Poreklo prezimena, selo Rasno (Sjenica)

3. mart 2015.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Rasno, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Rasno

Rasno je seosko naselje razbijenog tipa, udaljeno 25 km jugoistočno od Sjenice. Nalazi se na Pešterskoj visoravni, tj. na Gornjem Pešteru, između Ninaje i Giljeve. Smešteno je u visinskom pojasu 1.180-1.220 m, na dolinskim stranama Rašljanske reke, između Rogovine (1269 n), Markovca (1242 m) i Kruja (1197 m). Selo čini više mahala: Ejupovska, Ibišovska, Neda, Dugandžijsko brdo i centar sela. Površina seoskog atara iznosi 1.901 ha, a katastarske opštine 2.301 ha, koja obuhvata i atar sela Aliveroviće, površine 400 ha. Prema popisu 2002. godine u selu je živeo 401 stanovnik.

Na teritoriji sela nalazi se nekoliko izvora, od kojih su najpoznatiji: Belovoda, čija je voda kaptirana i služi za snabdevanje vodom 80% domaćinstava; izvor Johovača, čijom se vodom snabdeva 20% domaćinstava; i izvor Stara dugandžija, koji je potpuno zapušten. Kroz atar sela, van naselja, protiču Rašljanska reka i Jolova reka, odnosno potok (više sela). U ataru sela tj. u Rasnom polju, nalazi se i Hoćanska lokva.

Rasno je bogato prirodnim i veštačkim livadama i pašnjacima. Letnja stočarska naselja, stanovi, nalaze se u Vranotiću, Kruju, Johovači i oko Rašljanske reke.

Selo se pod ovim imenom spominje u popisu iz 1572. godine.

Arheološka istraživanja su utvrdila kasni srednji vek na teritoriji ovog naselja. Severno od sela nalazi se lokalitet „Crkvište”. Uočljivi su ostaci crkve manjih dimenzija. Južno od crkve je nekropola sa vertikalno postavljenim spomenicima pored glave i nogu pokojnika. Arheološka istraživanja su izvršena i u blizini sadašnjeg muslimanskog groblja, gde su južno od njega, utvrđeni ostaci nekoliko nekropola, koje je presekao put koji se odvaja od puta Rasno – Tuzinje i vodi za Ramoševo [Premović-Aleksić, 1985, 47-^18]. U popisima iz 1571. i 1585. godine Rasno je pripadalo nahiji Trgovište [Premović-Aleksić, 1997, 42]. Prema podacima iz 1921. godine selo je središte opštine Rasno i ima 52 kuće i 348 stanovnika.

Oko porekla imena sela postoji nekoliko mišljenja. Mile Nedeljković smatra da naziv naselja vodi poreklo od reči „hrast” – u narodu nazivan „rast”. Međutim, meštani smatraju da je ime dobilo po seoskom izvoru Rasa – Rasno, i da je osnovano u XVII veku, kada su im preci došli uglavnom iz Crne Gore i, manje, iz Albanije. Meštani smatraju da većina porodica u selu vodi poreklo od Kara Juke, koji se ovde doselio u XVII veku.

Selo je struju dobilo 1970, vodovod 1982. i makadamski put 1953. godine. Džamija je izgrađena 1935, ambulanta 1972. godine i zadruga, koju je otvorio kombinat „Pešter”. Osnovna škola u Rasnu je otvorena 1926, a osmogodišnja, u sastavu Matične škole „Rifat Burdžević – Tršo” u Karajukuća Bunarima, 1970. godine. Selo preko Duge Poljane sa Sjenicom ima autobusku vezu jednom dnevio, a zimi jednom do dva puta sedmično. Za vreme visokih snegova autobuska veza se ne održava. Sva domaćinstva su dobila telefon 2005. godine, a pre telefonska veza je postojala samo u mesnoj kancelariji. U selu postoji privatna prodavnica mešovite robe sa jednim radnikom.

