Poreklo prezimena, selo Skočić (Zvornik)

18. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Skočić, opština Zvornik (Republika Srpska). Prema istraživanju Saliha Kulenovića ”Naselja i porijeklo stanovništva u dijelu zvorničkog podrinja”, sprovedenom u periodu 1972-1982. godina. Priredio saradnik portala Poreklo Mladen Gajić.

 

Ovo naselje nalazi se na udaljenosti od oko 3 km sjeverozapadno od Kozluka. Nastanak toponima, po legendi, vezuje se za borbu između banaNineod Kostura, koji je ovdje nekada živio, i Marka Kraljevića. Legenda kaže da je Marko Kraljević, nakon što je pogubio Ninu od Kostura, uzjahao na konja i odatle skočio čak preko Drine, pa otuda ime Skočić.

Danas u ovom selu žive Muslimani, Srbi i Romi. Prema podacima iz 1971. godine ovo naselje je imalo 453 stanovnika i 93 domaćinstva, a 1981. godine 586 stanovnika, 131 domaćinstvo i 137 kuća.

Kod muslimanskog stanovništva još uvijek se za dijelove sela održao termin mahala. Tako, danas ovdje postoje slijedeće mahale: Odžak, Muratovići, Husenbegovići, Srednja mahala, Alići i Halilovići.

U ovim mahalama žive slijedeće muslimanske porodice:Begzadići, Hadžitahirbegovići, Mehmedovići, Junuzovići, Jamakovići, Atići, Avdići, Halilovići, Hasanbegovići, Durići, Alijagići, Alići, Zahirovići, Vehapi i drugi.

Prema predanju porodica Begzadića je porijeklom iz Travnika, a doselili su se u ovo područje prije 400 (?) godina i to prvo u selo Jusiće, zatim u zaselak Ugljare, a odatle na mjesto gdje se danas nalazi mahala Odžak. Od ove porodice je nastala porodica H. Nurbegovića koja se prije Drugog svjetskog rata odselila u Zvornik i porodica Hadžitahirbegovića koja i danas živi ovdje. Hamdija Kreševljaković pominje porodicu Hadžinurbegovića, potomke Smailbega Begzadića, koji je ovdje početkom XIX vijeka sagradio kulu čiji se ostaci i danas vide.

Za porodice Junuzovića, Halilovića, Huseinbegovića i Zahirovića kazivači su nam saopštili da su “od starina ovdje”, “starosidioci”.

Prema očuvanoj tradiciji Mehmedovići su doselili u Skočić, ali se ne zna odakle su ni kada su ovamo došli. Jedan od predaka im se zvao Murat, pa ova porodica nosi prezime Muratović.

Porodica Alić (3 k, 3 k, 10k) je porijeklom iz Crne Gore.

Durići su porijeklom iz Kolašina, a ovdje su se doselili za vrijeme austrougarske okupacije, a možda nešto i ranije.

Jamakovići su porijeklom iz Travnika; za vrijeme austrougarske okupacije predak im je bio zidar, pa se prvo nastanio u Zvorniku, zatim u Kozluku, a onda u Skočiću.

Atići su iz Kozluka, a ovdje su se doselili prije drugog svjetskog rata.

Poslije Drugog svjetskog rata ovdje su se naselili, nakon što su se oženili djevojkama iz ovog naselja, po jedan domaćin iz porodica Alijagić porijeklom iz Kozluka, Avdić iz Maglaja i Vehap iz Orahovice (Kosmet).

.

Kod srpskog stanovništva za dijelove sela još uvijek se zadržao termin “zaseok”.

Srpsko stanovništvo Skočića nastanjeno je u dva zaseoka i to: Buložani i Ugljari. Prvom zaselku ovako ime u prošlosti dao je, prema kazivanjima, neki čovjek koji se doselio iz “nekakvih Buloga iz ‘Ercegovine”. Ugljari su dobili ime po tome što su njegovini stanovnici “palili ugalj”, proizvodili ćumur i prodavali ga kovačima.

U navedenim zaseocima žive slijedeće porodice:Kojići (Đurđevdan), Jovanovići (Đurđevdan), Tojići (Nikoljdan), Milanovići (Đurđevdan), Marinkovići (Nikoljdan), Vidovići (Đurđevdan), Matići (Đurđevdan), Stojanovići (Stjepanjdan), Simići, zvani Krsmanići (Đurđevdan), Ristići (Alimpijevdan), Perići (Đurđevdan), Cvjetinovići (Đurđevdan), Milivojevići (Alimpijevdan), Gajići (Đurđevdan), Jankovići (Đurđevdan), Milići (Jovanjdan), Lazići (Lazarevdan), Radići (Lazarevdan), Jovići (Lazarevdan), i Budakovići (Ignjatijevdan).

Kojići (Đurđevdan; 1k, 1k, 5k), Milanovići, zvani Šegići (Đurđevdan; 2k, 6k, 13k), Matići i Jovanovići su jedna familija; njihovi preci, braća Kojo, Milan, Mato i Jovan doselili su ovdje za vrijeme turskog perioda iz Crne Gore (područje Pive i Tare). U vrijeme kmetovskih odnosa bili su kmetovi bijeljinskih begova.

