Poreklo prezimena, selo Koznik (Sjenica)

13. februar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Koznik, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Koznik pripada razbijenom tipu sela, smešteno ispod planine Golije. Nalazi se u visinskom pojasu 1.340-1.360 m, na padinama brda Koznik (ogranak Golije), 30 km istočno od Sjenice. Sslo objedinjuje dve mahale: Ajdanovići i Kolašinci. Površina seoskog atara iznosi 395 ha, a pripada katastarskoj opštini Šare, površine 2.865 ha. Koznik je 2002. godine imao 27 stanovnika.

Kroz selo protiču Krćanska reka i Kaljava reka, kao i Nezov potok, koji odvode vodu u Ljudsku reku. U ataru sela nalazi se i izvori: Stara čssma, Ibrahimova česma i Ivljs. Koznik je na višim delovima obrastao bukovom šumom, dok su niži delovi pod hrastovom šumom. U ataru sela ima i manjih površina pod livadama, koje su na manjoj nadmorskoj visini: Slana bara, Agina livada, Dudina livada, Nezova rijeka, Aljkovača, Gacova dolina itd.

Brdo Koznik ima kupasti oblik, a njegov najviši deo poznat je pod nazivom Vrhovi. Između Velikog i Malog vrha nalazi se udubljenje Sedlo. Meštani tvrde da se na tom mestu nalazio “Jerinin grad”, a po predanju tu je bilo sakriveno veliko zlato i zlatna kolevka. Ostalo je predanje da je Jerina imala nameru da poveže Vrhove na Kozniku sa Šarskim kršom.

Selo Koznik je administrativno-teritorijalnom podelom 1959. godine podeljeno na dva dela, tako da je naselje na jugozapadnim padinama brda Koznika i Ćornihata pripalo teritoriji Duge Poljane, a selo Koznik na suprotnoj strani novopazarskoj opštini tj. selu Muhovo. Sredinom XX veka je zaseok Duge Poljane, a potom fizionomski deo sela Šare. Godine 1964. dobija status samostalnog naselja.

Meštani smatraju da js selo nastalo u tursko doba. O postanku imena postoje dva predanja: po jednom, naziv potiče od dominantnog zanimanja stanovništva – gajenju koza, u vreme kada js selo nastajalo. Po drugom, naziv potiče od planine Koznik, na čijim su se padinama naselili i iskrčili šumu.

Selo je struju dobilo 1975, a tslefon 2006. godine. Seoski put js makadamski i u veoma lošem stanju, pa možemo reći kao i da ne postoji. Selo nema vodovod i vodosnabdevanje je individualno. Najvažnija zanimanja stanovništva su ratarstvo i stočarstvo. Od dnevnih migranata 3 su radnika, 3 učenika osnovne škole i 3 učenika srednjs škole (u školu odlaze u Dugu Poljanu).

U Kozniku u periodu 1948-2002. godine broj stanovnika je opao 54%, a domaćinstava 33%. Međutim, selo je 1971. imalo 248 stanovnika, a 1981. godine 239 stanovnika. Ovo je veoma interesantna pojava, jer je broj stanovnika od 1961. do 1971. porastao za 185, a od 1981. do 1991. godine se smanjio za 170 stanovnika. Ovakvo stanje verovatno je bila posledica toga što se stanovništvo nijs iseljavalo, jer je posao nalazilo u Novom Pazaru i Sjenici, a ostajalo da živi u selu. Broj članova u domaćinstvu je u opadanju od 1991. godine. Sa 5 i više članova u 1991. bilo je 6 (66,67%), a 2002. godine 4 domaćinstva (66,67%). Broj domaćinstava 2002. godine najbolje govori o veličini sela i o njegovoj demografskoj perspektivi.

Broj stanovnika i domaćinstava sa indeksima i prosečnim brojem članova u domaćinstvu          

Godina   Broj stanovnika    Broj domaćinstava    Srednji broj članova u domaćinstvu

1948.               59                                      9                                                 6,55

1953.               65                                      9                                                 7,22

1961.               63                                      8                                                 7,87

1971.             248                                    40                                                6,20

1981.             239                                    34                                                7,02

1991.                69                                      9                                                7,66

2002.               27                                      6                                                4,50

Domaćinstva u selu Koznik:

1.                  Ajdinović Murat

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno js od osnovne škole 1,5 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća js građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima. U domaćinstvu je jedno lics zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja, a jedno pohađa osnovnu školu. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: predstavljaju starosedelačku bošnjačku porodicu.

