Poreklo prezimena, selo Bričevlje (Predejane, Leskovac)

14. decembar 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela  Bričevlje kod Predejana, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Nastanak sela i poreklo stanovništva:

Selo Bričevlje je nekada pripadalo opštini Predejane do 1941.godine tada u vlasotinačkom srezu.

Potom do 1965. godine je administrativno  pripadalo opšini Grdelica do ukidanje ovog opštinskog mesta.

Danas selo Bričevlje je  naseljeno mesto koje pripada opštini Leskovac-grada Leskovca u Jablaničkom okrugu.

Selo Bričevlje Prema popisu iz 2002. godine bilo je 203 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 233 stanovnika).

Selo leži južno od varošice Predejana na visokoj kosi rasčlanjenoj potocima. Samo nekoliko kuća na visokom  zemljištu poreed  Južne Morave.

Selo Bričevlje je naselje razbijenog tipa sa kućama koje su rasturene. Zbog toga se iz ovog sela neprimetno prelazi u okolna sela.

Mahale imaju naziv prema rodovima. Godine 1958. selo Bričevlje je imalo 45 domaćinstva.

Današnje selo Bričevlje nije mnogo staro selo. Osnovali su ga pre 140 do 150 (1808-1818)  godina preci današnjih rodova Deda Ilijinci i Kovačevci.

Oni su poreklom iz nekog mesta iz Crne Gore. Posle prvih doseljenika se doseljavali i drugi rodovi.

Seoska slava u selo bričevlje je sv. Jovan „proletnji“. Tada stanovnici Bričevlja i njihovi gosti skupljaju se „kod krsta“ Radivojevićeve mahale.

Na ataru Bričevlja 1948. godine desila se snažna provala oblaka. Tada je potok u Bakarnoj Dolini uništio 18 bašti ovog sela.

Došlo je i do jakog spiranja zemljišta na oranicama. Jedan hektar oranice sada daje oko 10 tovara žita, dok je pomenute godine davao 30 tovara (zapis iz 1958.g.).

Krajem 1950. godine svi stanovnici Bričevlja i stanovnici pet okolnih sela (Predejane, Suševlje, Krpejce, Ličin Dol i Palojce) bili su preseljeni u Buljkes (Vojvodina).

Tamo su ostali sedam meseci. Pošto nisu mogli da se naviknu u novoj sredini, oni su se vratili u svoja stara naselja.

Stanovnici se služe vodom iz bunara.

* * *

Starine i prošlost 

Na ataru sela Bričevlje ima starina koje su zaostale od nekog straijeg naselja. Tako se pored sadašnjeg seoskog groblja vide neki „neznani grobovi“. Govori se da su oni od nekog starog naroda.

Ovi grobovi imaju pobijene kamenove. Njihov pravac pružanja je isti kao kod grobova sadašnjih stanovnika.

Druga zanimljiva starina nalazi se na potesu Bakarna Dolina ispod sela )do „nasipa“-druma). Tamo se poznaju tri potkopa. Neki od njih su „dosta duboki“. Pored Bakarne Doline je potes Rudina.

U sredini sela Bričevlje postoji mesto Selište sada pod njivama i „šibicima“. Na Selištu se vidi i po neko „kućište“.

U blizini sela Bričevlje se nalazi varošica Predejane. Osnovana pored Južne Morave na delovima atara sela Bričevlja i sela Predejana.

Od atara Bričevlja varošica je zahvatila potese Ajiška Dolina i Anište. Na prvom potesu ranije je bio „pašalak“.

Ovo selo nije imalo crkvu. O verskim praznicima stanovnici posećuju crkvu u varošicu Predejane.

Seosko groblje nalazi se na mestu Slivnica blizu današnje Radivojeviće Mahale.

* * *

Poreklo rodova (1958):

– Rod D e d a I l i j i n c i (13k) i  K o v a č e v c i (11k)- slava sv. Arhanđel– To su najstariji seoski rodovi. Potiču od predaka koji su bili braća.

Zvali su se Ilijai Ivko. Od Ilije je rod Deda Ilijinci, a od Ivka je rod Kovačevci(verovatno je bio kovač u kovačnici-podvukao M.M).

Ilija i Ivko su se doselili pre oko 140 do 150 godina (1808-1818) . U rodu Kovačevci zna se ova genealogija: Trajko, 85.g., rođen 1873.g.-Ivko-Stojan-Ivko, jedan od doseljenika predaka.

Govori se, da su braća Ilija i Ivko iselili se iz mesta u današnjoj Crnoj Gori. Tamo nisu mogli da žive jer su  „Turci pravili tirjanstvo“.