I teritorija ove mesne zajednice bila je izložena administrativnim promenama. O tim promenama zabeležili smo kazivanje Jevta Vučkovića, učitelja u penziji iz Sjenice: „U selu se od 1912. do 1945. nalazilo sedište Opštine Rasno u čijem su se sastavu 1912. godine nalazila sela: Rasno, Baćica, Žabren, Aliveroviće, Kamešnica, Međugor, Rastenoviće, Raškoviće i Točilovo, sa 1.618 stanovnika. Godine 1945. sela Baćica i Točilovo su izdvojena iz Rasna i sreza Sjeničkog i pripojena srezu Štavičkom (tutinskom). Selo Žabren ušlo je u sastav novoformiranog Mesnog narodnog odbora Draževiće, u čijem sastavu su bila i sela: Žitniće i Kamešnica, koja su prethodno pripadala opštini Duga Poljana. Od 1948. godine u Rasnu je mesna kancelarija za 6 naselja: Rasno, Raškoviće, Cetanoviće, Aliveroviće, Čitluk i Međugor. Do 60-ih godina XX veka u selu je bilo; i Srba. Sada ih više nema.” Mesna zajednicaje formirana 1963. godine. ,

Najvažnije zanimanje stanovništva js stočarstvo.

Od dnevnih migranata, najviše je učenika osnovne škole (oko 100), radnika 6 i učenika srednjih škola 7.

Brojno kretanje stanovništva u Rasnu od 1948. godine bilo je neravnomerno. Broj stanovnika je smanjen od 1953. do 2002. godine 39%. U periodu od 1981. do 2002. godine broj stanovnika je smanjen 26%. I brojčano kretanje domaćinstava u selu u direktnoj je vezi sa ovakvim kretanjem broja stanovnika. Broj domaćinstava se smanjio od 1948. do 2002. godine 18%, a u periodu od 1991. do 2002. godine se povećao 4%. Prosečan broj članova u domaćinstvu je pratio nestabilno brojno kretanje stanovništva i domaćinstava, tako da je 1991. bilo 57 domaćinstava sa 5 i više članova (70,37%), a 2002. godine u ovu kategoriju su spadala 43 domainstva (53,09%). Najveće smanjenje je zabeleženo kod domaćinstava sa 8 i više članova, tako da ih je 1991. bilo 27, a 2002. godine samo 8.

Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu

Godina      Broj stanovnika       Broj domaćinstava     Srednji broj članova u domaćinstvu

1948.                    594                                       102                                             5,82

1953.                     653                                       104                                             6,27

1961.                     643                                        104                                             6,18

1971.                      517                                          90                                             5,74

1981.                     538                                          95                                              5,66

1991.                      512                                          81                                               6,32

2002.                     401                                          84                                              4,77

Domaćinstva u selu Rasno:

1.      Mirović Hasim

Domaćinstvo ima 10 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 1 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali je opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a 4 lica traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik srednje škole i 1 student. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče od starog Has-Hota iz mesta Rapš Hotit iz Albanije. Doselili su se u XVII veku u Rugovu, zatim u Naboje (Tutin), a odatle u Aliveroviće. Domaćinstvo se 1969. godine doselilo u Rasno.

Rod: Mirovići, Sadovići, Sejdovići, Muratovići i dr.

2.      Šećović Iso

Domaćinstvo ima 13 članova. Od Sjenice je udaljeno 35 km, od osnovne škole 4 km, a od autobuske stanice 3 km.

Kuća je zidana od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Četiri člana domaćinstva su zaposlena u Nemačkoj, 5 lica traži posao, a 1 član je student. Domaćinstvo se bavi uzgojem ovaca i goveda.

Poreklo: Familija potiče od starog Šeća, po kome su dobili prezime Šećovići. Smatraju da su po poreklu Ibišovići, a po dedi Šećovići.

Rod: Ajdinovići, Fekovići, Hasanovići, Etovići, Zahirovići.

3.      Zahirović Zahir

Domaćinstvo ima 14 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, od osnovne škole 3 kt, a od autobuske stanice 2 kt. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim ure- đajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Četiri lica su zaposlena van teritorije Sjeničkog kraja, a 5 članova traže posao. U domaćinstvu su 3 učenika osnovne i 1 učenik srednje škole.

Poreklo: Familija potiče od pretka Kara Juke. Smatraju da su po poreklu Ibišovići, a po dedu Zahiru prozvani su Zahirovići.

Rod: Hasanovići, Etovići, Šećovići, Rustemovići, Fekovići, Smajovići, Suljovići, Rašovići, Rešovići i dr.

4.      Suljović Šućro

Domaćinstvo ima 7 članova. Od Sjenice je udaljeno 35 km, a od osnovne škole i autobuske stanice 1 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, sa sanitarnim uređajima i vodom, i sa strujom od 1970. godine. Tri radnosposobna člana traže posao. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče od pretka Kara Juke. Smatraju da su po poreklu Ibišovići (po Ibišu), a po dedu Sulji su nazvani Suljovići.

