Poreklo stanovništva parohije Stapari (Glamočani), opština Gradiška. Prepis iz crkvene knjige ŠEMATIZAM pravoslavne mitropolije i arhidijeceze dabro-bosanske za godinu 1882. Priredio saradnik portala Poreklo Milorad Bogdanović.
Parohija Stapari (Glamočani), protoprezviterat gradiški
Parohiju čine 4 sela:
1. Glamočani: kuća 32, duša 200
2. Razboj, kuća 47,duša 313
3. Kladari, kuća 47, duša 253
4. Bainci, kuća 59, duša 346
Paroh Đuro Račić
Parohija nema crkvu. Izvod rođenih, umrlih i vjenčanih za 1883. godinu nije podnio paroh Cvjetko Špirić.
Svečari slave:
Sv. Vasiliju: Veinović, Kosić.
Sv. Jovana: Marčeta, Grlica, Ostojić, Popović, Vujičić, Latinović, Milovac, Baić, Marčetić, Jaćimović, Maksimović, Milijašević, Cvijić, Pecić, Ugrenović, Kojadinović.
Lazareva Subota: Mikić, Zeljić.
Časne verige: Malić.
Sv.Đurđiju: Savić, Antonić, Stanojević, Kuvalja, Đukelić, Kasagić, Maljičić, Ljeskar, Vidović, Miljić, Babić, Jerinić, Mitraković, Maksimović, Barašanin, Ljuburić, Šormaz, Oljača, Peašinović, Ristić, Mikać, Timarac, Dumonić, Karakaši, Sember, Ratković, Popović, Crnobrnja, Mikić, Peaković, Zec, Pitnjak, Đurđević, Zarač.
Sv. Ap. Petra: Balaban, Milinčić.
Sv. Dimitriju: Maksimović, Medić.
Đurđic: Savić, Đurđević.
Arhanđela Mihaila: Jokić, Ristić, Ostojić, Radinović, Radomir, Lepir, Stamenić,Čučak, Savanović.
Sv. Nikolu: Bubonjić, Vučković, Gluvić, Babić, Ostojić, Stojićević, Kragulj, Đudurević, Tivsojević, Šikara, Mandić, Vukić, Mikić, Račić, Pantelić, Šarić, Vekić, Keserović, Mutić, Dukić, Berić, Ždral, Crnobrnja, Ješić, Majstorović, Dragojević, Grubota.
Sv. Ignjatiju: Plotanović, Stanišljević, Rakić.
Arhiđ. Stefana: Šnjegota, Gvozdenović, Savić, Bojanić, Crnčević, Knežević, Varcar, Dabić, Pecija, Lakić, Perić, Aleksić.
Sv. Luku: Bilbija, Šević.
Sv. Tomu: Stakić, Dabić, Vuičić, Ljepojević, Đurđević.
Srđev dan: Adamović.
Sv. Alimpiju: Đogić.
Sv. Iliju: Zrnić, Majstorović.
Sv. Panteliju: Brković, Gogić.
Sv. Marka: Višnjić.
Sv. Jovana Zlatousta: Bosančić.
IZVOR: Šematizam mitropolije dabro-bosanske iz 1882. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milorad Bogdanović.
7. avgust 2014. u 13:38
goran
Pozdrav,
Da li neko zna porijeklo prezimena Kasagić?
19. septembar 2014. u 09:12
Kasagić
Slijedeći najozbiljnije priče mojih djedova iz Stapara-Razboja, Milorada i Stevana (koje sam čuo u više navrata između 1988. i 2004.) da su Kasagići porijeklom “iz Armenije”, nakon 25 godina traganja dolazim ove 2014. god. do saznanja da je to tačno! Kasagići imaju armensko porijeklo, a došli su u Razboj i Lamince iz podgradačkih Baraja, koji se na karti iz 1716. god. navode kao Barahije. Stoga su očito srodnici s porodicom Barašan-in ili skraćeno Barašin. Kasagići su izvorno Kasagjan, od armenskog ‘kasag,kasagh’ što znači “kiselo, sirće”. Barašan je izvorno Barašjan ili Barahjan, ali značenja zasad još nisam saznao. Obje ove porodice su u istorijskoj Armeniji doživjele jedan od najstrašnijih događaja u ljudskoj istoriji – Armenski Genocid, koji je bio uzor i Hitleru i Paveliću. Preživjeli su se uglavnom sklonili u Libanon, gdje još ima Armena Barašjan, Barahjan i Kasagjan, a ima ih i u današnjoj Armeniji,Carigradu, Rusiji, Gruziji, Americi itd. Srbi armenskog porijekla su i krajiška porodice Karakaš, Gerdijan, Gardijan, Stambolija, Toroman, Šmitran, Sikimić, Varagić itd. Doseljeni su ovamo u 17. st., vjerovatno za vrijeme islamizovanog Armena Sulejman Paše Ermeni rođenog u armenskoj Malatiji, a namjesnika armenskih vilajeta u “osmanskoj imperiji” i namjesnika bosanskog vilajeta, pa opet armenskih vilajeta (Sevastija,Erzrum – Karin) ili njegovog nasljednika Vanli od jezera Van u istorijskoj Armeniji – najstarijoj hrišćanskoj zemlji na svijetu. Dugo mi je trebalo da ovo prihvatim, ali sam sada ponosan što moji preci imaju armensko porijeklo! Ništa od ovoga ne bih saznao da me jedna Armenka koja živi u Beogradu nije, upravo zbog prezimena, 2012. god. pitala jesam li Armen ili sam armenskog porijekla i navela na istraživanje u kojem sam