Poreklo prezimena, selo Šljivovik (Bela Palanka)

1. januar 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Šljivovik, opština Bela Palanka. SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK, KNJIGA LXVII, MIHAJLO M. KOSTIĆ, KORITNICA, ANTROPOGEOGRAFSKA  ISPITIVANJA,  BEOGRAD, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Šljivovički vis
Šljivovički vis

 

Položaj i tip.

Selo leži pod vrhovima istočnog oboda: Pribovim Dolom, Malim i Velikim Zabelom. Ono zahvata međurečje između dubokih i uskih dolina: Pečnog Dola i Korita. Niži deo je na putu Oreovac—Striževac; njime je preko Dubrave ka G. Koritnici i Nenovice prema Bežištu i Beloj Vodi povezano sa drumom B. Palanka—Babušnica. Stanovništvo se snabdeva vodom iz bunara dubokih 8—12 m i sa izvora. Glavni izvori su: Ajdučki Kladenac, Češmica, Slivje, Kaljenica, Orašje, Smrdan, Meškova Bara, Usovi, Korita, Dragojevac. Oskudeva u pojilima za stoku.

Seoski atar na Belavi omeđen je na mestima: Međa i Pažar sa Ponorom, dok je Lipova Čuka granica sa Tjelovcem. Trsina Poljana, Luline Vrtače, Brestova Lokva, Oreovački Vrtopi i Oreovačka Rudenica dele Oreovački od Šljivovičkog atara. Topografska imena za obradive površike su: Dubrava, Jermenov Del, Nenovica, Korije, Orašje i druga. Glavne šume su na Zabelu; utrina obuhvata: Golaš i Šljivovički Vrh.

Selo je zbijenog tipa. Seoski su krajevi: Bobnjak i Selište. Ostali se razlikuju po prekorima rodova.

Poreklo stanovništva.

Starinci su:

– Ormanci (Mitrovići, Petrovići, Krstići, Jocići, Pejčići; 18 k., sv. Arhanđeo). Privodnjak je Kosta Mitić od Vaklinovaca iz D. Koritnice. Ima ih otseljenih u Rgotini srez zaječarski i Beloj Vodi.

– Bicinci (Jovanovići, Stankovići; 17 k. sv. Arhanđeo).

– Matejinci (Živkovići, Zdravkovići, Aćimovići; 15 k., sv. Arhanđeo). Ima ih otseljenih u Boru.

– Ilijaci (Veselinovići, Veljkovići, Petrovići; 7 k., sv. Arhanđeo).

– Ćirinci (Ćirići; 4 k., sv. Arhanđeo).

– Petkovci (Jovanovići; 3 k., sv. Arhanđeo). Privodnjak je Spasa Kitanović iz Izvora.

– Gucinci (Tošići, Đurići; 3 k., sv. Ardanđeo). Ima ih otseljenih u Brateševcu.

– Mišinci (Veličkovići, Rakići, Mladenovići; 27 k., sv. Nikola).

– Đorgovci (Ilići, Živkovići, Savići, Ćirići; 13 k., sv. Nikola).

 Čifličani (Veljkovići; 10 k., sv. Nikola).

– Crnjinci (Stojanovići, Krstići, Marinkovići; 7 k., sv. Nikola). Ima ih otseljenih u Beloj Reci, Srez mačvanski i Homolju.

– Pejinci (Golubovići; 7 k.. sv. Nikola).

– Govedarovci (Živkovići; 2 k., sv. Nikola).

– Jujinci (Zdravkovići, Pešići; 5 k.. sv. Paraskeva).

– Špirdinci (Pejčići, Spasići; 4 k., sv. Paraskeva).  Ima ih otseljenih u Zaječaru i Boru.

– Noninci (Savići, Ćirići; 4 k., sv. Paraskeva).

– Ćinculci (Đorđevići; 2 k., sv. Paraskeva). Ima ih otseljenih u Dolcu.

– Lepojinci (Nešići; 10 k., sv. Alimpije Stolpnik).

Doseljenici su:

– Srndaci (Veljkovići; 9 k., sv. Paraskeva). Nepoznato mesto iseljavanja.

Selo ima svoje groblje. O zavetini sela vidi Opšti deo str. 50).

IZVOR :  SRPSKI  ETNOGRAFSKI  ZBORNIK, KNJIGA  LXVII, MIHAJLO M. KOSTIĆ, KORITNICA, ANTROPOGEOGRAFSKA ISPITIVANJA,  BEOGRAD,  1954.  Odabrao   i  priredio  saradnik portala   Poreklo  Vojislav  Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.