Naselje Toba (Nova Crnja)

18. april 2015.

komentara: 1

 

Toba (mađ. Toba) je naselje u  Srbiji  u  opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 518 stanovnika.

Toba je naselje nastalo krajem 18. veka, kada i okolna sela Banatska Topola i Torda. Prvo naselje na području današnje Tobe podiže 1789. godine Feldmaršal Grof Robert Ziči-Feraris (RobertZichy–Ferraris).

Ziči-Feraris je svoj posed prodao negde u periodu između 1838. i 1845. godine pretendentu na francuski presto Anriju V (Henry V, comte de Chambord, 1820–1883). Anri V postavlja za upravitelja svog poseda francuskog Barona Kirila Bilea (Joannes Cyril Billot), koji sa svojim sinovima upravlja ovom regijom u periodu od oko 50 godina. Baronovi sinovi, Henrik i Judoks (Henrik, Eudoxe) se ističu u pomoći i brizi o siromašnim i bolesnim o čemu govori i spomen ploča postavljena u čast njihove donacije 1893. godine u holu stare zgrade Bolnice u Kikindi. U to vreme su najverovatnije u selu podignuti kaštel i rezidencija koji nisu sačuvani.

1876. godine je podignuta crkva Svete Tojice. Do sredine 19. veka naselje je bilo poznato pod nazivom Velika Toba, a stanovništvo se uglavnom bavilo gajenjem duvana. U selu je tada bio oko 100 domaćinstava. Nakon smrti Anrija V, njegove posede nasleđuje Vojovoda Roberto I od Parme (Robert I di Borbone-Parma, 1848-1907), a nakon njegove smrti, njegov sin Vojvoda Ilija od Parme (Elias di Borbone-Parma, 1880-1959).

Početkom 20. veka zemljište prelazi u vlasništvo „Delmađarorsagi“ banke koja vrši parcelizaciju u periodu od 1910. do 1911. godine. Nakon drugog svetskog rata, 1949. godine sazidana je dvospratna zgrada Doma lokalne zadruge. 1976. godine završena je nova škola, u to vreme, prva savremena, obrazovna ustanova u regionu. Trenutno u školi rade četiri razreda. U sklopu iste zgrade je i obdanište.

Selo danas ima Dom kulture, Vatrogasnu stanicu i ambulantu. U Tobi se nalazi i sedište kulturnog udruženja “Petefi Šandor”. U naselju Toba živi 557 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,4 godina (41,8 kod muškaraca i 43,1 kod žena). U naselju ima 265 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,61. Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine).

IZVOR: Vikipedija

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Vojislav Ananić

    Istorijski razvoj naseljenog mesta Toba

    Prema istorijskim podacima, Toba je nastala relativno kasno, tačnije u XVIII veku. Prvi zaseoci starog naselja, izgrađenog oko pustare Svetog Huberta, pominju se 1781. god. pod nazivom Velika Toba. U XVIII veku pominje se i Mala Toba, koja je kasnije dobila ime Henrijeta majur. Ovako mala naseobina imala je svega nekoliko kuća. Kada je ova teritorija postala posed grofa Zičija, usled potrebe za radnom snagom, novi vlasnik velikog imanja doselio je stanovnike iz okoline Segedina. Kolonizacija je vršena u dva maha 1811. i 1813. god. Svaki doseljenik dobio je u zakup 10 katastarskih jutara obradivog zemljišta, građevinsko zemljište i osnovni materijal za gradnju kuća. Broj stanovnika naglo je počeo da raste. Kasnije je ovaj posed nekoliko puta menja vlasnka.
    Od začetka prvog naselja do 1848. god. čitava teritorija činila je veliku samostalnu pustaru pod nazivom Velika Toba. Vremenom ovom naselju se priključuju još četiri okolna majura. Godine 1869. naselje je pripadalo Torontalskoj županiji, opštini Žombolja. Imala je 1.762 stanovnika mađarske i nemačke narodnosti.
    Značajniji javni objekti podignuti su u naselju od 1811. do 1928. god. Najstarija zgrada je bivša zgrada opštinskog odbora, sada mesne kancelarije. Zatim sledi izgradnja katoličke crkve. Svi ostali javni objekti podignuti su posle Prvog svetskog rata.

    Izvor: Opština Nova Crnja, Strategija održivog razvoja opštine Nova Crnja, 2015-2020. Nova Crnja, decembar 2015.