se njome, a i njeno dete, kome je bilo ime Rade, uzme u svoju kucu i odrzi ga. Od ovoga Rade su danasnji Radovici. Ima ih 4 kuca. Slave Sv. Arhandjela.
A Corbici su stara porodica i jako rasprostranjena u zaseocima ovoga kraja. Vele da su starinom negde iz Stare Srbije s crnogorske granice. Slave Sv. Nikolu. Ima ih svega u ovom selu 5 kuca. (podaci su iz 1905 godine).
Sarko (9. jun 2012. at 15:47)
Boljkovci, opstina Gornji Milanovac: Radovici, starosedeoci., slave Djurdjevdan.
U Sarajevskom Polju ima samo neka porodica koja je od Radovica iz Hercegovine, ali nemogu da ih nadjem.
Kaona, opstina Lucani: U selu su najstarije porodice: Radovici i Velicici slave Vraceve. Oni su jednog porekla, i vele, da su postali od Knezevica iz susednog sela Vlasteljica. Ali kako se ne pamti, kada su se doselili to se u selu i racunaju kao starosedeoci.
I za Knezevica u Vlasteljici, opstina Lucani zabelezeno je da ne znaju odakle su im stari. Slave Vraceve.
Donji Dubac, opstina Lucani: Radovici (5 kuca., slave Mitrovdan), dosli iz Grahova u Crnoj Gori oko 1790 godine. (podaci su iz 1908 god).
VITOMIR RADOVIC (9. jun 2012. at 21:30) SARKO, SVAKA TI ČAST. PRIJATNO SI ME IZNENADIO OVIM ŠTO SI NAPISAO. MOLIM TE KAŽI MI KOJU SI LITERATURU KORISTIO. DA LI SI NABROJAO SVA MESTA U SRBIJI GDE SE POMINJU RADOVIĆ? DA LI IMAŠ SAZNANJA, ODNOSNO LITERATURU, O RADOVIĆIMA IZ LIKE I HRVATSKE, KOJI SLAVE NIKOLJDAN? POMENUO SI U OVOM TEKSTU I RADOVIĆE KOJI SU DOŠLI U SELO KLASNIĆ OPŠTINA MIONICA, IZ OMARINA U VIŠEGRADSKOM STAROM VLAHU. DA LI IMAŠ JOŠ PODATAKA O RADOVIĆIMA IZ VIŠEGRADSKOG STAROG VLAHA?
VELIKO TI HVALA NA TRUDU KOJI SI IZDVOJIO, DA BI ODGOVORIO NA SVA MOJA PITANJA. ČEKAM S NESTRPLJENJEM ODGOVORE NA GORE POSTAVLJENA PITANJA. POZDRAV OD VITA RADOVIĆA IZ ULCINJA
9. april 2016. u 22:06
Vitomir Radović
Milisave,
ogroman materijal sam prikupio i unosim u računar. Uneo sam 370 stranica, a po mome računanju biće između 1500 i 2000 stranica. Zaista je ogroman projekat, jer sam obradio sve Radoviće bez obzira na slavu. Ima dosta tačnosti i u knjiškim podacima, ali ima dosta i netačnosti, naročito u vezi Radovića iz Srbije, ali zato će DNK testovi odgonetnuti sve ostale nedoumice.
Što se tiče Radovića u Crnoj Gori i hercegovini, tu nema grešaka, jer se tu tradicija i čuvanje porijekla i korijena prenosilo s koljena na koljeno vjerodostojno, istinito, dok u Srbiji ima svašta.
Sve sam to popisao, i pokušao da utvrdim i porijeklo i tih Radovića. Koliko sam uspio, vidjećemo.
Ali ipak preporučujem da Radovići u što većem broju urade DNK test. Mnogo znači, za utvrđivanje porijekla.
Milisave, rodoslov vaših Radovića iz Pive imam, baš onaj najstariji, a ako imate vi vaše porodice, slobodno mi ga dostavite da ga unesem u knjigu.
