Порекло презимена Пићурић

26. мај 2013.

коментара: 13

Стојан Караџић, Вук Шибалић: „Дробњак и породице у ДРОБЊАКУ и њихово поријекло“, II допунско издање, Београд, 1997, ИШ ‘Стручна књига’

ПИЋУРИЋИ

(на Дубровску)

Њихово поријекло је од Скадра, одакле су се преселили у Церницу код Гацка, гдје су живјели све до краја 18. вијека; потом пређу у село Забрђе, у Пиву, а из Забрђа се, око 1820. године, населе у дробњачком селу Дубровску. Од њих су били познати браћа Јевто и Зеко и рођак им Гаврило, који су дуго четовали по Херцеговини. Зеко је био сеоски кнез Дубровска и важио је за врло угледног човјека.

У НОР-у 1941-1945. године из овог братства су активно учествовали у јединицама НОВ-а сљедећи братственици: Жарко Божов, ратник из првих ратова, у НОР-у је од 1941. године, у строју Четврте и Пете црногорске бригаде. Погинуо је на Мајевици 1943. године у 63. години живота. Милорад. Пићурић је погинуо на Кучима 1944. године као борац јединица НОВ-а, а Богдан Јованов је као борац 7. омладинске бригаде погинуо код Сјетлине 1945. године. И Саво Петров је у строју 7. омладинске бригаде од њеног оснивања у којој је био комесар чете. Он је ратни војни инвалид.

Презиме Пићурић добили су по некој својој баби, која је добро пила вино кад је била код везира у Травнику, па је везир назва „пићура“, а њене потомке по њој назваше Пићурићи.

Славе Ђурђевдан.

 

ИЗВОР: Стојан Караџић, Вук Шибалић: Дробњак и породице у Дробњаку и њихово поријекло, 1997, приредио сарадник портала ПОРЕКЛО Војислав Ананић

 

Претходни чланак:

Коментари (13)

Одговорите

13 коментара

  1. Bogdan Markuš

    Veoma cudno da pri spominjanju porijekla Picurica koji vode iz Skadra, ispusteno je predanje o vitezu odnosno konjaniku i da im je pravo prezime mislim da je Renkovic, svakako pocetnim slovom “R”.

    • Srdjan

      Pozdrav Bogdane, prvi put čujem za priču o vitezu. Imaš li neke detaljnije informacije o toj priči? Hvala unapred, Srđan

      • Bogdan Markuš

        Zdravo Srdjane

        Postovani sagovornice, nema nikakvih detalja na taj fragmen, jos manje i kako za sad izgleda naprosto nista o Vasim prehodnicima Renkovicima u Skadru (kako glasi uvod Vaseg usmenog porodicnog predanja) po istrazivackom radu moga oca. Ovo za pricu o kakvom konjaniku/ vitezu je moj otac uveo u svom zapisniku s bande u zbor sa svojim bratom od tetke a Vasim bratvenikom i rodjakom Veskom P. (1966.) iz Gornje Gorice u Ljeskopolju, na domaku Podgorice! Pokojni Svetozar Jovanov Picuric (1931.-1999.) je tetak mojemu ocu, a njegova supruga Jovanka (rodom kcerka Nesa Bulatovica iz Gornje Gorice u Ljeskopolju) je rodjena sestra mojoj babi !

        Da li je Vasem rodjaku tako od nekudj preneseno il´ sto drugo, nebi Vam znao reci za sigurno. Imajte u vidu da prepricavanju Vaseg porodicnog predanja je u sustini ista, al´ sve zavisno ko ga prepricava vazda postoje fragmentarni segmenti detalja izmjene, kako ko poprimi tumacenjem i shvacanjem, premijeceno je medju clanstvu Vaseg bratstva, koje niposto nije neobicno a koje se da vidjeti i medju drugim bratvenicima. Na ime o Renkovicima kao prehodnici Picurica, znamo zasigurno da su imali svoje porodicne posjede u Cernici pod utvrdjeni grad Kljuc u istocnoj Hercegovini. I oni postoje i dan danas, koje mozete u prvu ruku pronaci u Dalmaciju, Hrvatsku, Sloveniju sve do stare Bohemije u Ceskoj, pa i podalje. Takodje, postoje toponimi tog prezimena!

