Poreklo stanovništva sela Međugor, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Međugor je seosko naselje razbijenog tipa na Gornjem Pešteru. Smešteno je u visinskom pojasu 1.150-1.180 m na južnim padinama Velikog vrha (1.329 m) i Vranjevice (1.271 m). Udaljeno je 38 km jugoistočno od Sjenice. Selo objedinjuje više mahala – zaselaka: Duljevska, Škrijeljska, Dupljačka i Veskovska mahala. Seoski atar, površine 818 ha, pripada Katastarskoj opštini Raškoviće. Prema popisu 2002. godine Međugor je imao 176 stanovnika.
U ataru sela nema značajnijih izvora, potoka i reka, ali ima jedna lokva. Stanovnici Međugora tvrde da povremeno, uglavnom pred ratove ili prirodne katastrofe, ispod sela izvire voda u vidu vrela, od čije vode nastaje veštačka reka. Ova pojava traje 3-6 meseci. Velike površine zauzimaju prirodne i veštačke livade i pašnjaci. Atar sela je smešten na kraškom terenu, gde se javljaju i površinski i podzemni kraški oblici, od kojih je najpoznatija pećina Bezdan ispod mesta Homar na planini Velika Ninaja. Stanovnici sela tvrde da nikad nije pronađen kraj pećine. Selo je locirano u većoj kraškoj uvali koja se nalazi između dve kose (Veliki vrh i Vranjevica) pokrivene šumom (gorom). Otuda i ime sela jer naziv potiče od osnovnog geografskog obeležja prostora, na kome je selo podignuto (u uvali između dve gore, kose ili venca obrasla šumom). Ovo je jedino selo ovog naziva u Srbiji.
Selo je pod ovim imenom upisano 1571. godine. Meštani smatraju da je nastalo na mestu gde ima i tragova starije naseljenosti. U narodu su poznata kao “grčka groblja”. Selo je nastalo polovinom XVIII veka doseljavanjem Dulja, Škrelja i Veska iz Đerekara, Plava i Gusinja i sredinom XX veka iz sela Korita (Dupljaci). Potomci ovih doseljenika su Duljevići, Škrijelji i Veskovići.
Najvažnije zanimanje stanovništva je stočarstvo. U selu ne postoji škola. Selo je struju dobilo 1981, a makadamski put 1991. godine. Voda je u selo dovedena 1984. godine, kada su kaptirani izvori sa Zaljevače (prostor između Žabrena i Buča, teritorija opštine Novi Pazar).
Od dnevnih migranata, 10 je radnika, 7 učenika srednjih škola i 15 osnovnih škola. Đaci osnovnu školu pohađaju u Rasnu, a srednju u Sjenici.
Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu
Godina Broj stanovnika Broj domaćinstava Srednji broj članova u domaćinstvu
1948. 172 26 6,61
1953. 160 24 6,66
1961. 161 23 7,00
1971. 149 19 7,84
1981. 167 23 7,26
1991. 162 19 8,52
2002. 176 28 6,28
U Međugoru je, u odnosu na 1948, broj stanovnika uvećan 9%, a broj domaćinstava 8% u 2002. godini. Prosečan broj članova u domaćinstvu je u opadanju od 1971, tako da je 1991. bilo 17 domaćinstava sa 5 i više članova (89,47%) a 2002. godine 23 (82,14%).
Domaćinstva u selu Međugor:
1. Škrijelj Latif
Domaćinstvo ima 11 članova. Udaljeno je od Sjenice 38 km, od osnovne škole 8 km, a od autobuske stanice 4 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, ali nema vodu i sanitarne uređaje, a struju su dobili 1981. godine. Jedno lice je zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja. Pet članova traže posao, a 4 člana pohađaju osnovnu školu. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda.
Poreklo: Preci vode poreklo iz sela Boroštica kod Tutina, odakle su se doselili polovinom XVIII veka.
Rod: Nikoje.
2. Škrijelj Hasib
Domaćinstvo ima 14 članova. Udaljeno je od Sjenice 38 km, od osnovne škole 8 km, a od autobuske stanice 4 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1981. godine. Četiri člana domaćinstva su zaposlena u Nemačkoj, a 6 članova traži posao. Četiri lica pohađaju osnovnu školu. Bave se uzgojem ovaca, goveda i živine.
Poreklo: Familija potiče iz sela Boroštica kod Tutina, odakle su se doselili polovinom XVIII veka. Poreklo im je po starom Škrelju.
3. Duljević Elmaz
Domaćinstvo ima 8 članova. Od Sjenice je udaljeno 38 km, od osnovne škole 8 km, a od autobuske stanice 4 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena je sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1981. godine. Pet članova domaćinstva traži posao, a 1 pohađa osnovnu školu. Bave se uzgojem ovaca, goveda i živine.