Veliki pozdrav
Vito Radović
iz Beograda
10. april 2016. u 14:10
milisav
Pozdrav Vitomire da ste mi zdravo,Hvala na odgovoru,što se tiče moje porodice,rodjena mi tetka po ocu dala je sve podatke Radivoju Radoviću iz Bačkog Dobrog Polja,a on je vama poslao,oni su od Anta,a mi od Obrena,ima ona pesma,”a na vrhu Šejtan kule dje pogibe Adžić Vule,i dva mlada oficira,što ih Piva odabira,Soko Obren Radoviću i Milane Kneževiću”valjda je ta original,da nebude,sa Radovićima da se zavade,čiji je koji junak,i šta je uradio,kažu da su se posvadili u svoje vreme,koji će najveći junak biti u Crnoj Gori ,Nikac od Rovina ili Rovaca,evo ja kod prvog podatka zapeo,mogu misliti kako je Vama sa toliko podataka,te zbog pomirbe izabraše,Miloš Obilića,,pratio sam dosta ove prepiske Radovića,sa sviju strana,i mislim da treba da izdate knjigu,što pre,lakše će se potom dopunjavati,jer će tek tada u punomm jeku pristizati,i prave informacije,a mnogi će dati za analizu dnk,i poslati,u toj želji da knjiga što pre izadje,svako dobro ,zdravlje i sreću želim,Vama,i Vašoj familiji,i svim Radovićima redom,gde su da su,neka su zdravo
10. april 2016. u 20:28
Vitomir Radović
ZA MILISAVA RADOVIĆA
Hvala Milisave, na ovako divnim i biranim riječima. Da, knjiga će svakako biti objavljena, punom “parom” unosim podatke u računar, tako da za sada nemam nikakvih problema. Biće to izuzetno i vrlo vrijedno djelo, nije što sam ja to radio, već zaista mnogo, mnogo podataka ima, koji su potkrijepljeni, činjenicama i fus notama odakle sam te podatke crpio, iz razni manastira, crkava, arhiva itd, itd.
Veliki pozdrav
Vito Radović
Beograd
14. april 2016. u 19:32
Predrag T. Šćepanović
Poštovani gospodine Vito,
Ne znam zašto uporno tvrdite da u Rovcima nema Radovića.Ili čitate pogrešne knjige ili Vas neko pogrešno obaveštava jer očigledno nijeste dolazili u Rovca.Ovo bez ljutnje.Jer,u Rovačkom plemenu postoje dva mala bratstva od po nekoliko kuća,a prezivaju se Radović.Jedno su Radovići u selu Međuriječju koji slave Lučindan i koji su ogranak bratstva Jovanovića,koji,opet,s Ilinčićima potiču od Srezojevića i drugi Radovići iz sela Velje Duboko,koji slave Svetog Vasilija Velikog su porijeklom od bratstva Šukovića iz Donje Morače iz sela Mijoska.Ova dva bratstva,dakle,nijesu u međusobnom srodstvu kao ni s trećim bratstvom Radović,iz Bara Radovića u Donjoj Morači.Najbrojniji su ovi treći i slave Aranđelovdan.A širom Srbije postoje neka druga bratstva Radović koja su porijeklom iz Tarskog ili Moračkog sliva,ali od nekih drugih rodova.Po mojim istraživanjima, Radovići sa Zlatibora, od kojih je vojvoda Mihailo,porijeklom su iz Gornje Morače, gdje danas u selima Trnovica,Svrke i Dragovića Polje,živi brojno stanovništvo s tom slavom.
Veliki pozdrav od Predraga T.Šćepanovića iz Kolašina na Tari
15. april 2016. u 16:42
Vitomir Radović
ZA PREDRAGA ŠĆEPANOVIĆA
Poštovani Predraže,
očigledno niste precizno i detanjno pročitali ovu prepisku o Radovićima.
Istražujući Radoviće i njihova porekla, ustanovio sam da postoje primarna prezimena i sekundarna prezimena Radovića. Radovići u Morači koji slave Aranđelovdan su Radovići koji prije ovoga prezimena nisu imali nikakvo drugo prezime, već je ovo prezime Radović njima primarno prezime… Svi ostali Radovići kao i u Rovcima su sekundarna prezimena, nastala od nekog drugog prezimena, a to sam objasnio i Nebojiši Radoviću prije nekoliko poruka, u ovim prepiskama. U prethodnim prepiskama sam takođe rekao da u Rovcima ima Radovića koji su od moračkih Radovića.
