Kalničko-bilogorski Srbi

18. decembar 2013.

komentara: 3

Kalničko-bilogorski Srbi ili “vretanijski Srbi”, nastanjuju prostor severozapadne Hrvatske od reke Ilove na istoku, do gore Kalnika na zapadu, Podravine na severu i Moslavine na jugu. Žive u dvadesetak manjih naselja, koja su podeljena u nekoliko hrvatskih županija: Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj.

Manastir Lepavina
Manastir Lepavina

Etnološke, antropološke i jezičke karakteristike kalničko-bilogorskih Srba

Kalničko-bilogorski Srbi pripadaju, uz žumberačke i gomirske Srbe, najzapadnijoj grani srpskog naroda. Potomci su Srba iz raznih oblasti Balkanskog Poluostrva – od Makedonije i Stare Srbije, preko Kosova i Raške, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, današnje Vojvodine, Slavonije (među njima ima i stopoljenog starosedelačkog stanovništva koje se pominje u istoriografiji pod imenom “Slovinaca” ili “Slovenaca”) i Dalmacije. Većinom pripadaju dinarskom antropološkom tipu. Govore istočnohercegovačkim štokavskim dijalektom s manjim obeležjima hrvatskog kajkavskog narečja (glogovničko-bilogorski, podravski).

Karakteristična prezimena kalničko-bilogorskih Srba i njihovo poreklo

Prema istraživanjima čuvenog srpskog teologa, filozofa i pravnika, Dr Radoslava M. Grujića kalničko-bilogorski Srbi potiču iz raznih srpskih krajeva. Tako su:

Poreklom iz uže Srbije:

Bubanovići, Grubači, Grubačevići – od Temnića.

Beljaci, Bogavci, Gvozdenovići, Bogojevići – od Ibra.

Selakovići/Salakovići, Štrbci, Čavići – od Staroga Vlaha.

Vitanovići, Klisurići, Keserići, Keserini – od Poljanice.

Navedeno potvrđuju stare rukopisne i štampane knjige iz manastira Svetog Joakima Osogovskog (Sarandapora), sela Petnice niže Čačka pisanih 1488. godine, te manastira: Čokešine, Bogovađe i Radovakščice, koje su se, po navođenju Dr Radoslava M. Grujića, nalazile u manastiru Lepavini i “drugim crkvama ove oblasti” .

Poreklom iz Stare Srbije:

Šiljci, Crljenice, Brnjice, Grbe, Grbići, Žile, Dlake, Šarci, Rončevići, Strainići, Dragaši, Dragaševići… –

Poreklom sa Sandžaka: Kuštrići, Mirići, Kodići… – poreklom s Kosova i Metohije:

Korše, Goranovići, Rajnići, Nedići…

Poreklom iz Makedonije: Smoljanci i Smoljanovići, Sedramci, Kirovići, Dimići, Zake, Avirovići, Pandovići, Šovići, Komlenci, Komlenovići, Šešići…

Poreklom iz Hercegovine:

Ljubišići, Komadine, Odžići, Radmilovići, Raići, Rađe, Ćaćuge – od Bilećkih Rudina.

Vrankovići, Ratkovići, Počuče, Inići – od Šume, Površa, Zubaca, kao i Božovići, Vujičići, Kukići, Mandići, Nježići, Radoševići, Dobrenići, Kovačevići, Vujanovići, Sabolovići, Stojnići, Vukmirići, Domazeti i drugi koji slave Sv. Savu.

Dr Radoslav M. Grujić napisao je da je prilikom svog davnašnjeg istraživanja u bilogorsko-kalničkom kraju, pronašao tri knjige goraždskih i dvanaest mileševskih izdanja.

Poreklom iz Crne Gore:

Bajčete, Ždrale, Obradovići, Banjani – od Banjana.

Balote, Zorići, Raketići, Drobnjaci – od Drobnjaka.

Bastašići, Devići, Murgaši – od Vasojevića.

Koruge, Purići i dr. – od Kolašina.

Brdari, Proje, Kljajići i dr. – od Bjelopavlića.

Heraci, Herakovići i dr. – od Njeguša.

Martinovići, Radičevići, Đuraševići, Hasanovići – od Rovaca. – poreklom iz Boke Kotorske.

Poreklom iz Dalmacije:Bani, Kobasice, Oluje, Karari, Jagodići, Danilovići, Dukići, Čavčići, Đuričići i drugi koji slave Sv. Stefana Dečanskog (Mratin-dan), te Bakići i Utješenovići, koji slave Sv. Srđa.

Dr Radoslav M. Grujić navodi da je u kalničko-bilogorskom kraju zbog toga naišao “pored rukopisnih knjiga (iz Slatine od Bjelopavlića jedna) i sedam komada skadarskog, a jednu cetinjskog izdanja bogoslužbenih knjiga”.

Poreklom iz Albanije:Lemići, Lekići, Magoši, Magovci, Peleši, Đinđići, Dobrići…

Poreklom iz Bosne:Sirovice od Dervente, Hrgovići od Maglaja, Kokiri od Prnjavora, Godeči, Dobrinići, Slavujevići od Sarajeva, kao i Šamići, Sokolovići, Kozarci, Zmijanci, Usorci, Prusci, Kuprešani…

Poreklom iz Srema i Smedereva:Sakulji (Sakule, staro pusto selo kod Zemuna i Sakulje selo kod Smedereva), Tandari, Tandarići, i dr. Oni su osnovali selo Srem (opština Sokolovac) blizu manastira Lepavine.

Više o kalničko-bilogorskim Srbima pročitajte OVDE.

IZVOR: Vikipedija. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Ispravke!
    Kukici, Zdrali / Zdrale i Inici su iz Bileckih rudina. Ovi poslednji (Inici) su iz Deleuse, a Kukici i Zdrali iz susjednog sela – Baljaka, kao i Radmilovici. A ko ne vjeruje, neka pita pisca Radovana Zdrala (rodjen u Baljcima 1929). Njegov telefonski broj je: 021 636 3291.

  2. Bjelovarčan

    A šta ne pomenete porodice: Miljanić, Crnojević, Goranović, Draganić,Radujković, Balšić… Koji su ovim krajevima nastanjeni još od 1502 godine. Prvo pročitajte , pa nešto pišite, a ne paušalno da iznosite činjenice

  3. Duško

    Slavujevici, nemaju nikakve veze sa Sarajevom.
    Tekest treba izbrisati, jer nije proveren i pisan je verovatno i nečije verzije.