Rod: Rašovići, Rešovići, Etovići, Hasanovići, Zahirovići, Fekovići, Šećovići i dr.

5.      Zenović Šaban

Domaćinstvo ima 7 članova. Od Sjenice je udaljeno 35 km, osnovne škole 500 m, a od autobuske stanice 1 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Dva lica su zaposlena u Austriji, a 2 radno sposobna člana traže posao. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče od starog Kara Juke, zatim po starom Ejupu prozvani su Ejupovići, a po dedi Zenu Zenovići.

Rod: Arifovići, Ejupovići, Zenovići i dr.

6.      Rešović Fadil

Domaćinstvo ima 13 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, od osnovne škole 0,5 km, a od autobuske stanice 1 km. Kuća je napravljena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Pet lica je zaposleno u Danskoj, a 3 radnosposobna člana traže posao. U domaćinstvu su 3 učenika osnovne i 1 učenik srednje škole. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče od starog Kara Juke, zatim su od Ibiša nazvani Ibišovići, a po dedi Rešu Rešovići.

Rod: Rašovići, Suljovići, Etovići, Fekovići, Smajovići, Arslanovići, Hasanovići, Zahirovići i dr.

7.      Arifović Pajazit

Domaćinstvo ima 11 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, a od osnovne škole i autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od čvrstog materijala, sa vodom i strujom (od 1970. godine). Četiri lica su zaposlena (dvoje u rodnom selu, a dvoje u Nemačkoj), a 5 članova traži posao. U domaćinstvu su 3 učenika osnovne i 3 učenika srednje škole. Bave se uzgojem ovaca i goveda.

Poreklo: Familija potiče od Kara Juke, zatim su po Ejupu nazvani Ejupovići, a po dedi Arifu Arifovići.

Rod: Arifovići, Ejupovići, Šemovići, Ademovići, Hajrovići i dr.

8.      Šemović Mehmed

Domaćinstvo ima 11 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, od osnovne škole 1,5 km, a od autobuske stanice 1 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, sa vodom i strujom od 1970. godine. Dva lica su zaposlena u rodnom selu, a četiri van teritorije Sjeničkog kraja. Četiri člana traže posao, a 4 člana su osnovci.

Poreklo: Familija potiče od starog Kara Juke, od koga potiče skoro celo selo Rasno, zatim su po Ejupu prozvani Ejupovići, a po dedi Šemu Šemovići.

Rod: Arifovići, Zenovići, Ademovići, Hajrovići i Ejupovići.

9.      Ejupović Azem

Domaćinstvo ima 8 članova. Udaljeno je od Sjenice 35 km, a od osnovne škole i autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, sa sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1970. godine. Tri lica traže posao, a 1 član je učenik osnovne škole. Domaćinstvo se bavi uzgojem ovaca i goveda.

Poreklo: Familija potiče od pretka Kara Juke, a kasnije su od starog Ejupa (deda) dobili prezime Ejupovići.

Rod: Arifovići, Zenovići, Ademovići, Hajrovići, Šemovići i dr.

10.  Hukić Ismet

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 50 m, a od autobuske stanice 0,5 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, ali nema sanitarne uređaje i vodu. Tri lica traže posao. Jedan član domaćinstva je učenik osnovne škole, a 2 člana srednje škole. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.

Poreklo: Familija potiče od Hukića iz sela Ugao.

Rod: Hukići, Bibići, Gorčevići.

11.  Dacić Husein

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 5,5 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Tri lica traže posao, a 2 pohađaju osnovnu školu. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore.

Rod: Dacići.

12.  Feković Salko

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 1,5 km, a od autobuske stanice 1 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i poseduje saiitarne uređaje i vodu. Jedno lice je zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja, jedno traži posao, a jedno je je učenik osnovne škole.

Poreklo: Familija potiče od Kara Juke, zatim od Ibiša i Ibišovića.

Rod: Ejupovići i Ibišovići.

 

Iseljenici iz sela Rasno:

1.      Ejupović Ahmet

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1962. godine u Pendik (Turska) bez određenog razloga. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

2.      Avdović Mahit

Domaćinstvo ima 13 članova. Iselili su se 1988. godine u Novi Pazar radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

3.      Mirović Hajro

Domaćinstvo ima 13 članova. Iselili su se 1997. godine u Sarajevo radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

4.      Vasiljević Jero

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1970. godine u Kovanluk kod Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.

5.      Vatić Destan

Domaćinstvo ima 11 članova. Iselili su se 1968. godine u Skoplje radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.