Naravno, ja u ovim prepiskama ne mogu davati detalje moga istraživanja, jer ipak, ja pišem knjigu o Radovićima, pa ne bi bilo zgodno da baš sve iznesem u javnost prije objavljivanja knjige.
Što se tiče Radovića u Srbiji, to je priča za sebe. Tek tu imate, ne sekundarna prezimena Radovića već u jednoj kući imate šestoro braće a od njih šest prezimena i između ostalih i Radovići. Sve sam te Radoviće iz Srbije popisao, i po knjiškim istraživanjima smjestio ih tamo gdje pripadaju, ali dok se ne uradi DNK analiza, sve je pod znakom pitanja.
Knjiško istraživanje i predanja su jedno a hemija, nauka je nešto sasvim drugo To sam utvrdio i za moje Radoviće, i za Bjelopavlićke Radoviće koji su iz Srbije, i Radoviće iz okoline Bijeloga Polja, Radoviće iz Foče, Radoviće sa Romanije, Radoviće iz Raške itd, itd.
Sigurno znate, da sva starocrnogorska i starohercegovačka plemena imaju prezime Radović, od kojih su neka primarna a neka sekundarna i to većinom. U Srbiji imaju Radovići koji nemaju veze ni sa Crnom Gorom niti sa Hercegovinom. U Hrvatskoj imate 2300 porodica sa prezimenom Radović, ali samo mali broj ima veze sa Crnom Gorom i Hercegovinom itd.
Inače, Predraže, napisao sam jedan tekst koji treba da vam pošaljem u vezi Radovića, i tom prilikom da odgovorim na vaša pitanja koja ste mi poslali putem mog Mejla. Ovaj tekst će te dobiti ubrzo, a ja se izvinjavam što ga prije nisam poslao.
Eto, dragi Predraže za sada toliko, mislim da sam donekle objasnio ove rovačke Radoviće.
Veliki pozdrav
Vito Radović
iz Beograda
6. maj 2016. u 21:51
dragan radovic
postovani vitomire,
zelim vam puno uspjeha na zavrsavanju knjige! zaista velik poduhvat!
procitao sam sve komentare na ovom portalu, od 2012 do danas, no nista nisam nasao o mojim radovicima.
obzirom da pominjete da u knjizi obradjujete sve radovice bez obzira na slavu, interesuje me da li imate podataka o porijeklu radovica iz buloga (okolina sarajeva, na pola puta izmedju sarajeva i pala)?!
evo odgovora na vasa tipicna pitanja:
– slava: sv.arhandjel mihailo,
– prezime: nije mijenjano na ovom prebivalistu,
– mjesto: bulozi, opstina stari grad, grad sarajevo, bih-republika srpska (prema terminologiji vaseg portala),
– po usmenom predanju je jedan od trojice brace dosao iz crne gore (kolasin),
– procjenjujem da je naseljavanje bilo sredinom 19.vijeka posto je moj djed spasoje rodjen 1880, a moja grana rodoslova izgleda … vukola – maksim – spasoje – risto – dragan.
srdacan pozdrav,
dragan
6. maj 2016. u 23:15
Vitomir Radović
ZA DRAGANA RADOVIĆA
Dragane, mnogo podataka imam, a isto tako veliki je broj Radovića koje obrađujem, tako da ne mogu o svima pisati ovdje na ovom mjestu, jer ako moja knjiga ima preko 1500 stranica, šta misliš onda koliko bi zauzeo prostora na ovom mjestu da pišem o svima.
Molim te javi mi se na moj mejl:
[email protected]
Imam podataka i o tvojim Radovićima.