        Srdacan pozdrav

        • Srdjan

          Dragi Bogdane,

          hvala najlepse na Vasem komentaru i objasnjenjima. Obzirom da posedujete mnostvo detalja u vezi sa mojom porodicom, veliko zadovoljstvo mi bi bilo da stupimo u direktan kontakt. Moja email adresa je [email protected].

          Srdacan pozdrav i nadam se do skorijeg kontakta,

          Srdjan Picuric

    • Milomir Pandžić

      Poštovani , zamolio bi za pojašnjenje. Moja porodica Pandžić je plemenski od Drobnjaka. Znamo da smo porijeklom iz Skadra i da smo dugo bili u Cernici kod Gacka. Negdje početkom 19 vijeka jedan dio naše porodice odlazi prema Berkovićima a drugi prema Kalinoviku,selo Romani. Slava nam je sv Velikomučenik Georgije. Imamo li veze sa Pićurićima, jer vidim da postoje, a zajednička nam je priča.?
      Srdačan pozdrav

  2. Bogdan Markuš

    Mora da je bila dobrog zdravlja i u dobroj kondicionalnoj formi, jer se vala zaista naputovala i prepjesacila stara baba zvana “picura” iz Cernice do Travnika. Na putu pjesice iz Cernice kod Gackog u smjeru prema Travniku, pa sve da je putovala na magarca/ konja ili s karom/ kocijama zaista bi bilo i suvise za jednu staru zenu.

    Nije li vise logicno da se ta baba “picura” nasla neko vrijeme u prijestolnici osmanskih vezira (od 1686.(1699.) do 1850.(1851) godine)?

    Koji vezir bi to mogao biti da je babu “picuru” primao kod sebe na dobro vino u nizu odigranih partija saha? Da li je to bio Abdulah-pasa Muhinzade, koji je cetiri puta bio vezir Travnika? Ili je to bio Seid hafiz Ali Dzelaludin-pasa, koji je svojevremeno vazio za jednog od velikih vezira?
    Ukoliko je bila kod prvog, bice to prije 1749. godine. Ako je bila kod drugog, bice to prije 1822. godine, polazeci da je navedeno datiranje tacno da su Picurici zivjeli u Cernicu sve do kraja 18. vijeka! Postojili mugucnost da su Picurici ostali i duze u Cernici kod Gacka, sve do 1822. godine?
    Gdje je baba “picura” sahranjena?

  3. Bogdan Markuš

    Prvi pisani spomen Travnika datira iz 1463. godine, kada kroz njega prolazi sultan Mehmed II. El-Fatih u svom pohodu na Jajce. Vaznost grada narasla je 1669. kad je bosanski vezir premjestio vezirsku rezidenciju iz Sarajeva u Travnik

    Kada se iz Travnika povratila vezirska rezidencija u Sarajevu?

  4. Bogdan Markuš

    1. “… u Cernicu kod Gacka, gdje su živjeli sve do kraja 18. vijeka ..”

    Nedaleko od Gacka s desne bande magistralnog puta Gacko – Dubrovnik, u podnozju obronaka planine Babe (1737 m), proteze se plodna udolina duga oko 4 km Cernicko krasko polje. U zapadnom njegovom dijelu na golom krsu i strmom terenu locirano je pomanje selo Kljuc.

    Na obroncima tog brda uocava se kupasto uzvisenje sa ostacima Sandaljeve rezidencije Kljuca u kome je izdao najvise povelja. Sandaljev nasljednik, Stefan Vukcic, cesto je boraveci u Kljucu primao poslanstva. Nije objasnjeno zasto se Kljuc ne navodi vec u prvoj povelji aragonsko-napuljskog kralja Alfonsa iz 1444. godine, kada se potvrdjuju posjedi Stefana Kosace!?
    Kao “castrum Glutsch” pominje se 1448. g., a kao “civitate Cluz cum castris et partinentiis suis”, 1454. godine.

    Nadgledajuci susjednu Cernicu, grad je osmatrao kretanje najvaznijim trgovackim drumom, Dubrovnik-Gorazde. Medju hercegovim rezidencijama najduze je opstajao pod osmanskom opsadom. Krajem 1465. godine Kosaca od Dubrovcana trazi namjernice za opkoljenu tvrdjavu. Zbog bojaznosti od odmazde, njegov zahtjev je odbijen i upucen na ugarske zapovjednike.

