Poreklo stanovništva sela Topličane, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici, na Bušanovcu (Štimnjanskoj reci) oko 3 km severno-severozapadno od ušća Sazlije u Sitnicu. Sitnica protiče na nepun kilometar istočno od njega.
Zbijenog je tipa. Deli se na Gornju i Donju mahalu. Kako je ovo bio čiflik, to nema odvojenih etničkih delova sela. Sve su kuće, i srpske, i arbanaške, i ciganske pomešane.
Selo je bilo čiflik, te u njemu nema starinaca, pošto se stanovništvo često smenjivalo. Većim delom je selo bilo čiflik Džinića, a manjim – Imer Alijinih iz Prištine. Bilo je i seljaka koji su bili na svojoj zemlji, odnosno na kupljenoj od čiflik-sahabija. Ime selu kao da potiče po nekim ranijim doseljenicima iz Toplice. Seljaci misle da mu ime dolazi po topliku (izvoru) kod crkve.
Srpski rodovi:
– Kurdići (6 k., Sv. Nikola). Doseljeni iz Grajčevca (Podrima) u Kosin, a iz Kosina prešli u Topličane početkom 19. veka. Pri dolasku u Topličane zatekli Arbanase Makole, koji su se docnije preselili u Gumno-Selo, i Bajroviće i Saitole, kojih ima i sada. Iz Podrime su se iselili da izbegnu osvetu zbog nekog ubistva.
– Sojevci (7 k., Đurđic). Oko 1820. napustili Sojevo (G. Morava) kao kovači zato što nisu hteli Arbanasima da kuju motike preko reda. Jašar-paša ih je zaselio za svoje čifčije u Starom Grackom, odakle su, opet za čifčije, prešli ovde sredinom 19. veka. Isti su rod sa Sojevcima u D. Gušterici.
– Moravci (4 k., Sv. Nikola). Potiču iz roda Vlajića u Gračanici, koji su starinom iz Novobrdske Krive reke, koja se, uopšteno, ubraja u Moravu (gnjilansku). Bili su čifčije u Grackom i Čelopeku, a ovde doseljeni oko 1870. za čifčije.
– Marković (1 k., Sv. Nikola). Iz D. Godimlje, gde su imali svoju zemlju, iselili se od zuluma u Gracko na čiflik, pa ovde, opet za čifčije, oko sredine 19. veka.
Cigani pravoslavni:
– Jovanovići (2 k., Sv. Vasilije). Preseljen iz Dobranje sredinom 19. veka.
– Taljini (2 k., Sv. Vasilije). Sredinom 19. veka iz Gatnja.
– Bujanski (2 k., Sv. Vasilije). Oko 1870. iz Bujanca.
– Lepuranovi (7 k., Sv. Vasilije). Iz Vojnovca oko 1880.
– Ilić (1 k., Sv. Vasilije). Iz Rašinca oko 1890.
– Simić (1 k., Sv. Vasilije). Ovde zaseljen oko 1890; pre toga živeo kao sluga u mnogim kosovskim selima.
Arbanaški rodovi:
– Saitol (5 k.), od fisa Šalje. Doseljeni iz Skadarske Malesije krajem 18. veka. Bili su čifčije.
– Bajrović (2 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni oko 1830. iz Lodrovića (Suha Reka) na kupljeno.
– Koleć (1 k.), od fisa Krasnića, – Jašarović (1 k.) i – Sejdovit (1 k.), od fisa Elšana, doseljeni iz Guncata (Podrima) kad i Bajrovići, samo prvi ia kupovicu, a drugi na čiflik.
– Pećan (1 k.), od fisa Sopa. Doseljen oko 1830. iz Pečana (Podrima) na kupljeno.
– Breg (3 k.), od fisa Sopa. Preseljen iz V. Ribara oko 1870. Daljom starinom iz Zadrime u Albaniji.
– Semetišt (2 k.), od fisa Bitiča. Doseljen oko 1880. iz Semetišta (Suha Reka), na kupljeno.
– Guncat (1 k.), od fisa Krasnića. Doseljen oko 1890. iz Guncata (Podrima) za čifčiju.
– Adžijovit (2 k.), od fisa Sopa. Preseljen iz Grackog za čifčiju oko 1900.
– Domanek (1 k.), od fisa Šalje. U Topličane doseljeni još pre čume („murtaje”), tj.; pre 1830, pa od čume izbegao u Gracko. U Topličane se ponovo vratio 1928. na kupovicu. Prezime mu je po selu Domaneku u Drenici gde je živeo izvesno vreme po doseljenju iz Skadarske Malesije.
– Slamnik (10 k.), od fisa Šalje. Muhadžir 1878, iz Slamnika (Toplica).
– Stublak (1 k.), od fisa Gaša. Muhadžir iz Stuble (Toplica).
– Kacoboć (1 k.), od fisa Krasnića. Muhadžir iz Kacabaca (Leskovac).
– Đukovc (2 k.), od fisa Tsača. Muhadžir iz Đukovca (Leskovac). Svi su muhadžiri ovog sela bili čifčije.
Poislamljeni i poarbanašeni Srbi:
– Ban(b)ula (1 k.). Preseljen sredinom 19. veka iz Bandulića, iz roda Ramovića, na kupovicu.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
31. jul 2015. u 21:30
Sretković
U tom selu su živeli iz topličkog kraja udovica Mara koja se tada možda prezivala Dimitrijević, a kasnije su uzeli prezime Sretković sa sinovima Jovanom, Obradom, Miloradom, Ognjanom i ćerkom Ognjenom. Posle rata su kolonizovani u Srem.
19. april 2017. u 19:13
Dragoljub
U selu Topličani živela je Sretković ranije Dimitrijević Mara sa četiri sina i ćerkom a 1940 godine sa porodicom se vratila u selo Dubrava kod Kuršumlije da bi nakon 5 godina dobila kolonizaciju u Surčinu, gde je i umrla.Sada u Surčinu žive njeni potomci od sina
pok,Jovana i unuka pok,Aleksandra-leka kao i od sina pok, Obrada i unuka pok,Živorada.Trenutno u Surčinu živi unuk Jovanov-Jovan(sin Lekin) sa porodicom i praunuk Igor(unuk Lekin i sin Dragoljubov) sa porodicom kao i Obradova ćerka Ljubica i Živka sa porodicama.Isto tako u Surčinu žive i Obradovi unuci Ognjen i Miša.
U Beogradu žive ostali potomci Sretković Jovana i Obrada.Potomci Sretković Milorada žive u Kraljevu a potomci Ogljene(udato Janković) sestre Jovanove žive u Beogradu,