Ђурица

3. фебруар 2012.

коментара: 14

Поштовани,

ова страница је у припреми.

Позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (14)

Одговорите

14 коментара

  1. Војислав Ананић

    ЂУРИЦА, име мушко, деминутив од Ђуро. Од XIVвијека тај деминутив постаје презиме (25, III). Ђурица има у Херцеговини, у Дабру и око Билеће (35, 336). Међутим, Ђурице у Кривој Ријеци досељеници су из Лике (Огрмица), одмах послије окупације. Славе Ђурђевдан.

  2. Djurice (koji slave Tripundan 14 februara) su svi starinom iz Dabra iz Hercegovine koliko ja znam.
    Evo sta kaze Petar Sobajic u vjerovatno najboljoj etnografskoj studiji sa ovog prostora: “Dabarsko polje u Hercegovini” – 28.03.1952.
    “Sela u Dabarskom Polju ispitivao sam 1926 godine. Šaljući me tamo Cvijić je imao cilj da se upotpuni proučavanje Hercegovine, jer je Jevto Dedijer u svojim antropogeografskim radovima o Hercegovini nije obuhvatio i ovo polje. Podaci ovde izloženi tiču se uglavnom postanka naselja i porekla stanovništva Dabra i odnose na ono vreme kada je ispitivanje vršeno, jer posle tamo više nisam odlazio. Pri radu društvo mi je činio Andrija Luburić, koji je tada prikupljao narodne pesme, a bio mi od koristi za bolje utvrđivanje porekla izvesnih dabarskih rodova. Za proučavanje naselja Dabarskog polja dobio sam novčanu pomoć od naše Akademije (Srpska Akademija nauka 28.03.1952. godine).
    …Ispitivanjem sam utvrdio da među hrišćanskim stanovništvom Dabra nema starosedelaca. To bi išlo u prilog predanjima da su se stari Dabrani nekad u masi iselili. Kada je mogla biti ta seoba? O tome najviše saznajemo iz predanja nekih porodica najstarijih doseljenika (Đurica, Janjoša, Terzića). One održavaju predanje da su se u Dabar doselile pre 350 godina. Đurice su uz bunu 1875. godine računali da je tada bilo ravno 300 godina otkad su iskraj Bileće prešli u Dabar. Po kazivanju ovih porodica, Dabar je bio pust kada su njihovi preci došli i vladika je već bio odveo narod iz Dabra. Đurice vele i to da im je predak zatekao u gornjem Dabru, od Berkovića do Potkoma, svega 7 hrišćanskih porodica, Ako bismo cenili po tim predanjima, izlazilo bi da su preci ovih rodova došli u Dabar negde u drugoj polovini XVI veka, a kako su onda zatekli jako proređeno stanovništvo, značilo bi da je seoba Dabrana bila pre tog vremena…
    …U Dabru je malo razgranatih rodova. Među takve spadaju stari doseljenici Đurice, kojih ima 42 kuće itd i jos dalje:
    …U selu žive: Đurice, jedna od najstarijih doseljenih prodica u Dabru. Starinom su iz Preraca kod Bileće. Novljani Turci izmamili su im potpise za njihove zemlje u Preracima i oduzeli ih. Kad dođu Turci da kupe hakove, oni ih pobiju i rasele se. Od jednih su Baturani u Pivi, a drugi Đurice uteknu Ljubovićima, koji su živeli u Žukovniku u Hateljima. Tu je tada bilo jako tursko naselje od “70 sita” Ljubovića, Ćulbabića, Karapuša i dr. Bila su 4 brata Đurica: jedan znao dobro da brije i ostane u Hateljima, a 3 brata odu na Kosovo. Doselili su se kad i Ljubovići u Kljenke, a to je bilo, kako smo računali, u prvoj polovini XVI veka. Onaj od braće koji je ostao u Hateljima opazio neku četu koja se spremala da udari na Žukovnik i to prijavio, pa mu Ljubovići dali zemlju za naselje. U to vreme bilo je u Dabru od Sunića do Potkoma svega 7 srpskih kuća. U Hateljima se namnože Đurice i rasele po Dabru, te ih ima i u Berkovićima i u Suzini. Broje pretke: Miho (rođen 1835. godine) -Nikola -Miško – Rade. Miško je umro oko 1806. godine, a imao je Đura, Marka, Nikolu i Laza. Potomci njihovi se prezivaju Miškovići. Đurica u Hateljima 25 kuća, Miškovića 6 kuća, slave Tripunjdan. Iza kuge Tomo, brat Miškov, sa sinovima Stepanom, Milinkom, Đurom, odu oko 1850. godine u Suzinu koja je bila pusta. Vule je digao u Bosnu oko 1840. godine, dele se na Lučiće, Kojoviće, Tomiće, Ćupine, Vidojeviće, Bjeloševiće, Vukanoviće i Sandiće…”

    Postoje predanja takodje da smo od Nikitovica iz Komarnice. Prilicno rijetka Krsna Slava Tripundan bi mogla da bude dobar pokazatelj srodstva.