6.      Arifović Mujo

Domaćinstvo ima 14 članova. Iselili su se 1973. godine u Sarajevo radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu.

7.      Hairović Hamid

Domaćinstvo ima 12 članova. Iselili su se 1964. godine u Istanbul radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

8.      Šemović Šemso

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1976. godine u Novi Pazar radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

9.      Spahović Jusuf

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1983. godine u Novi Pazar radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu (KV radnik).

10.  Avdović Abdurahman

Domaćinstvo ima 11 članova. Iselili su se 1990. godine u Sarajevo radi zaposlenja i ostalih razloga. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

11.  Rušović Ibrahim

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1987. godine u Novi Pazar, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

12.  Rašović Amir

Domaćinstvo ima 10 članova. Iselili su se radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

13.  Vasiljević Rajko

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1977. godine u Kovanluk kod Kraljeva radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.

14.  Zenović Habib

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1986. godine u Sarajevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.

15.  Avdović Aćif

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1992. godine u Novi Pazar.

16.  Avdović Huzeir

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1982. godine u Sarajevo.

17.  Vejselović Redžep

Domaćinstvo ima 11 članova. Iselili su se 1982. godine u Sarajevo.

18.  Rušović Ibro

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1982. godine u Novi Pazar.

19.  Rešović Nafil

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1995. godine u Dansku.

20.  Rašović Feho

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1973. godine u Sjenicu.

21.  Rašović Hodžo

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1986 godine u Sjenicu.

22.  Antonijević Milosav

Domaćinstvo ima 8 članova. Iselili su se 1979. godine u Ratinu kod Kraljeva.

23.  Rušović Rušo

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1992. godine u Sarajevo.

24.  Suhović Bajram

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1977. godine u Sjenicu.

25.  Spahović Murat

Domaćinstvo ima 10 članova. Iselili su se 1981. godine u Novi Pazar.

26.  Spahović Bajro

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1983. godine u Sarajevo.

27.  Spahović Ragip

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se 1987. godine u Novi Pazar.

28.  Rahmović Raif

Domaćinstvo ima 10 članova. Iselili su se 1993. godine u Novi Pazar.

29.  Rahmović Lutvo

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1972. godine u Sarajevo.

30.  Vasiljević Mile

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1973. godine u Kragujevac.

31.  Vasiljević Živko

Domaćinstvo ima 6 članova, Iselili su se 1973. godine u Kragujevac.

32.  Vasiljević Radivoje

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1975. godine u Ratinu kod Kraljeva.

33.  Vasiljević Dragoje

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1973. godine u Ratinu kod Kraljeva.

34.  Vasiljević Vaso

Domaćinstvo ima 13 članova. Iselili su se 1968. godine u Ratinu kod Kraljeva.

35.  Mardal Ibro

Domaćinetvo ima 9 članova. Iselili su se 1962. godine u Novi Pazar.

36.  Šemović Feko

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1967. godine u Novi Pazar.

37.  Šemović Feriz

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1962. godine u Novi Pazar.

38.  Sejfović Derviš

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1983. godine u Sarajevo.

39.  Sejfović Sefer

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1986. godine u Tursku.

40.  Sejfović Habib

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1986. godine u Tursku.

41.  Ajdinović Ragip

Domaćinstvo ima 12 članova. Iselili su se 1992. godine u Novi Pazar.

42.  Ejupović Alija

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1975. godine u Sarajevo.

43.  Ejupović Lutvo

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1972. godine u Novi Pazar.

44.  Ejupović Mesko

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1982. godine u Novi Pazar.

45.  Zahirović Numan

Domaćinstvo ima 16 članova. Iselili su se 1992. godine u Novi Pazar.

46.  Zahirović Zahir

Domaćinstvo ima 12 članova. Iselili su se 1992. godine u Novi Pazar.

47.  Ademović Sagip

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1992. godine u Sarajevo.

48.  Ademović Selim

Domaćinstvo ima 7 članova. Ielili su se 1972. godine u Sarajevo.

49.  Sejfović Sefo

Domaćinstvo ima 8 članova. Iselili su se 1993. godine u Sarajevo.

Napred navedeni podaci sa terena ukazuju na to da su se žitelji ovog sela iseljavali uglavnom u Sarajevo, Novi Pazar, Kraljevo, Kragujevac, Skoplje, Sjenicu i Tursku, ali i u zapadne zemlje (Danska).

U periodu od 1991. do 2002. godine u Rasnu se broj lica do 19 godina starosti smanjio 44%, a sa 60 i više godina povećao 81%.

