Poreklo stanovništva sela Prisoja, opština Andrijevica. Stanje iz 1903. godine. Prema istraživanju popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića „Vasojevići u crnogorskoj granici”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Odmah do Salevića na severoistočnoj strani nalazi se selo Prisoja, koje se tako prozvalo što je okrenuto k istoku. Veći je deo sela na blagom nagibu Rudoga Brda, a manji u ravnici pored Kraštice s obe strane. Selo je dugačko (i.—z.) oko pola sahata, a široko (s.—j.) 15 minuti.
Prisoja se natapa većim delom Prisojačkim Potokom i izvorima, a manjim Krašticom, koja joj, kao i Lim, od 1896. god. čini znatne štete.
U Prisoji imaju svega 43 kuće sa 217 stanovnika, koji su od Dabetića: Protići, Vuksanovići, Arsenijevići i Kuburovići, od Kovačevića: Kastratovići i od Novakovića samo 4 kuće — Mijatovići, koje su ovde došle iz Slatine pre 40 godina.
Selo ima zajedničko groblje, koje je u ovom selu, sa Salevićanima, a tako isto i planinu, a to je zbog malog prostora i neposredne blizine ovih sela, a i malog broja stanovništva.
Malo iza Prisoje pa do ušća Trebačke Rijeke u Lim pruža se široka strana blagog nagiba i na njoj su poređana sela: Slatina, Zabrđe, Trešnjevo ili Crešnjevo i Čoeča Glava. Sva je ta strana prisojna i zajedno sa Seocem preko Lima, Prisojom, Knjaževcem, Andrijevicom, Prljanijama i Kraštičkim Lugovima sklapa jednu divnu dolinu Nahije. Sem toga sela na toj strani odlikuju se od drugih sela i time što im kuće nisu onako raštrkane, nego više zbijene i u grupama.
IZVOR: “Vasojevići u crnogorskoj granici“, pop Bogdan Lalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. 588). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)