    Hercegov sin Vlatko neposredno upravlja Kljucem od 1464. – 1468. godine, da bi potonje godine pao pred Osmanlijima uz najzesci otpor i postao has hercegovackog pase. U ugarskom mirovnom ugovoru, Kljuc se spominje 1519. godine, a vec 1533. godine djelimicno je u rusevinama. U tursko-mletackim ratovima, 1687. godine, zabiljezen je kao ”Fortezza di Cluz”.

    Pod gradom se prepoznaju tragovi dva srednjovjekovna puta, jednog do Cernice, drugog do vrhova iznad Cernice. Od potonjeg se odvajaju dvije staze izmedju Vrhova i Vidosa (1139 m) do Martin vrela. Druga staza se provlaci izmedju Vidosa i Rudog brda preko Sedla do ponora u Rupama. Pod Zagracima put je usmjeren ispod Baba planine (”Banicin put” / prema jugoistoku/ ”Lijepa planina” / i jugu ka Bresticama (”Kraljev put”).

  5. Bogdan Markuš

    2. “… u Cernicu kod Gacka, gdje su živjeli sve do kraja 18. vijeka ..”

    Nahija Gacko pripadala je kadiluku Blagaj. Njena teritorija je odgovarala staroj gatackoj zupi iz 12. vijeka u oblasti Podgorja. Ovaj dio prvo je usao u vilajet i kadiluk Foca. Na teritoriji spomenutog kadiluka u prvoj polovini 16. stoljeca osnovana su tri nova kadiluka: mostarski, cernicki i nevesinjski. Cernica je postala srediste Gatacke nahije, a srediste istoimenog kadiluka postala je prije 1532. godine.

    Paolo Contarini, mletacki izaslanik, na putu za Carigrad 1580. napisao je da se u dolini ispred Cernice dize na pecini vrlo tvrd grad u kojem ima 25 Turaka.

    Na kraju 16. vijeka, pod vodstvom niksickog vojvode Grda buknuo je ustanak Hercegovaca protiv osmanske vlasti. Do krvave borbe na cernicko-kljuckom polju doslo je 1597. godine.

    Anonimni sekretar Louisa de Hayesa, barona od Kormanena, francuskog poslanika, 1626. opisao je put od Korita prema Kljucu i Cernici od koje se islo prema Gacku. Od ravnice u kojoj su Korita islo se preko planine na kojoj je tvrdjava, stari dvorac Kljuc, koji cuva prolaz prema Cernici. To je prvo naseljeno mjesto koje smo sreli iduci od Dubrovnika, tj. za tri dana puta nismo vidjeli ukupno 10 kuca.

    E. Celebi je u drugoj polovini 17. vijeka naveo da je grad Kljuc bio sjediste vojvode, janjicarskog serdara, dizdara, kadije i ostalih gradskih sluzbenika.

    U toku austrijsko-turskog rata, koji je trajao od 1683. do 1699. godine, Venecijanci su 1687. godine osvojili Risan i Herceg-Novi. Tada je grad Kljuc postao vazno utvrdjenje u novoosnovanom serhatu tj. krajini sa sjedistem u Trebinju. Poslije potpisanog mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine Kljuc je postao sjediste kapetanije koja je zauzimala najvece dijelove teritorija danasnjih opstina Gacko i Bileca, a i poklapala se sa teritorijom Cernickog kadiluka.

  6. Bogdan Markuš

    3. “… u Cernicu kod Gacka, gdje su živjeli sve do kraja 18. vijeka ..”

    Poslije potpisivanja mira 1711. izmedju Turske i Rusije pobunjenici u Hercegovini, koje je ranije pobunio ruski car Petar Veliki, morali su bjezati na mletacku teritoriju. Osmanlije su rijesile da ovaj ustanak brzo likvidiraju. Tako je doslo i do rata izmedju Osmanlija i Mlecana, a i jedna epizoda toga rata bila je i bitka pod gradom Ključem u decembru 1717. godine!