2.                  Kolašinac Raif

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno js od osnovns škols 2 km, a od autobusks stanics 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali ima sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih, a 2 člana tražr posao. Dva lica su učenici srednje škole. Domaćinstvo uzgaja goveda i živinu.

Poreklo: predstavljaju starosedslačku bošnjačku porodicu.

3.                  Hazirović Lutvo

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala, ali je opremljena sanitarnim uređajima. U domaćinstvu je jedno lice zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja, a jedno pohađa srednju školu. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: predstavljaju starosedelačku bošnjačku porodicu.

4.                  Ajdinović Jusuf

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole 3 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih, a jedno lice traži posao. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: predstavljaju starosedelačku bošnjačku porodicu.

5.                  Ajdinović Šefko

Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od osnovne škole 3 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje. Jedini član domaćinstva bavi se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: predstavljaju starosedelačku bošnjačku porodicu.

Rod: Ajdinovići.

6.                  Ajdinović Rasim

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 3 km, a od autobuske stanice 10 km. Kuća nije građena od tvrdog materijala i nema sanitarne uređaje. U domaćinstvu nema zaposlenih lica, a 2 lica pohađaju osnovnu školu. Prihode ostvaruju uzgojem goveda i živine.

Poreklo: predstavljaju starosedelačku bošnjačku porodicu.

Rod: Ajdinovići.

 

Iseljenici iz sela Koznik:

1.                  Ajdinović Safet

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1974. godine u Novi Pazar, radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

2.                  Ajdinović Fikret

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1980. godine u Novi Pazar, radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

3.                  Ajdinović Omer

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1987. godine u Novi Pazar, radi zaposlenja, ženidbe i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

4.                  Ajdinović Ramiz

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1990. godine u Sjenicu, zbog saobraćajne izolovanosti i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je završio četvorogodišnju osnovnu školu.

Stanovnici Koznika, u potrazi za boljim životnim uslovima, odlazili su pretežno u okolne gradove – Novi Pazar i Sjenicu.

U psriodu 1991-2002. godine broj stanovnika do 19 godina starosti se smanjio 63%, ali i sa 60 i više godina starosti 14%. Indeks starenja je bio 1991. godine 0,23, a 2002. godine 0,54 indeksna poena.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  –           –

muslimani     69        100,00

ostali             –           –

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi               –           –

Bošnjaci        27        100,00

Muslimani    –           –

Ostali            –           –

U Kozniku js 2002. godine bilo 27 Bošnjaka (100,00%). Smatraju da su im ss preci doselili u XVIII veku iz Crne Gore.

U Kozniku 1981. preko 15 godina starosti bilo je 153, 1991. godine 49, a 2002. godina 18 stanovnika. Godine 2002. bez školske spreme bilo je 7 (38,89%) lica, sa 4 razreda osnovne škole jedno (5,56%), sa osnovnom školom 6 (33,33%) i sa nepoznatom školskom spremom 4 (22,22%) lica. Godine 2002. nepismenih lica bilo je 6 (33,33%).

Podaci iz tabela 7-10 ukazuju da stočaretvo kao grana privrede u ovom selu praktično i ne postoji, da se meštani bave ratarstvom, a da prihode domaćinstva podjednako ostvaruju iz poljoprivrede (33,33%), nepoljoprivrede (33,33%) i mešovito (33,33%). Interesantan je i podatak da je 2002. godine bilo 55,55% izdržavanih lica, a 11,12% je sa ličnim primanjima. Ovaj podatak najbolje govori o ekonomsko- socijalnim prilikama u selu, i ekonomskoj moći sela.

 

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Šone

    U ovom selu je na popisu Sjenicke kaze popisan izvesni Đurić.Ako ima neki njegov potomak neka se javi ,za razmenu podataka [email protected]!