Veliki pozdrav
Vitomir Vito Radović
iz Beograda
24. jul 2016. u 17:24
ante ivanković
PREZIME RADOVIĆ U HRVATSKOJ
autor Ante IVANKOVIĆ iz Splita
Prezime Radović ima 1847 stanovnika Hrvatske i po učestalosti je 234. hrvatsko prezime.
Radovića je najviše: u Zagrebu (108 obitelji, 220 duša), Viru pokraj Zadra (41, 114), Rijeci (44, 107), Karlovcu (36, 88), Splitu (32, 87), Zadru (23, 70), Dubrovniku (25, 69), Šumberu pokraj Svete Nedelje (49, 48), Radošiću pokraj Sinja (15, 45), Puli (13, 34).
Prezime je nastalo od pridjeva posvojnog Radov, izvedenog od imena Rade ili Rado, koja u osnovi imaju korijen rad- sa značenjem kao i pridjev radin, onaj koji voli rad, koji je radišan.
Slična su jezičnog postanja i prezimena: Radov, Radovac, Radovec, Radovčić, Radovečki, Radovinović, Radovniković.
Radović je učestalo prezime dalmatinskog područja, kako nekoć tako i sada: prema popisu iz 2001. godine u 31 naselju u Dalmaciji živi 220 Radovića obitelji sa 626 duša, što je trećina svih pripadnika tog roda u Hrvatskoj
Staro je to prezime i zadarskog kraja.
Prigodom posjeta Pašmanu općeg providura Mletačke Dalmacije i Albanije Alvisa Moceniga 1607. godine na tom se otoku spominje 179 prezimena, među njima i Radović, koje se tu održalo do danas.
Prema popisu iz 2001. godine Radovići na zadarskom području žive u šest naselja sa 79 obitelji i 233 duše, a najviše ih je: u Viru (41 obitelj, 114 duša), Zadru (23, 70), Tkonu (otok Pašman) (5, 21), Vrsima pokraj Nina (6, 12) itd.
Koliko je problematika prezimena i složena i osjetljiva pokazuje i primjer Radovića dubrovačkog kraja, koji se prema krvnom podrijetlu na tako malom prostoru dijele na čak četiri grane: konavosku, imotsko-cavtatsku, dubrovačko-kotorsku i pelješku.
Konavoski Radovići su starinom iz Čilipa, odakle su se raselili: u Dubrovnik (1722. i 1787. godine), Komaje (1895) i Cavtat (1782).
Što tiče Radovića u Čilipima, N. Kapetanić i N. Vekarić su utvrdili da je u popisu iz 1673/1674. godine popisivač zaboravio popisati u Čilipima kuću Radovića, koja je, izričiti su autori, sigurno postojala i prema procjeni imala je pet duša.
U popisu pak iz 1833. godine u Čilipima su zabilježene dvije Radovića obitelji: Kate, udovice Braice Radovića i Rade Petrova; u popisu iz godine 1890. dvije obitelji s prezimenom Radović: obitelji Balda Baldova i Marije, udovice Luke Radovića te i četiri obitelji s dvoriječnim prezimenima: Đure Radovića Đanikola, Petra Nikolina Radovića Perinka, Petra Radova Radovića Butijera i Mata Radova Radovića Matana.
U Cavtat je 1903. godine doselila Radovića obitelj iz Prološca u Imotskoj krajini, potomak pravoslavnih Radovića, koji su 1718. godine prebjegli iz Popova polja u Imotsku krajinu (Proložac i Nebriževac).
Dio Radovića iz Dubrovinika su drukčijeg krvnog podrijetla: u dubrovačkoj matici vjenčanih upisano je 1675. godine vjenčanje Vicenta Petra Radovića iz Kotora s Ivanom kćeri Vukašina Ivaniševića (Giouanna filia Vucasini Iuanisceuich murlaciensis).
Starina pak peljeških Radovića je Potomje, gdje su nastali od starijeg roda Dokesića, da bi kasnije promijenili prezime u Nikičević a tek su se u 18. stoljeću konačno opredijelili za prezime Radović. S tim prezimenom su zabilježeni: u popisu iz 1783. godine četiri obitelji: Pave Stjepanova, Nikole Antunova, Antuna Nikolina i obitelj Mande, udovice Martina Radovića; u popisu iz 1793. godine ubilježeni su svi domaćini obitelji iz popisa otprije deset godina, jedino je u obitelji udovice Lucije stasao za domaćina sin Josip Martinov Radović.
