Poreklo stanovništva sela Teća, opština Lipljan (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u dolini jednog potoka koji se niže varošice Janjeva prvi zdesna sliva u reku Janjevku, a koji se zove Proni Tećes (Tekijin potok).
Razbijenog je tipa. U gornjem delu sela, kod Tekije, živi rod Tećol, a kuće ostalih rodova su u donjem delu sela, oko 200 m niže. Delovi sela nemaju imena i kuće u oba seoska dela su zbijene.
Ime sela je po tekiji („teći”) Isak-babe, koja je na ovom mestu, izvan Janjeva, prema zapisu na lepu u njenom zidu, podignuta 890. hidžriske, odnosno 1481. godine po našem računanju. Sem tekije, koja je pripadala Janjevu i koju su nadgledali Turci iz Janjeva, jer nadomak varošice (oko pola kilometra) naselja oko nje nije bilo sve do 1878, kada su se tu naselili muhadžiri iz oslobođenih krajeva Srbije u ratu 1877-78.
Rodovi:
– Tećol (3 k.), od fisa Gaša. Doseljeni 1878. iz Prokuplja kao muhadžiri. Prezime im je po tome što su se prihvatili čuvarstva tekije.
– Kondželj (6 k.), od fisa Bitiča. Muhadžiri iz 1878. iz Kondželja (Toplica).
– Devča (1 k.) i – Blaca (2 k.) oba od fisa Krasnića, muhadžiri su iz Devče i Blaca u Toplici, ali su do oko 1900. živeli u Godancu.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)