Na putu iz starine najpre su došli u selo Brod u slivu Vlasine ( Crna Trava). Uskoro iza toga oni prešli u Bričevlje. Pomenuti Ilija i Ivko bili osnivači roda;

Rod LJ u b e n o v i  (4k)- slava sv. Arhanđeo, došli su posle prednjih rodova. Njihovo je poreklo iz Trna sada u Bugarskoj.

Po doseljavanju osnivača roda Deda Ljubena okumili su preci roda Deda Ilijinci i Kovačevci.

Deda Ljuben imao je han na mestu gde se kasnije razvila varošica Predejane. U rodu zna se ova genealogija: Milutin-Milten-Ranđel-Ljuben;

Rod Z a v i š i n c i (6k)-slava Đurđevdan, potiču od pretka koji se doselio iz Ruplja (Crna Trava). Imaju rođake u susedno selo Predejane (baba Nedinci). U Ruplju živeli su u mahali Bankovci. Dalje poreklo izgleda da im je iz okoline Prokuplja. Osnivač roda u mestu starine slavio je sv. Arhanđel.

RodČ a v d a r c i (3k)-slava sv. Nikola, došli sa Vlasine;

RodR a d i v o j e v i ć i (7k)-slava sv. Nikola, došli su odnekuda u XIX  veku;

RodP č i nj a c i (1k)-slava sv. Nikola, kuća im je u Čavdarskoj mahali. To je najmlađi seoski rod: došli su „u italijansko vreme, kada se pravila pruga“  a došli iz sela Barelića u Gornjoj Pčinji. Posle njih se niko više nije naseljavao u selo Bričevlje.

Iseljenici: Varošica Predejane: Ljubenovići(5k), Stanojevići, Jovići,Stojanovićii Pčinjaci.

Od roda Ljubenovi ima iseljenika u Nišu (1). Iz roda Bričevci žive u selo Brod (Crna Trava) u slivu reke Vlasine, a tamo su došli izgleda iz Bričevlja kod Predejana.

Ima iz sela Bričevlje koloniziranih iseljenika (1950.g.) u selu Mrševce kod Skoplja – to su Arsini(3k).

* * *

Toponimi (nazivi mesta):

Kupinski Rid, Rudina, Bakarna Dolina, Ajiška Dolina,  Anište, Seliška Dolina, Ivanov Rid, Kapovac, Ogoreli Senjak, Ugar, Selište, Kićenpva  Čuka, Ajdinska Čuka (Ipska Čuka),Radivojevića Mahala, Ljubenovska Mahala,  Slivnica, Jezero.

* * *

TERITORIJALNO-ADMINISTRATIVNE PROMENE:

Bivši vlasotinački srez bio je širi nego sadašnja teritorija opštine Vlasotince. Obuhvatao je deo Lužnice, Crnu Travu, Grdelicu i još nekolicinu pomoravskih sela.

Vlasotinački srez je do 1880 godine pripadao Leskovačkom okrugu. Od 1880. godine pripadao Niškom okrugu, od 1890. godine Pirotskom okrugu, a potom Vranjskom okrugu.

Vranjskom okrugu pripadali su sledeći  srezovi: Leskovački, Vlasotinački, Jablanički, Bosilegradski, Masurički, Poljanički i Pčinjski.

Vlasotinačkom srezu pripadala je  opština Grdelica  sa selima i njihovim zaseocima (Grdelička (Grdelica, Tupanovci, Kozare, velika Sejanica, Mala Sejanica, Dedina Bara, Bojšina, Palojci,  Lični Dol, Krpejci); kao i opština Predejane (sa selima: Predejane, Bričevlje, Suševlje, Koraćevac, Guzevlje).

Ta teritorijalno-administrativna pripadnost opštine vlasotinačkom srezu  (koja je bila opština do 1965.g. i pripojena opštini Leskovcu) je trajala do 1941.godine.

*

Pre Drugog svetskog rata u jednom vremenu je i selo Bonjince (Zaplanje-lužnički kraj) pripadao vlasotinačkom srezu.

Posle Drugog svetskog rata(1945.g) ukidaju se srezovi, a opštine koje su bile formirane od seoskih teritorija su ukinute, a tako su gradovi: Vlasotince i Crna Trava postale opštine sa teritorijom okolnih sela, koja su administrativno pripojena kao geografska celina atarima ovih opština.

Interesantno je da je Grdelica i  Predejane sa okolnim selima pripalo leskovačkoj opštini, a i neka sela su „promenila“ administrativno teritorije u Zaplanje i oko Grdelice, Crne Trave i Vlasotinca.