Popis iz 2001. godine zatekao je Radoviće na dubrovačkom području u devet mjesta s 56 obitelji i 144 duše, a najviše ih je: u Dubrovniku (26 obitelji, 59 duša), Čilipima (7, 31), Potomju (10, 17), Orebiću (4, 14) itd.
U povijesnoj Poljičkoj Kneževini zaselak sela Srijana na sjevernim padinama Mosora, zvao se Radovići (spominje se 1613. godine), što upućuje na davno postojanje prezimena Radović na tom području. Zaselak Radovići pojavljuje se pod tim nazivom i u austrijskim popisima stanovništva (od 1890-1900) da bi od 1910. do 1948. godine bio preimenovan u Radovčiće. To vjerojatno znači da su preci današnjih poljičkih Radovčića (u popisu iz 2001. godine u Kostanju je 12 Radovčića obiteljii s 55 duša, u Splitu 18 obitelji s 47 duša) u starini imali upravo prezime Radović.
U Poljičkoj Kneževini i na nedalekom splitskom području popis iz 2001. godine zabilježio je Radoviće: u osam naselja s 54 obitelji i 157 duša, a najviše ih je: u Splitu (32, 87), Podstrani (8, 25), Kaštel Sućurcu (4, 17), Kostanju poviše Omiša (4, 12) itd.
Inače prezime Radovčić je zabilježeno 28. ožujka 1633. godine u Srijanima (Marko Radovčić je svjedok pri prodaji zemlje).
U selu Dobrom pokraj Livna u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine zabilježena je dvočlana obitelj udovice Ane Radović, tada jedina obitelji u Bosni i Hercegovini s tim prezimenom.
Možda su, ali se ne zna i jesu li livanjski Radovići preci današnjih Radovića u Cetinskoj krajini, u kojoj ih je popis iz 2001. godine zatekao u tri naselja s 20 obitelji i 81 obitelji: u Radošiću pokraj Sinja (15 obitelji, 45 duša), Sinju (9, 31), Brnazama (1, 5).
U gradu Visu Radovići su zabilježeni u 18. stoljeću u župskim maticama umrlih: Juraj Radović alias Butrisin, Magdalena Radović Kuzmina (1749) i Mato Radović iz Starog Grada na Hvaru (1764).
Popis iz 2001. godine evidentirao je u Visu dvočlanu obitelj s prezimenom Radović.
Radovići pravoslavne vjere zabilježeni su 1784. godine u Prološcu pokraj Imotskog te 1792. godine u Nebriževcu također pokraj Imotskog (danas Kamenmost), a u oba slučaja su doseljenici iz Popova polja u jugoistočnoj Hercegovini.
Prema popisu iz 2001. godine u Imotskoj krajini Radovići žive: u Kamenmostu (četiri obitelji, 11 duša) i Donjem Prološcu (2, 8).
Radovići iz Riđana i Žagrovića pokraj Knina doseljenici su iz Bosne u 17. stoljeću.
Na kninskom području popis iz 2001. godine zatekao je Radoviće: u Kninu (dvije obitelji, devet duša) i Žagroviću (1, 1).
Radović je i slavonsko prezime, a zabilježeno je: godine 1698. u Mikleušu pokraj Slatine obitelj Blagoja Radovića; u Gornjim Meljanima pokraj Voćina obitelj Marka Radovića; godine 1702. u Osijeku obitelj Stjepana Radovića; u Škrabutniku pokraj Požege obitelji Ilije i Nikole Radovića; godine 1736. u Lazu pokraj Vukovara obitelj Petra Radovića; u Škrabutniku obitelji Stevana i Tadije Radovića; godine 1760. u Cerniku pokraj Nove Gradiške kuća Ante Radovića, u kojoj žive dva bračna para i ukupno šest duša; u Prvči tročlana obitelj Mije Radovića.