sve uspio povezati). Najstariji manastir u Armeniji, zidan od crnog kamena u 3. vijeku, zove se Kasag, na prirodno “kiseloj” rijeci Kasag koja utiče u veliki Araks pod biblijskim Nojevim Araratom. Ništa više od nagađanja da smo od nekoga anonima koji je negdje ubio bega pa “kasao” i dao sebi titulu “aga”, pa postao tobože Kasaga. To su priče za malu djecu. Nigdje nema muslimana s prezimenom Kasagić! Otpada i teorija da smo neki Čerkezi, zato što su Rusi zvali taj muslimanski narod osetskim nazivom Kasogi ili Kasagi. Naš slavljenik sv. Georg bio je Armen, kao i toliki drugi sveci. Ovo je konačno i definitivno rješenje porijekla Kasagića i drugih navedenih rodova, o čemu će biti napisan i naučni rad. Zašto se o našem porijeklu moralo šutjeti, jasna je stvar, kada su i Armenija i Bosna s drugim srpskim zemljama bile zajedno u sastavu mračne i odvratne “osmanske imperije”! Ovi rodovi su naprosto bačeni s kraja na kraj te “imperije”. Srbi jesu starosjedilački, srednjovjekovni narod pod Kozarom i u Krajini i nisu bili potrebni nikakvi mongoloidni”turci” da se ovdje prvi put pojave, kako žele i tvrde i Zagreb i Beograd i Sarajevo. Došljaka iz daleka svakako ima, a među njima su i ove srpske/srbske porodice. Meni to saznanje više ne smeta.
( Nakon Bečkih ratova, dio Kasagića se sa stanovništvom okoline sela Vrbaške preselio na austrijsku stranu, u selo Uskoke, a odatle je jedan dio otišao u Gorice kod Nove Gradiške, a jedan dio ovih porodica se odselio čak u okolinu Trsta prenijevši tamo nazive Gradiška i Turjak, gdje i sada ima talijaniziranih porodica s prezimenom Kasagi i Kasago. Nije provjerljiva priča da bi begovi Šaškini potekli od Kasagića, ali Kasagići u Šaškinovce dolaze tek krajem 19. st., a imali su u posjedu i više od pola tog sela.)
17. jul 2016. u 13:08
Nikola
Poštovani, ukoliko pročitate ovaj komentar zamolio bih vas da me kontaktirate kako bih nešto više saznao o poreklu Kasagića, s obzirom da se radi o devojačkom prezimenu moje majke. Veliki pozdrav i hvala na interesantnoj interpretaciji etimologije prezimena!
20. oktobar 2014. u 06:38
dragan
Nije to nikakvo veliko otkriće! Nekoliko godina poslije tog Sulejmana paše Jermena, turski putopisac Evlija Čelebija, 1660. god. pominje kod Užica oblast zvanu “Armenija” i verovatno su odatle krenule seobe Jermena u Bosnu, a Užice je pripadalo bosanskom vilajetu. To je sasvim sigurno. Bilo bi sasvim neverovatno da prezimena, odnosno srpskih rodova jermenskog porekla nema baš u Bosni. Interesantno je da se pokazuje dokazana naučna činjenica o “povratnim seobama” i posve je komična stvar da postoje Jermeni sa prezimenima Bosnakyan i Boshnakyan, što znači “sin Bošnjaka”! To dovoljno pokazuje da je stvarno bilo Jermena i među tzv. “zapadnim Srbima”.
11. novembar 2014. u 08:27
goran
Hvala puno na ovim informacijama ,pa bi htio znati ko mi je to napisao.Molim za kontakt
2. decembar 2014. u 10:34
Milorad Bogdanović
Rakelići i sve drugo ljepše se pročitaju ako je ćirilicom napisano.
http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=138.0
11. februar 2015. u 04:10
Kasagić
Kasagяni i Barašani = Barahяni došli su ravno iz armenske MALATIJE između 28.februara i 22. novembra 1656. god. Za ostale ne znam i nije me briga. Zatečenu rječicu MLATERMA su pretvorili u MLATURA, a pritoku su nazvali MEDARA ili “meghr jur”. Dovoljan dokaz. +++
29. maj 2016. u 10:42
Joksim
Kasagiću, uradite dnk. Prijavite se odmah jer se tako povoljna prilika neće više pružiti. Za samo 3000 dinara , četiri puta manjoj cijeni od redovne, imaćete naučnu potvrdu da ste jermenskog porijekla.
26. jul 2016. u 17:22
Kasagić
Poštovani gospodine Bogdanoviću,
Prisiljen sam da Vas zamolim da izbrišete sve moje objave koje se tiču armenskog porijekla moje porodice bile one tačne ili ne. Unaprijed sam Vam zahvalan. Kasagić
3. avgust 2016. u 13:42
Dalibor
Pozdrav od Kasagica iz Slovenije. Sve je to istina, da nam je porijeklo iz Armenije.
30. april 2018. u 17:30
Jana
Da li neko zna nešto o porijeklu prezimena Sember?