Poreklo prezimena, selo Vrhovine (Ub)

Poreklo stanovništva sela Vrhovine, opština Ub. Izvodi iz knjige Antropogeografija Valjevske Tamnave od Ljubomira Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Jedna od pritoka Kolubare, Kladnica, rečica, koja postaje od nekoliko potoka i izvoraca sela Gvozdenovića i Vrhovina. Kladnica je mala reka, široke doline, čija je leva obala terasasta i postupno prelazi u ravan a desna viskoa i dosta strma ili pod samom rečicom ili dalje od obale, kao u Jabučju, Radljevu, Borku.

Kameničke i Ljutičke zajednice u Šešovici, u prostoru od preko 130 haektara opet su šumske zajednice, ali lošije od Koceljevačke šume. Zajednice brdskih sela: Stepanja, Bajevca, Vrhovina i Kršne Glave su seoski ispusti, dokle su zajednice: Goločela, Kozarice, Novaka i Slatine su šumske celine, samo manjeg obima.

Vrhovine su na zapad od Bajevca ispod slovačkih šuma, brdovito i neravno selo, s kućama uz seoske potoke, koje se uzdižu u na samu slovački kosu.

U selu su tri džemata: Šljivački u potoku Viljaricu i do Bajevca, Kesereski uz Žunjevaču i sredinom sela i Grezalski do Gvozdenovića.

Stočarstvo je zamimanje svakog seljaka ali nigde nije pretežnije od zemljoradnje na tamnavskim prostorima. Stočarska sela su Bajevac, Vrhovine, Stepanje i Gvozdenović.

U Bukoru, tipskom predstavniku starovlaškog sela, svaka mala, a njih je 4 na broj, ima u svojoj sredini i po jednu granicu, koju čuva kao najveću svetinju, a sve male imaju u sredini sela svoju Bukorsku Granicu, kod koje u seoski koševi i kod koje se drže seoski sabori, sastanci i čine razne molitve. Predstavnici ovog tipa sela su: Bukor, Crniljevo, Galovići, Slatina, Družetić, Stepanje, Vrhovine, Gvozdenović i dr.

Imena sela koja bi opominjala na kulturno i drugo bilje raznog roda, između ostalih su i Vinjarica (Vrhovine).

Stara groblja poznata su pod ovim osobnim imenima: Bobije, Umke, i Staro Groblje. Bobija i umki ima u svakom selu, a nazivi Bobija, data bregovima, kao osobna imena imamo u, izmađu ostalih sela, i u Vrhovinama.

U Vrhovinama, u dolini Šljivačkog Potoka, njive, votnjaci i strane pojedinih brda pune su kremenja i raznih kamenih alatki, koje svaki seljak razlikuje od sličnog prirodnog kamenja.

Selo je u oblasti geografska celina. Izuzeci od ovog pravila vrlo su retki i gde ih se bude našlo, seljak sa strane takve delove sela ne uračunava u zajednicu s glavnim selom. Vrhovine jednim delom prelaze u Rogaj, kolubarsku pritočicu zbog čega susedna kolubarska sela i zovu taj deo drugim imenom.

Poreklo stanovništva-familija sela Vrhovine:

Prezime – vreme naseljavanja – odakle su došli – Krsna slava – napomena.

-Birmanci, druga polovina 18. veka, Srem, Jovanjdan.

*Birmanci su sa Pive odseljeni u Srem, pa se otuda vratio neki Jovo Birmanac, narednik u dobrovoljcima i naselio u Vrhovinama i nekako rano izašao na (dobar) glas, te su mu potomci bivali i sveštenici.

-Bojići, posle 1827. godine, susedno Stepanje, Đurđevdan, uljez u Kesere.

-Grezalci, druga polovina 18. veka, Gornji Lajkovac u Kolubari, Đurđevdan. U prvoj polovini 18. veka u Selo Lajkovac doseljeni Grezalci, ista familija.

-Đokanovići, posle 1827. godine, Nikšićka Župa, Lučindan.

-Đorđevići, druga polovina 18. veka, Konjuša u Rađevini, Đurđevdan.

-Živkovići, drga polovina 18. veka, Pauni-Valjevo, Jovanjdan.

-Ikonići, prva polovina 18. veka, Riđani u Crnoj Gori, Aranđelovdan.

*Ikoniće su doselili i naselili Danilovići iz Murgaša i uvek su bili ranije u nekom srodstvu sa njima.

-Jozići-Neškovići, videti Neškovići i Jozići.

-Keseri, druga polovina 18. veka, Golubac u Kolubari, Đurđevdan.

-Marinkovići, druga polovina 18. veka, Donja Bukovica-Azbukovica, Sv. Joakim i Ana.

-Markovići, druga polovina 18. veka, Gornja Bukovica-Podgorina, Jovanjdan.

-Mijailovići, druga polovina 18. veka, Zemun, Jovanjdan.

-Nedići i Pejići. Videti pod Pejići i Nedići.

-Neškovići i Jozići, prva polovina 18. veka, Nikšićka Župa, Lučindan.

-Pejići i Nedići, druga polovina 18. veka, Bastav-Rađevina, Jovanjdan.

-Radivojevići, posle 1827. godine, Srem, Đurđevdan, uljezi u Kesere.

-Radovanovići, druga polovina 18. veka, Medoševac kod Vreoca, Jovanjdan.

-Trifunovići, druga polovina 18. veka, Ravnje u Kolubari, Sv Stefan Dečanski.

-Šljivaci, druga polovina 18. veka, Šljivova-Rađevina, Jovanjdan.

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.