    Rat sa Venecijom izbio je 1714. i trajao do 1718. godine. Kljucka kapetanija, osnovana je oko 1705. godine. Prema predanju, bilo je sedam kljuckih kapetana, svi iz porodice Tanovica. U dokumentima su zabiljezena imena cetiri kapetana. U dokumentu iz 1740. godine spominje se kljucki kapetan Abdul-Baki-aga. Sredinom 18. vijeka kapetan ovog grada bio je Omer, koji je sahranjen u Kljucu. Ali-kapetan se spominje 1768. godine. U isto vrijeme spominje se i cernicki kadija Jahja, koji je, takodje, pokopan u Kljucu. Ali-kapetan se takodje spominje 1780. godine pri odredjenoj radnji, ubistva njegovog rodjaka Ali-bega Hasanbegovica. Pri ovom zbivanju potpisalo se vise zapovjednika Kljuca sa dizdarom Zulfikar-agom, imama i hatiba. Mustafa-kapetan vrsio je sluzbu prije 1818. godine. Prema predaji, proglasio je kapetanom svog mladjeg sina Hasana, koji je bio ujedno i posljednji kljucki kapetan, ujedno bio je pristasa Gradascevica.
    Omer-kapetan, vjerovatno godine vladanja od 1705. do 1730.; Abdul-Baki-aga, godina smrti 1749.; Mustafa, godina smrti 1761.; Ali-beg, spominje se 1768.; Hasan, godina smrti 1778.; Mustafa, godina smrti 1818.; Hasan, godina smrti 1845. – 1846.

    Poznata su imena aga koje su u Kljuckoj kapetaniji vrsile duznosti zapovjednika dzemata azapa = pjesadije u tvrdjavama, mustahfiza = cuvari tvrdjave, cehaje = pomocnik, saradnik i zastupnik raznih funkcionera … i barjaktara. Od dizdara grada Kljuca poznata su svega dva: Hasan iz 1518. i Zulfikar iz 1780. i 1792. godine.

    Izgleda da je od svih naucnika i autora koji su pisali o putu iz Dubrovnika preko Trebinja, Bilece, Gacka i Cemernog u Focu jedino Hoernes detaljnije obisao kraj i trasu srednjovjekovnog puta. Stoga je napisao da je put isao od Kobilje glave na Cernicu i Kljuc i prijevojem preko Babe u Gatacko polje i Gacko. Gradnja puta koji iz pravca Trebinja preko Kobilje glave zaobilazi Cernicu i Kljuc bila je jedan od uzroka smanjenja njihove vaznosti.

  7. Bogdan Markuš

    Drobnjak se prvi put pominje kao prezime (Bran Drobnjak) 1354. g., a ka´ pleme 1390. g. Na celu plemena je bio nasljedni knez, a na celu vojske vojvoda, koga su birali plemenici, a potvrdjivao ga vezir u Travniku. Predsjedavao je knez, a pravo biranja imali su svi plemenici, koji su nosili i koji nose oruzje. Odluke su morale biti jednoglasne. Pleme su osnovali: Vulovici, Djurdjici, Kosorici, Tomici i Cerovici, koji su se u 17. vijeku doselili iz Banjana u katune u Drobnjak. Najpoznatija Drobnjacka bratstva su Smolovici, Medojevici, Kosorici, Karadzici, Krstajici (slave Nikolj-dan ), Cupici, Zugici, Cerovici, Zarubice, Memedovici i Jaukovici. Na Ivici i na Jezerima su zatekli Krice (Krickove), pobili se s njima i protjerali ih preko Tare u Kricak, gdje ih ima i danas. Na Jezerima je poginuo cuveni kricki vojvoda Kaloka.

    Plemenska slava Drobnjaka je Sv. Djordjije (23/4). Skoro sve su crkve i manastiri u Drobnacima posveceni Sv. Djurdju i >svaki pravi Drobnjak mora slaviti Sv. DjurdjaPicurici u Dubrovskucifcije<.

    -Uscumlici iz Pive (G.Unac, Nedajno, D.Crkvice – Brijeg); porijeklom od Adzica. = Uscumlic, ogranak Adzica u Pivu, od kojih su kod Savnika i Niksica.

    A Raketici na Dobrijem Selima i Vukovici na Borovcu raniji su doseljenici iz Pive.
    Svi slave Sv. Jovana.

    Pitanje i zadatak za prirednika i saradnika portala POREKLO Vojislavu Ananicu s molbom:

    1. Zna li se cije su cifluke tj tudji posjed zemlje obradjivali Picurici, i koliko zemlje?

    2. Do 1880. godine, koliko su cifcije ovog sela Dubrovskog davale agama (moze li biti, petinu?) od proizvoda i sami placali porez, a od tada cetvrtinu i jos su placali porez na zemlju?

    Unaprijed zahvalan na Vasem odazovu i dostavljenom odgovoru.