Ovaj administrativno-geografski opis je potreban radi  „preseljavanja“ stanovništa iz jednog kraja na drugi u okviru ovog planinskog kompleksa, jer se  prilikom naseljanjvanja u 18, 19 i 20 veka stanovništvo u potragom za boljim pašnjacima sa celokupnim porodicama-kao stočari, vrlo brzo nalazili i „osvajali“ teritorije na planinskim pašnjacima ovg dela Južne Srbije.

Potreba je da se na jedno mesto u okviru istraživanja porekla stanovništva ima lao jedna celina svih ovih sela: Vlasotinca, Crne Trave, Grdelice i Predejana i dela Lužnice; jer je u vremenu pod Turcima mnogo njih zbog osvete „prelazio“ sa jedne na drugu teritoriju. Tako će postojati mogućnost vda se pojedini rodovi nađu u nekada zaboravljenim i uadljenim selima ovog dela Povlasinja i Grdeličke klisure.

* *

Do 1965, godine Grdelica kao naselje  je sedište Opštine Grdelica koju su činila naseljena mesta: Bistrica, Boćevica, Bojišina, Bričevlje, Crveni Breg, Dedina Bara, Dobrotin, Donji Bunibrod, Gornji Bunibrod, Graovo, Grdelica Selo, Grdelica Varošica, Guberevac (tada pod zvaničnim imenom Guberevce), Koraćevac, Kovačeva Bara, Kozare, Krpejce (tada pod zvaničnim imenom Krpejice), Ličin Dol, Mala Grabovnica, Mala Kopašnica, Mrkovica, Nesvrta, Novo Selo, Oraovica kod Grdelica (tada pod zvaničnim imenom Oraovica), Padež, Palojce, Predejane Selo, Predejane Varošica, Slatina, Suševlje, Tulovo, Tupalovce, Velika Grabovnica, Velika Kopašnica, Velika Sejanica, Vilje Kolo, Zagužane, Zoljevo i Žižavica. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Leskovac.

* * *

NAPOMENA:

Ovde  je izostavnjen RODOSLOV porekla prezimena, kao i dopuna višeetapnog raseljavanja stanovništa; dok se ne istraži poreklo rodova sa prezimenima iz vlasotinačko-crnotravsko-vlasinskoga kraja.

IZVORI:

[1] Jovan F. Trifunoski:- “GRDELIČKA KLISURA”, 1964. godine

[2] Wikipedija:- http://sr.wikipedia.org/wiki/Bričevlje

[3] Wikipedija:-  http://sr.wikipedia.org/sr/Grdelica_(varoš)

[4]  Miroslav B Mladenović Mirac: ZAPISI  Iz rukopisa -“Crna Trava i okolna sela ” ; 1970-2013.g, Vlasotince

* * *

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

30. novembar 2013.godine Vlasotince, Republika Srbija

 

 

 

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nebojša Kostić

    Poreklo prezimena, selo Brod (Crna Trava)Miroslav B Mladenoviç Mirac
    V— ZAJEDNIČKO POREKLO Mahala Bričeve selo Brod i selo Bričevlje Predejane—
    Mahala Bričeve se nalazi ispod planinskog vrha Rudine (1388 m), na nadmorskoj visini oko 110 metara nadmorske visine. Sa južne strane graniči se sa mahalom Pačukove, sa severne strane mahalom Kokarci, a sa zapadne strane mahalom Bakalci.
    Predak sadašnjih stanovnika mahale doselio se u selo Brod sa Kopaonika iz sela Crne Gore, od plemena Belopavlovića.
    Jedan deo porodice naselio se u okolini Andrijevice, a jedan deo na Kopaoniku. Porodica koja je bila na Kopaoniku bila je mnogobrojna, a manji deo porodice primio je islamsku veru.

    Oni su počeli da ugrožavaju preostali deo porodice koji nije hteo da promeni veru. Pod vođstvom starije žene pravoslavci su napali poturice uoči Božića i sve ih pobili. Plašeći se osvete Turaka, natovarili su svu imovinu na 30 konja i napustili selo Dobri Dol.

    Krenuli su u potrazi za udaljenim planinskim mestima. Došli su do selo Brod i naselili teritoriju današnje mahale Bričeve.

    Posle izvesnog vremena Dimitrije (Mita) sa većim delom porodice odselio se u okolinu Predejana. Nastanili su se su se na mesto zvano Prisadi, na imanje koje im je dodelio seoski pop. Imanje je bilo pusto, jer su Turci pobili celokupno srpsko stanovništvo u tom selu posle Tursko-austriskog rata 1688.godine,

    Na ovaj način formirano je i selo Bričevje kod Predejane, koje je dobilo naziv prema mahali Bričeve iz sela Brod. Selo sa istim imenom postoji i kod Andrijevice.

