Info

11. april 2012.

29

Srbi – austrougarski plemići, spisak

Portal Poreklo objavljuje spisak austrougarskih plemića. Između ostalih, ovde se navode i srpska (među njima i neka hrvatska) plemićka prezimena: Avramović, Adamović, Aleksić, Atanasijević, Atanasković, Avakumović, Babić, Belošević, Bobić, Bogopanjković, Bogunović, Borota, Bošnjak, Brković, Budisavljević, Cvetković, Damjanović, Danilović, Đaković, Dobranić, Dobrić, Dobrinović, Dragić, Dragojlović, Filipović, Đurović, Glavinić, Gojković, Grahovac, Halavanja…

› više informacija

11. april 2012.

9

Novosti: Smešna hercegovačka prezimena

Prezimena Ćuk, Zec, Zvijer, Zlikovac, Likokur, Golub, Golo, Grebo, Oroz, Bitanga, Pelikan, Pištalo, Palikuća, Popara, Rikalo, Šutalo, Tupanjac, Trutina, Toljaga, Divljan, Derikučka, Vreća, Motika, Mutilović, Čutura, Prdavac, Palikuća, Krtolica, Kukolj, Kokot, Koljibaba, Koljivrat… samo su neka u dugačkom nizu neobičnih porodičnih obeležja nastalih u Bosni i Hercegovini tokom austrougarske vlasti…

› više informacija

10. april 2012.

1

Alo: Beograđani seoskih korena!

Alo! vam predstavlja poreklo kandidata za lidere Srbije i Beograda. Dok su se preci srpskih političara uglavnom dičili raznim zanatskim umećima, njihovi naslednici danas u skupim odelima obilaze štale i radionice od kojih ih često deli samo jedna generacija. Portal „poreklo.rs“ zavirio je u porodična stabla kandidata za gradonačelnika Beograda,…

› više informacija

9. april 2012.

89

Saveti iskusnog istraživača: Miroslav Niškanović

Istraživanje porodičnog stabla izazovan je, dug i nimalo jednostavan posao. Osim što podrazumeva da se čovek u njega upusti srcem i željom da sastavi što potpuniji rodoslov, neophodno je da ima i znanje kako to najbolje i najjednostavnije da učini. Etnolog Miroslav Niškanović, istraživač saradnik Etnografskog instituta SANU i autor…

› više informacija

3. april 2012.

0

“Borba za ćirilicu” Đorđa Janjatovića

Novosadski izdavač “Prometej”  predstavio je u sedištu Vukove zadužbine knjigu Đorđa Janjatovića “Borba za ćirilicu”, u kojoj je sakupio zbirku dokumenata sa ciljem da ostane trag o aktivnostima Udruženja za zaštitu ćirilice srpskog jezika “Ćirilica” Novi Sad (UG “Ćirilica”), koje već celu deceniju vodi borbu za očuvanje srpskog pisma. Direktor…

› više informacija

20. mart 2012.

0

Etnografska mapa Austrije iz 1845. godine

  Pogledajte kako su austrijski kartografi videli etnografsku mapu (zapadnog) Balkana sredinom 19. veka.  Obratite pažnju na tabelu u desnom donjem uglu, gde se Srbi pominju u dve kategorije – kao Sloveni i kao Grko-Romani

› više informacija

18. mart 2012.

2

Britanska priča o Milunki Savić i Flori Sanders

U vremenima kada svećom tražimo one koji ne misle da su Srbi „koljači, ubice i silovatelji”, Britanka Luiz Miler nam pokazuje šta znači biti bezuslovni prijatelj: otkriva i priča dirljivu priču o našoj istoriji koju smo i sami pomalo zaboravili. Umesto nas i za nas Tokom noći 15. novembra 1916….

› više informacija

15. mart 2012.

0

Predstavljena edicija Koreni

U sredu, 14. marta u biblioteci „Laza Kostić“ u opštini Čukarica predstavljeno je prvih šesnaest knjiga edicije Koreni: Naselja, poreklo stanovništva i običaji srpskih zemalja. Prema rečima priređivača Borisava Čelikovića, cilj Korena je da se naše kulturno blago, koje je stvarano u razdoblju od sredine 19. veka od kada datira najstarija studija, pa do kraja…

› više informacija

15. mart 2012.

0

Na današnji dan: Rođen Branko Radičević

15. marta 1824. – Rođen je srpski pisac Branko Radičević, lirski pesnik mladosti, ljubavi i patriotskog zanosa. Kao oduševljeni pristalica jezičke reforme Vuka Karadžića, prvi je počeo da peva na narodnom jeziku i u duhu srpske narodne poezije. Pesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu. Pesme su mu pune…

› više informacija

25. februar 2012.

1

Na današnji dan: Pogubljen Stanoje Glavaš

25. februar 1815 – Po nalogu Sulejman paše ubijen je Stanoje Stamatović, poznat kao Stanoje Glavaš, srpski vojvoda iz Prvog srpskog ustanka, hajduk i borac protiv Turaka. Bio je predviđen za vođu Prvog srpskog ustanka (1804), ali je na njegov predlog izabran Karađorđe Petrović. Njegovo junaštvo opevano je u narodnim…

› više informacija