Za vrijeme turske uprave ovdje su se doselili i Tojići (Nikoljdan; 1 k, 3k, 5k) iz Gornje Lipovice (predak im je bio pop, pa je u tom svojstvu ovdje došao),

Marinkovići (Nikoljdan; 4k, 4k, 10k) iz Crne Gore, Simići, zvani Krsmanići (Đurđevdan; 3k, 3k, 8k) sa granice Hercegovine i Crne Gore (prije 200 godina ovdje su došla tri brata i jedna sestra), Ristići (Alimpijevdan; 2k, 2k, 6k) iz Sokola (u vrijeme migracije muslimanskog stanovništva iz Srbije u sjeveroistočnu Bosnu došli su kao kmetovi sa svojim begovima), Radići (Lazarevdan; 1k, 4k, 10k) i Milići (Jovanjdan; 5k, 10k, oko 20k) iz Hercegovine.

Perići vode porijeklo od Simića (Đurđevdan), Milivojevići od Ristića (Alimpijevdan) i familija su, Jovići od Radića (Lazarevdan; počeli su se prezivati Jovićima još od austrougarske uprave). Radići, Lazići i Jovići mogli bi biti porijeklom iz Hercegovine s obzirom na to da slave rijetku rodovsku slavu Lazarevdan koja je karakteristična za istočnu Hercegovinu. Ovakvu konstataciju susrećemo i kod M.S. Filipovića za neke rodove u Majevici.

Pretka porodice Simića zvanih ”Adžića” (Đurđevdan; 3k, 6-6k, 7-8k) odnekud su, prema kazivanjima doveli begovi.

Budakovići (Ignjatijevdan; -, 1k, 4k) su se prije II svjetskog rata doselili iz Odžaka u Kozluk, a zatim u zaselak Ugljare.

Prema saopštenju kazivača, starosjedioci su Vidovići (Đurđevdan; 2k, 3k, 6k) i Stojanovići (Stjepanjdan; 4k, 2k, 2,); njihove kuće se nalaze s desne strane puta koji vodi ka Kozluku. Ove porodice imaju i svoje posebno groblje.

Nismo mogli doznati ništa pobliže o porijeklu Mićića (Jovanjdan; 1k, 1k, 3k), Cvjetinovića (Đurđevdan; 1k, 1k, 4k), Gajića (Đurđevdan; 4 k danas), Filipovići (2k, danas), Jankovića (3k, danas) i Rikića.

.:.

Romske porodice su se počele doseljavati u Skočić prije drugog svjetskog rata i to iz Jezera (Roćević), Trnovičkog Brda i Debeljaka. Prostor koji je naselilo ovo stanovništvo ranije je bio pod šumom, a vlasnici te šume bili su begovi. Danas ima oko 30-tak romskih kuća koje se nalaze duž desne strane puta koji vodi u Skočić.

U Skočiću, osim već pomenutog groblja postoje još četiri; tri muslimanska (od kojih se jedno nalazi kod džamije i preko puta džamije, drugo na Četeništima i treće na Gradini, jedno pravoslavno koje se nalazi u zaseoku Ugljari. Prema saopštenju kazivača groblje u Ugljarima je jedno od najstarijih na ovom području i tu su se sve do austrougarske okupacije sahranjivali i stanovnici Trnovice, Jasenice, Pađina i Kiseljaka.

Romi se prema saopštenju kazivača sahranjuju na groblju u Ceteništima.

 

IZVOR: Salih Kulenović – Naselja i porijeklo stanovništva u dijelu zvorničkog podrinja. Priredio saradnik portala Poreklo Mladen Gajić. ____________________________________________________________________________________________________

.

Popis srpskih porodica u Skočiću danas:

Bojić (Đurđevdan)

Budaković (Injatijevdan)

Vidović (Đurđevdan)

Gajić (Đurđevdan)

Đokić (Lazarevdan)

Đokić (Đurđevdan)

Janković (Đurđevdan)

Jovanović (Đurđevdan)

Jović (Lazarevdan)

Kojić (Đurđevdan)

Lazić (Lazarevdan)

Matić (Đurđevdan)

Marinković (Nikoljdan)

Mićić (Jovanjdan)

Milanović (Đuđevdan)

Milić (Jovanjdan)

Milivojević (Alimpijevdan)

Perić (Đurđevdan)

Popović (Nikoljdan)

Radić (Lazarevdan)

Rikić (?)

Ristić (Alimpijevdan)

Savić (Nikoljdan)

Simić (Nikoljdan)

Simić (Đurđevdan)

Spasojević (Jovanjdan)

Stojanović (Stjepanjdan)

Stevanović (?)

Tadić (Nikoljdan)

Tešić (Lazarevdan)

Tojić (Nikoljdan)

Cvjetinović (Đurđevdan)

Filipović (?)

.

PRIREDIO: Dragan ”Garac” Simić

.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.