    Naziv mahale Bričeve dobijen je prema zanimanju stanovnika. Hajduci su dolazili u sadašnju mahalu Bričeve, gde su se šišali, brijali i šili odela. U susednoj mahali Bakalci, hajduci, su se snabdevali jelom i pićem. Ima tvrdnje da su ime mahale preneli iz Crne Gore kao uspomenu na svoj rodni kraj.

    U prvom popisu iz 1900. godine u popisnom mestu Bričeve upisani su stanovnici okolnih mahala (Bakalci, Pačukove, Milčine i Kitanove) i ne može da se utvrdi koliko je bilo stanovnika u mahali u tom periodu.

    Krsna slava posle „bekstva“ sa Kopaonika je sigurno promenjena zbog „krvne osvete“ . ceo rod u selo Brod slavi krsnau slavu Stevandovdan (koja se mahom uzimala u ovom kraju kada se „menja“ slava radi „podelbine“ braće, da bi jedni drugima išli u goste ili bežanijom od turskog zuluma-podvukao M.M. 2013.g); dok njihova braća u selo Bričevje)Predejane i u Andrejivici(Crna Gora) slave Aranđelovdan(od Vasojevići-rod Nemanjića, podvukao M.M. 2013.g.)

    Danas na početku 21. veka ne postoji nijedan stanovnik u mahali Bričeve. Poslednji stanovnik je bio Čeda Stojković koji se 80-godina 20. veka preselio gradnjom kuće u centru sela Brod.

    *

    Rodoslov familija (mahala Bričeve)

    a) F a m i l i j e: Stojković, Mladenović

    Najstariji poznati lan porodice je Stamenko (prvi-1.) čiji se brat Dimitrije- Mita, po predanju odselio u selo Bričevje kod Predejana oko 1800.godine. Stamenko (prvi-1.) je imao jednog sina Stojka, koji dugo godina nije imao decu.

    Posle izvesnog cremena dobio je blizance Stamenka i Stanka. Od Stamenka je familija Stojković, a od Stanka familija Mladenović. Obe ove porodice slave slavu Stevandovdan. Iz nepoznatih razloga promenili su slavu, jer njihovi rođaci na Kopaoniku i okolini Andrijevice, kao i rođaci u selu Bričevje kod Predejana slave Aranđelovdan.

    b) F a m i l i j e: Miltenović, Dinić

    Rodonačelnik ove porodice je Stojan, po predanju, potomak Gmitrovih koji se vratio iz sela Bričevje kod Predejana. Prilikom obilaska sela Brod R. Nikolić je zapisao: „Bričevci (5-6 kuća) slave sv, Stevana, od njih su Gmitrovi, ali oni slave sv. Aranđela, oni su izgleda iz Bričevja kod Predejana (Grdelička klisura)„.

    Ova seoba i podela porodice navela je mnoge istraživače da ne mogu sa sigurnošću da utvrde da li je prvo postojala mahala Bričeve u Brodu ili selo Bričevje kod Predejana,

    U određivanju istog rodoslova može pored „krsne slave“, govora, običaja da se uzima u obzir i „isto kumstvo“ familije i naročito „raspored“ na selo određenog imanja: njiva, šuma, pašnjaka i livada-podvukao istraživač M.M 2013.g. Vlasotince)

    Stojan je verovatno Ivkov sin ili brat, rođen oko 1820.godine. Došao je u Brod sredinom XIX veka i zadržao slavu sv. Arhanđel, a njegovi naslednici su kasnije slavili Stevanovdan.

    Iz nekog drugog razloga promenili slavu. Imao je tri sina: Rajka, Miltena i Dinu Stojanovića. Rajko nije imao dece pa je svoje imanje prodao Stojku Stamnekoviću. Milten je imao sina Đuru Stojanovića (1876-1955), a ovaj sina Ranka, koji je živeo u Grdelici. Dina Stojanović imao je sina Desimira.

    Sve familije u ovoj mahali Bričeve su u srodstvu. Tako iz kupoprodajnog ugovora koji je sačinjen 23.9.1893. godine saznajemo da su Stojko Stamenković i Milten Stojanović prodali kuću i okućnicu u selo Mačine blizu Žitnog Potoka za 1240 dinara Bošku Iliću iz tog sela.

    U ugovoru piše da se primljeni iznos deli na dva dela i to: Stojko Stamenković prima 620 dinara za svoju porodičnu zadrugu, a Milten Stojanović isto 620 dinara za koje deli sa braćom Rajkom i Dinom Stojanović.