Poreklo prezimena, selo Čepelica (Bileća)

8. maj 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Čepelice, opština Bileća. Prema studiji Jevta Dedijera „Bilećke Rudine“ iz 1903. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Žarko Rogan.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva

One razvalaine nekadašnjih ljudskih stanova svedoče da je u ovoj opštini bilo naselja starijih nego današnjih. Upravo se može reći da su današnja čepelička sela zasnovana na nekadašnjim ili u njihovoj blizini. Jedini Hajdarodžići iz Brjašev Do postali su na novini, daleko od starih naselja. Postanak Hajdarodžića, vezan je za porodicu Hajdarodžiće. Gde je danas to selo, tu je po predanju bio begluk pre stopedeset do dvesta godina Muslimana Atlagića iz Trebinja. Posle se jedan član te porodice iseli iz Trebinja i odluči da se stalno nastani na begluku. Tako je nastalo ovo selo. U Brajaševu Dolu, bile su do okupacije Dželatovićeve torine. Posle okupacije iselile su se dve porodice iz sela i osnovale novo naselje.

Najstarija porodica u ovoj javti jesu Dželetovići. Oni znaju da su se pre Kosova doselili iz Banjana iz sela Petrovića. U najstarije vreme nisu obrađivali zemlju, već im je glavno zanimanje bilo stočarstvo. Leti su živeli sa stokom u Lipovom Dolu u Mirilovićima, a zimi u Potprisoju, jer im je ovde bilo župnije mesto. Posle se podele ta dva sela. Od onih što su ostali u Lipovom Dolu se misli da su Kapori. Slave Jovanjdan.

Trklje ne znaju odakle su se u ovo selo doselile. Po svojatanju i po istoj krsnoj slavi sa Trkljama u Mirilovićima, smatra se da su se i ovi doselili iz Mirotinjskijeh Dolova. Slave Aranđelovdan.

Leri su se doselili pre stodvadeset godina zbog nekog ubistva s Toriča. Starinom su iz Prijevora. Jesu li se odakle doselili u to selo, ne zna se sigurno. Narod tvrdi da su Leri, koji su se tad zvali Predojevići, živeli u istom selu, još pre Kosova. O njihovom raseljavanju iz Prijevora, postoji sledeća priča u narodu. Kada su Turci osvojili Hercegovinu, u Prijedoru je živeo knez Predojević sa svojih osam sinova. Jednput dođe knezu zapovest da da u janičare svog najmlađeg sina. Knezu bi žao svog sina, već dade unuka, Konstadinovog sina, koji je umro. Ovaj mladić vremenom postade paša, vrati se u Hercegovinu, ubi svog dedu, rastera njegove sinove iz Prijevora, a načini sebi džamiju, a majci crkvu u Bileći. Od tih Predojevića, postale su današnje porodice: Radmilovići i Bajevići na Baljcima, Kozjaci na Planoj, Boboti u Paniku, Jokanovići u Plužinama i Šobadinama, i Muslimani Murguzi u Prijevoru. Svi osim Murguza slave Nikoljdan.

Hajdarodžići su starinom iz Novoga u Boki. Otuda su se iselili kada su Mlečići osvojili ovaj grad. Neko vreme su živeli u Trebinju. U ovo selo su se doselili pre stopedeset godina i više.

Dedijeri su starinci iz Maline u susednoj javti Zarječju. Ovde su se iz Počekovića s leve strane Trebešnjice doselili pre sto godina. Najpre su bili Mališevci, po mestu stanovanja, pa Aleksići i na kraju Dedijeri. Od Mališevaca su sledeće porodice: Aleksići, Jaramazi i Šupići u Podvrši u Crnoj Gori i okolnim selima; Jankovići u Dubočanima, Mandići i Kovačevići u Gacku i Pantići u Bijelom Polju kod Mostara. Svi slave Ignjatdan.

Mišeljići su se doselili pre trideset i pet godina iz Panika. U ovo selo su se doselili pre dvesta godina iz Novoga u Boki kao trgovci. Slave Đurđevdan.

 

IZVOR: Jevto Dedijer, „Bilećke rudine“ iz 1903.

Priredio saradnik portala Poreklo Žarko Rogan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.