Indeks starenja je 1991. iznosio 0,18, a 2002. godine 0,59 indeksnih poena. Po popisu iz 2002. godine stanovništvo sa 60 i više godina činilo je 18,96%, što ukazuje na to da selo ima mladu populaciju i demografsku budućnost.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  6          1,17

muslimani     506      98,83

ostali             –           –

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi               –           –

Bošnjaci        390      97,25

Muslimani    1          0,26

Ostali            10        2,49

Po popisu 2002. godine u Rasnu je, po nacionalnoj pripadnosti, bilo 97,25% Bošnjaka i 0,26% Muslimana. Istraživanja na terenu pokazuju da je stanovništvo doseljeno iz severne Albanije (odakle je prebeglo zbog krvne osvete) i iz Crne Gore u XVII veku. Srpsko stanovništvo se iselilo iz ovog sela.

U Rasnu je 1961. bilo 538 stanovnika preko 15 godina starosti, 1981. godine 329, 1991. godine 343 i 2002. godine 312 stanovnika. Od 1981. do 2002. godine broj lica bez škole smanjen je 36% i sa 4 razreda osnovne škole 43%, a povećan sa osnovnom školom 20%, srednjom školom 76% i višom školom i fakultetom 50%. Prema podacima iz 1961. bilo je 225 nepismenih lica (41,82%), 1991. Godine 45 (13,11%), a 2002. godine eu evidentirana 32 nepismena stanovnika (10,25%).

Od poljoprivrede, tj. od stočarstva 1991. godine izvore prihoda je ostvarivalo 62,96% domaćinstava. To je rezultat i stočnog fonda, gde je 1981. bilo 3.310 ovaca i 431 grlo goveda, ali je 2002. godine stočni fond prepolovljen, i tada je u selu bilo 180 grla goveda i 1.595 ovaca. Iz poljoprivrede izvore prihoda ostvaruje 44,04% domaćinstava, iz nepoljoprivrednih delatnosti 23,80%, a ima 29,76% mešovitih domaćinstava. Imajući u vidu stočni fond i veličinu zemljišnog poseda, Rasno ima sve uslove za razvoj stočarstva, ali ako se ne obezbedi siguran plasman stoke i stočarskih proizvoda, onda će stočarstvo i u ovom selu doživeti sudbinu ostalih sjeničkih sela.

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Goran Dugandžija

    Poštovani,

    slučajno naiđoh na Vaš sajt, i u pretragu ubacih moje prezime; Dugandžija. Godinama sam pokušavao da nađem poreklo mojih predaka, ali uz Vašu pomoć dođoh do toponima koji jednoznačno govore o postojanju nekih etničkih tragova u selu Rasno kod Sjenice. Očigledno da su Dugandžije taj prostor napustile sa dolaskom Turaka (muslimanskog stanovništva) negde u 17.veku, seleći se u Austrougarsku Bojnu krajinu. To je prostor današnje Like i Banije.
    Danas Dugandžije žive rasute po Hrvatskoj i raseljene devedesetih u Srbiju. Ja sam rođen 1960.g. u Otočcu, (Lika), pored kog je Staro Selo, u kome su do ratova devedesetih živele Dugandžije. Danas ih tamo praktično više nema, jer je selo spaljeno… Moj je pok.otac 1962. preselio svoju porodicu kako je govorio “na vreme” u Beograd. Na žalost, bio je u pravu, jer mnogi nisu bili tako “vidoviti”.

    Goran Dugandžija,
    Beograd

    • Izet Zahirovic

      Za Gorana Dugandziju,jedna informacija.Ja sam iz sela Rasno,zivim uDanskoj,dugo
      .Mogu te obradovati sa jednom informacijom.U selo Rasno,koje do 1982.nije imalo vodu,90.posto rasljana se snabdevalo vodom,sa cesme u centru sela,koja se zove i dan danas “Dugandzija”.Niko pojma nije imao,naravno da je to po vasem prezimenu.Prije par dana je izvor uredjen,i obnovljen,i za sve je i dalje Dugandzija.Eto Gorane,i ako ste iz Rasna otselili,jos prije 300.godina,vi i dalje zivite u njemu,sve dok bude izvora”Dugandzije”.

  2. Dupljak Naser

    Porodica Ejupovic Ljutva ni se iselila 1972 godine.A nije spomenuta porodica Dupljak Behrudina koja je borila 6 članova a iseljena je u Skoplje 1961 godine