    Nedavno sam saznao da po muskoj liniji nosimo EV13 haplogrupu ali nista dalje ni poblize od toga ne znam (podgrupe itd.)

    Izuzetno cijenim zalaganje i entuzijazam na ovom sajtu, pogotovo oko dokazivanja srodstva porodica preko haplogrupa i vjerujem da se i ova nasa predanja tako mogu potvrditi ili odbaciti.

    Volio bih da se jave i podijele svi koji znaju nesto o ovome a idealno bi bilo da saznamo ovde tacne podgrupe ispitanika-Djurica kako bi ih mogli uporedjivati i doci do nekih veza.

    Pozdrav

    Jovica Djurica

    • Zeleno bi vide da saznam o svom poreklu.Slucajno sam trazio po netu i saznao da poreklo Popovica iz sela glusci kod Bogatića vodi od porodice lopandic kod dvorova u Bijeljini a da oni vode poreklo od familije djurica i dabra.Isto slavimo svetog Trifuna 14 februar .Posto je retka slava mnogo sam trazio i dodao do tih podataka ako neko zna nesto ili iz familije lopandic ili djurica neka mi se javi na mejl [email protected] unapred

    • Aca Jovanovic

      Jovice,pozdrav. Moja majka vodi poreklo od Đurica, u pitanju je velika rodovska grupa kojase 1720 naselila iznad Ljubovije. Po predanju iz okoline Skradina. Pricali su do skoro ikavicu, Jocan Cvijic je pisao o tome. Rodjak ce uraditi uskoro DNK. U selu Đevrske i Ostrovica prezime Cvjetan slavi Trivunjdan,dok u susednom selu prezime Đurica slavi Đurđevdan. Bilo bi dobro da uradite Dnk. I da mi se javite, ako vidite poruku i ako imate neka saznanja o tome 🙂 [email protected] Svako dobro

  3. Војислав Ананић

    ЂУРИЦА (п). у Хатељима, Берковићима и Сузини (Дабар). Старином су из Прераца код Билеће. Убрајају се међу најстарије досељенике у Дабру. “Новљани Турци измамили су им потписе за њихове земље у Прерацима и одузели их.” Када су неком приликом дошли да “купе хакове”, Ђурице их побију и раселе се. Један од четворице браће “који је знао добро да брије” остане у Хатељиина на имању Љубовића. Остали оду на Косово. У Хатељима се Ђурице “намноже” и раселе по Дабру. Славе Трипуњдан (248:36,37,38).

    Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.

  4. Ана

    Погледајте сајт: djurica.net

    Moje Ђурице су из Зечева, Далмације.
    Славе Ђурђевдан.

    Поздрав!

    • Olja

      I moja porodica je porijeklom iz Zečeva. Moj čukundeda se preselio u Strmicu, a iz Strmice su u Prijedor došli 1937. godine. Slavimo Đurđevdan, takođe.
      Puno pozdrava za Vas.

    • Aca Jovanovic

      Ana,pozdrav. Moja majka vodi poreklo od Đurica, u pitanju je velika rodovska grupa kojase 1720 naselila iznad Ljubovije. Po predanju iz okoline Skradina. Pricali su do skoro ikavicu, Jocan Cvijic je pisao o tome. Rodjak ce uraditi uskoro DNK. U selu Đevrske i Ostrovica prezime Cvjetan slavi Trivunjdan,dok u susednom selu prezime Đurica slavi Đurđevdan. Bilo bi dobro da uradite Dnk po muškoj liniji. I da mi se javite, ako vidite poruku i ako imate neka saznanja o tome 🙂 [email protected] Svako dobro

  5. N. K.

    Moje Đurice su iz Tiškovca u Lici,kasnije nastanjene u Bastahima ili Bastasima kod Drvara u FederacijiBiH.Slava im je Đurđevdan.

  6. Jovica Djurica

    Pozdrav svima. Ovo je podatak o rodu Djurica obradjen u knjizi “geneticko poreklo stare Hercegovine.” Na osnovu 3 ispitana clana Iz sireg podrucja Berkovica, rod Djurica nosi haplogrupu EV-13<Cts1273<z5018<s2979<fgc11450.
    Knjiga je izdata nedavno. Ja je nazalost nemam Ali Imam neke fotografisane izvode o Djuricama.

    • Nataša

      Pozdrav, Jovice!
      Moja majka je rođena Đurica od oca Đorđa iz Suzine, koji je poginuo 1942. godine, kada je ona imala samo 3 meseca. On je bio sin jedinac, sa 3 sestre, roditelji su im bili Sava i Joka Đurica. Slavili su Sv. Trifuna.

  7. Marko Đurica

    Moji su iz sela Zečevo, pored Đevrsaka, što je na pola puta između Knina i Benkovca. Tamo su od 16 vijeka što se zna, a možda i duže. Postoje predanja da smo u Dalmaciju došli iz Hercegovine, vjerovatno iz okoline Bileće, bježeći pred Turcima, što je i dovelo do promjene krsne slave iz Tripundana u Đurđevdan.