Poreklo prezimena, selo Topličane (Lipljan)

22. septembar 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Topličane, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Toplicane

Selo je u ravnici, na Bušanovcu (Štimnjanskoj reci) oko 3 km severno-severozapadno od ušća Sazlije u Sitnicu. Sitnica protiče na nepun kilometar istočno od njega.

Zbijenog je tipa. Deli se na Gornju i Donju mahalu. Kako je ovo bio čiflik, to nema odvojenih etničkih delova sela. Sve su kuće, i srpske, i arbanaške, i ciganske pomešane.

Selo je bilo čiflik, te u njemu nema starinaca, pošto se stanovništvo često smenjivalo. Većim delom je selo bilo čiflik Džinića, a manjim – Imer Alijinih iz Prištine. Bilo je i seljaka koji su bili na svojoj zemlji, odnosno na kupljenoj od čiflik-sahabija. Ime selu kao da potiče po nekim ranijim doseljenicima iz Toplice. Seljaci misle da mu ime dolazi po topliku (izvoru) kod crkve.

Srpski rodovi:

Kurdići (6 k., Sv. Nikola). Doseljeni iz Grajčevca (Podrima) u Kosin, a iz Kosina prešli u Topličane početkom 19. veka. Pri dolasku u Topličane zatekli Arbanase Makole, koji su se docnije preselili u Gumno-Selo, i Bajroviće i Saitole, kojih ima i sada. Iz Podrime su se iselili da izbegnu osvetu zbog nekog ubistva.

Sojevci (7 k., Đurđic). Oko 1820. napustili Sojevo (G. Morava) kao kovači zato što nisu hteli Arbanasima da kuju motike preko reda. Jašar-paša ih je zaselio za svoje čifčije u Starom Grackom, odakle su, opet za čifčije, prešli ovde sredinom 19. veka. Isti su rod sa Sojevcima u D. Gušterici.

Moravci (4 k., Sv. Nikola). Potiču iz roda Vlajića u Gračanici, koji su starinom iz Novobrdske Krive reke, koja se, uopšteno, ubraja u Moravu (gnjilansku). Bili su čifčije u Grackom i Čelopeku, a ovde doseljeni oko 1870. za čifčije.

Marković (1 k., Sv. Nikola). Iz D. Godimlje, gde su imali svoju zemlju, iselili se od zuluma u Gracko na čiflik, pa ovde, opet za čifčije, oko sredine 19. veka.

Cigani pravoslavni:

Jovanovići (2 k., Sv. Vasilije). Preseljen iz Dobranje sredinom 19. veka.

Taljini (2 k., Sv. Vasilije). Sredinom 19. veka iz Gatnja.

Bujanski (2 k., Sv. Vasilije). Oko 1870. iz Bujanca.

Lepuranovi (7 k., Sv. Vasilije). Iz Vojnovca oko 1880.

Ilić (1 k., Sv. Vasilije). Iz Rašinca oko 1890.

Simić (1 k., Sv. Vasilije). Ovde zaseljen oko 1890; pre toga živeo kao sluga u mnogim kosovskim selima.

Arbanaški rodovi:

Saitol (5 k.), od fisa Šalje. Doseljeni iz Skadarske Malesije krajem 18. veka. Bili su čifčije.

Bajrović (2 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni oko 1830. iz Lodrovića (Suha Reka) na kupljeno.

Koleć (1 k.), od fisa Krasnića, – Jašarović (1 k.) i – Sejdovit (1 k.), od fisa Elšana, doseljeni iz Guncata (Podrima) kad i Bajrovići, samo prvi ia kupovicu, a drugi na čiflik.

Pećan (1 k.), od fisa Sopa. Doseljen oko 1830. iz Pečana (Podrima) na kupljeno.

Breg (3 k.), od fisa Sopa. Preseljen iz V. Ribara oko 1870. Daljom starinom iz Zadrime u Albaniji.

Semetišt (2 k.), od fisa Bitiča. Doseljen oko 1880. iz Semetišta (Suha Reka), na kupljeno.

Guncat (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljen oko 1890. iz Guncata (Podrima) za čifčiju.

Adžijovit (2 k.), od fisa Sopa. Preseljen iz Grackog za čifčiju oko 1900.

Domanek (1 k.), od fisa Šalje. U Topličane doseljeni još pre čume („murtaje”), tj.; pre 1830, pa od čume izbegao u Gracko. U Topličane se ponovo vratio 1928. na kupovicu. Prezime mu je po selu Domaneku u Drenici gde je živeo izvesno vreme po doseljenju iz Skadarske Malesije.

Slamnik (10 k.), od fisa Šalje. Muhadžir 1878, iz Slamnika (Toplica).

Stublak (1 k.), od fisa Gaša. Muhadžir iz Stuble (Toplica).

Kacoboć (1 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir iz Kacabaca (Leskovac).

Đukovc (2 k.), od fisa Tsača. Muhadžir iz Đukovca (Leskovac). Svi su muhadžiri ovog sela bili čifčije.

Poislamljeni i poarbanašeni Srbi:

Ban(b)ula (1 k.). Preseljen sredinom 19. veka iz Bandulića, iz roda Ramovića, na kupovicu.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Sretković

    U tom selu su živeli iz topličkog kraja udovica Mara koja se tada možda prezivala Dimitrijević, a kasnije su uzeli prezime Sretković sa sinovima Jovanom, Obradom, Miloradom, Ognjanom i ćerkom Ognjenom. Posle rata su kolonizovani u Srem.

    • Dragoljub

      U selu Topličani živela je Sretković ranije Dimitrijević Mara sa četiri sina i ćerkom a 1940 godine sa porodicom se vratila u selo Dubrava kod Kuršumlije da bi nakon 5 godina dobila kolonizaciju u Surčinu, gde je i umrla.Sada u Surčinu žive njeni potomci od sina
      pok,Jovana i unuka pok,Aleksandra-leka kao i od sina pok, Obrada i unuka pok,Živorada.Trenutno u Surčinu živi unuk Jovanov-Jovan(sin Lekin) sa porodicom i praunuk Igor(unuk Lekin i sin Dragoljubov) sa porodicom kao i Obradova ćerka Ljubica i Živka sa porodicama.Isto tako u Surčinu žive i Obradovi unuci Ognjen i Miša.
      U Beogradu žive ostali potomci Sretković Jovana i Obrada.Potomci Sretković Milorada žive u Kraljevu a potomci Ogljene(udato Janković) sestre Jovanove žive u Beogradu,