Poreklo prezimena, selo Donje Slakovce (Gnjilane)

8. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Donje Slakovce, opština Gnjilane (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je na planini Žegovcu u dolini Slakovačke reke, leve sastavnice Klisure (Gadimske reke). Selo se pruža levom (zapadnom) stranom doline.

Razbijenog je tipa. Deli se u tri mahale koje se zovu po rodovima koji u njima žive. Udaljenja između mahala iznose 200-1000 m. Mahale takođe nisu grupisane već razbijene na grupice kuća.

Pre osnivanja Gornjeg Slakovca od strane muhadžira ovo se selo zvalo samo Slakovce, bez atributa. Pored G. Slakovca, osnovanog na njegovom ataru u drugoj polovini prošlog veka, na njegovom je ataru krajem 18. veka osnovano i Kišnopolje. Pri doseljenju kišnopoljskih osnivača u Slakovcu su živeli Srbi, od kojih su se neki raselili, a kuća nekog Tome Anđića prešla na islam. Od te kuće potiču svi sadašnji rodovi u selu. Od iseljenih Srba iz ovog sela su Terzići u Klokotu (Gornja Morava).

Rodovi:

Idrizović (8 k.), – Braimović (9 k.) i – Ademović (8 k.), poislamljeni i poarbanašeni Srbi starinci. Na islam su prešli po dolasku Arbanasa u Kišnopolje, krajem 18. ili početkom 19. veka.

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.