Poreklo: Familija se doselila u XVIII veku iz Crne Gore, a po starom Dulju su dobili prezime Duljević.
4. Duljević Murat
Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od Sjenice 38 km, od osnovne škole 8 km, a od autobuske stanice 4 km. Kuća je građena od tvrdog materijala, ali nema sanitarne uređaje i vodu. Struju su dobili 1981. godine. Jedno lice je zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja, a 3 lica traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik osnovne škole. Bave se uzgojem ovaca.
Poreklo: Familija je doseljena iz Crne Gore u XVIII veku. Poreklom su katolici i potiču od starog Dulja.
5. Vesković Murat
Domaćinstvo ima 9 članova. Udaljeno je od Sjenice 38 km, od osnovne škole 8 km, a od autobuske stanice 4 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje i vodu. Struju su dobili 1981. godine. Tri člana domaćinstva traže posao, a 2 člana pohađaju osnovnu školu. Bave se uzgojem goveda.
Poreklo: Familija potiče iz Crne Gore, od starog Veska koji se u ove krajeve doselio polovinom XVIII veka.
Iseljenici iz sela Međugor:
1. Duljević Arslan
Domaćinstvo ima 12 članova. Iselili su se 1988. godine u Sarajevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu.
2. Dupljak Alija
Domaćinstvo ima 11 članova. Iselili su se 1969. godine u Tutin radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.
3. Duljević Iljo
Domaćinstvo ima 14 članova. Iselili se 1992. godine u Novi Pazar, radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu.
4. Duljević Nusret
Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1992. godine u Sarajevo radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmorazrednu osnovnu školu.
5. Duljević Iljaz
Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1976. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.
6. Duljević Ismet
Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se 1995. godine u Sarajevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.
7. Škrijelj Bešir
Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1997. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu.
8. Škrijelj Omer
Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se 1981. godine u Novi Pazar radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio srednju školu.
9. Škrijelj Hamid
Domaćinstvo ima 12 članova. Iselili su se 1965. godine u Skoplje radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmorazrednu osnovnu školu.
10. Škrijelj Šućro
Domaćinstvo ima 8 članova. Iselili su se 1967. godine u Skoplje radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.
11. Ibrović Šefkija
Domaćinstvo ima 11 članova. Iselili su se 1968. godine u Novi Pazar radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.
Navedeni podaci ukazuju na to da su se žitelji Međugora iseljavali pretežno u Sarajevo, Novi Pazar, Skoplje i Tutin.
Učešće stanovništva do 19 godina starosti smanjilo se od 1991. do 2002. godine 9%, ali se stanovništvo sa 60 i više godina povećalo 140%. Indeksi starenja su 1991. bili 0,13, a 2002. godine 0,35 indeksnih poena. Pokazatelji ukazuju na to da Međugor ima mlado stanovništvo i demografsku budućnost.
Stanovništvo po veroispovesti
Godina 1991. %
Pravoslavni 6 3,70
muslimani 152 93,84
ostali 4 2,46
Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti
Godina 2002. %
Srbi – –
Bošnjaci 174 98,86
Muslimani – –
Ostali 2 1,14
U Međugoru je 1991. godine po verskoj pripadnosti. bilo 93,84% muslimana, 3,70% pravoslavnih i 2,46% ostalih. Prema podacima iz 2002. godine u selu je po nacionalnoj pripadnosti bilo 98,86% Bošnjaka i 1,14 ostalih.
U ovom selu je 1981. bilo 90 stanovnika preko 15 godina starosti, 1991. godine 116 i 2002. godine 121 stanovnik. U periodu od 1981. do 2002. godine smanjio se broj stanovnika bez školske spreme 19%, sa 4 razreda osnovne škole 39%, a povećao sa osnovnom školom 354%. Prema podacima iz 1981. evidentirano je jedno lice sa srednjom školom, a 2002. godine je bilo 5 lica iz ove kategorije, kada su evidentirana i 2 lica sa završenim fakultetom. Podaci pokazuju da su 1991. evidentirana 24 nepismena stanovnika (20,68%), dok ih je 2002. godine bilo 19 (15,70%).
Međugor spada u najsiromašnija sela Sjeničkog kraja jer je atar sela kamenit i ima samo 10% obradivog zemljišta, tako da su i uslovi za razvoj stočarstva nepovoljni. Domaćinstva u Međugoru su i 1991. (89,47%) i 2002. godine (89,28%) prihode ostvarivala iz poljoprivrede. I ovde je stočni fond za dve decenije drastično smanjen, tako je 1981. selo imalo 1.334 ovce, a 2002. godine 417 ovaca.
Dobar pokazatelj ekonomskog stanje sela je i to što je 2002. godine 64,20% stanovništva bilo aktivno.
IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)