Popis iz 2001. godine zabilježio je u 37 naselja pet slavonskih županija 76 Radovića obitelji sa 175 duša, u Osječko-baranjskoj županiji (16 mjesta, 38 obitelji, 90 duša), Vukovarsko-srijemskoj (9, 19, 52), Virovitičko-podravskoj (6, 10, 17), Brodsko-posavskoj (3, 6, 11) i Požeško-slavonskoj županiji (3, 3, 5).
Ovom prigodom navodimo naselja s 10 i više Radovića: u Osijeku (10 obitelji, 28 duša), Marinićima (5, 10), Sarvašu (4, 10); u Vukovaru (11, 19).
U Međimurju Radovići se pojavljuju 1844. godine u Donjem Mihaljevecu i Turčišću s grafijskim oblikom Radovics; godine 1850. u Lapšini s oblikom Radović; godine 1931. ustalio se oblik Radović, tada zabilježen u Domašinecu i još devet međimurskih naselja.
Popis iz 2001. godine zabilježio je Radoviće sedam mjesta s 15 obitelji i 43 duše, a najviše ih je: u Podbrestu (4, 13) Gradinovecu (3, 11), Ivanovecu pokraj Čakoveca (2, 5) itd.
U drugoj polovici 20. stoljeća dio Radovića s dobojskog područja (Bosna) preselili su u Zagreb i Pulu, a dio njihovih prezimenjaka zadarskog područja nova su prebivališta svojim obiteljima osigurao u Rijeci.
U 25 naselja zagrebačkog područja i Hrvatskog zagorja živi 164 Radovića obitelji s 384 duše, a najviše ih je: u Zagrebu (108 obitelji, 220 duša), Šumberu (19, 48), Sesvetama (5, 23), Velikoj Gorici (4, 14), Velikoj Ostrni (3, 11) itd.
Popis iz 2001. godine zatekao je u 45 mjesta primorsko-istarskog područja 127 Radovića obitelji s 336 duša, a najviše ih je: u Rijeci (44 obitelji, 107 duša), Puli (13, 34), Labinu (11, 26), Novom Vinodolskom (3, 12) itd.
Spominjemo i još dvije skupine Radovića: karlovačku (15 naselja, 58 obitelji, 143 duše) i sisačku (14, 31, 59), a najviše ih je: u Karlovcu (36 obitelji, 88 duša),Tuškanima (6, 20); Sisku (7, 17), Dugom Selu Lasinjskom (9, 17) itd.
6. avgust 2016. u 22:52
Vitomir Radović
Za Anta Ivankovića
Ante,
Molim vas, javite mi se na mejl:
[email protected]
Veliki pozdrav
Vito Radović iz Ulcinja
23. avgust 2016. u 20:58
Sanja Radovic
Postovanje gdine Vitomire
Ja sam takodje Radovic… slucajno sam nasla ovaj sajt…Moj otac je Milomir Radovic,rodjen 1955.g Krusevcu, deda je Milic Radovic,rodjen 1931.g u selu Bovan kod Krusevca,pradeda se zvao Miloje. Na moju zalost otac i deda su se upokojili pa nemam puno informacija o nasem poreklu. Po prici koje se secam iz detinjsva cukun deda prebegao iz Crne Gore posle neke guzve da kazem sa Turcima,ne secam se samo da li je to bila okolina Cetinja ili Niksica. Slavimo Nikoljdan. Ako mozete da i pomognete bar malo bila bih Vam jako zahvalna. A ja cu potraziti neke dodatne informacije kod dedine rodjene sestre Milice (Milica Radovic udata Mijatovic) koja je jos uvek Bogu hvala vitalna. Pozdrav iz Krusevca
23. avgust 2016. u 23:16
Vitomir Radović
ZA SANJU RADOVIĆ
Poštovana Sanja,
dobio sam vaše podatke koje ste mi poslali putem Mejla, pa ću vam odgovoriti takođe putem Mejla.
Pošaljite mi podatke koje sam vam tražio.
Veliki pozdrav
Vito Radović
iz Ulcinja