Poreklo prezimena, naselje Zijemlja (Mostar)

Poreklo stanovništva naselja Zijemlja kod Mostara. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Karsno polje, izduženo u pravcu S-J, sastoji se iz tri dijela: Gladnog Polja ili Gornjih Zijemalja, Donjih Zijemalja i središnjeg višeg dijela među njima, koji ćemo zvati Golo Brdo. Najviše sela je na sjevernoj poljskoj ivici, u prisoju. Osim toga, sva su starija sela u prisoju.

U prisoju su ova sela: Dnopolje, Ravčići, Padežine, Jankovina, Šarica i Kušići.

U osojnoj su strani kuće Gladnog Polja i Miljanovići.

Seljaci su mahom kmetovi, manje ih je slobodnih seljaka. Slobodni seljaci rijetko ostaju cijelu godinu na Zijemljima. Većina njih ima svoje glavne kuće ili u Bijelom Polju ili Brotnju, a ovdje su dobili imanja ili kupovinom ili ukmećivanjem.

Porodice koje ljetuju u Gladnom Polju i na Golom Brdu su:

1) na Golom Brdu ljetuju ove porodice: Kurteši iz Livča, Gatali (2 k) iz Potoka, Miskin (2 k) iz Ravčića, Antelji (2 k), Matanović, Kožul i Lozo iz Ravčića, Gološ iz Kuti i Livča, Ćorić iz Kuti i Livča;

2) u Gladnom Polju ljetuju većinom katolici iz Broćna i to ovi: Doko, Pinjuka (2 k), Škavelja, Solde, a osim toga ima ih nekoliko iz Bijelog Polja.

Ime Zijemlja postalo je, po narodnoj etimologiji, od pridjeva ziman, -na, -no, koji označava mjesta oštrije klime.

Starina nema nikakvih.

Narodno predanje smatra cijela Zijemlja veoma starim naseljem. Priča se da se je staro stanovništvo raselilo zbog toga što su Zijemlja bila na glavnom drumu koji je išao iz Hercegovine u Bosnu i što su im turskog vremena dodijavali putnici. Iza njih su ovdje duže vremena ”živjele nekakve Goge” pa ih je ”pomelo” t.j. pomorila ih jaka zima, a ostatak je pobjegao. Iza njih su stolački, mostarski i travnički Muslomani prisvojili zemlju pa su na njoj naseljavali kmetove. Ipak je selo vrlo dugo vremena zadržalo oblik katuna. Ovdje su do prije 90 godina bila ljetovišta stočara iz Podveležja i iz Žitomislića.

Najveći dio porodica doselio je poslije kuge, dakle u 19. vijeku. Samo su ove tri porodice ovdje još od 18. vijeka:

• PEJDO je došao iz Kuti pred kugu. Slave Vasiljevdan.
• RAČIĆA je djed iz Graba kod Zubaca, živjeli su u Nevesinju, u Bijelom Polju, pa se preselio na čitluk. Slave ?
• MATKOVIĆA djed je iz Bogodola prešao na čitluk. Slave Jovandan.
• Isto su tako stari i MUČIBABIĆI. Njihova je starina na Leskovu Dubu. Slave Aranđelovdan.
• AVDALOVIĆ je sa Stepena, živio je u Mostaru, pa izašao ovdje na imanje. Slavi Ilindan.
• MAVRACI su prije 120 godina pošli iz Popova i poslije dužeg vremena došli su ovdje. Slave ?
• SJERANI su Kovačevići iz Srđevića. Naselio se na Sjeranovo imanje pa se prozvao Sjeran. Slavi Ignjatdan.
• BOGDANOVIĆI su od Mandića u Dulićima u Gacku. Ovdje su došli iz Bijenje prije 20 godina. Slave Ignjatdan.
• ČALIJA je s Bežđeđa prije 90 godina, starinom su Bjelice iz Crne Gore. Slave Jovandan.
• ŠAKOTA je iz Dubrava iz Kozica, ima 20 godina. Slavi Jovandan.
• Musliman DEMIĆ je iz Zalika kod Mostara, prije 20 godina prešao na čitluk.
• Muslimani OMERIKE su iz Kljuna, prešli na ženinstvo prije 30 godina.
• ABAZA je iz Kruševljana, živio je i u Mostaru, pa preselio ovdje.
• ČOLAKOVIĆ je porijeklom iz Podveležja, stanovao je u Mostaru, pa se preselio na čitluk.
• TRIŠA je starinom iz Ljubomira, ovdje je prešao iz Potoka prije 20 godina.
• KARIŠIK je starinom od Kosijereva u Banjanima. Ovamo je došao iz Gnojnica prije 80 godina. Slavi Đurđevdan.
• ANTELJI su prije 100 godina doselili iz Necvijeća u Bijelo Polje, a odatle prije 15 godina ovamo. Slave Aranđelovdan.
• VUČIĆA je otac iz Ravčića, slavi Nikoljdan.
• SUŠA je starinom iz Dobrelja u Gacku, a vamo su prešli iz Bijelog Polja. Slave ?
• LOZO je iz Bogodola prešao u Bijelo Polje kada je Janković Stojan udarao na Mostar. Iz Bijelog Polja prešli su prije 50 godina.
• KURTEŠ je prije 10 godina izišao iz Bijelog Polja na svoje imanje. Slave Đurđevdan.
• GATALO je prije 20 godina izišao iz Bijelog Polja. Slave ?
• LEČIĆ je iz Ljubomira prije 80 godina doselio u Bijelo Polje, a odatle ovamo.
• I DABIĆ je iz Ljubomira doselio prije 80 godina u Bijelo Polje pa odatle na Zijemlja. Slavi Đurđevdan.
• Katolik PRIMORAC kupio je ovdje imanje prije 40 godina. Nije na njemu stalno naselio.

IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta,  NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković