Poreklo prezimena, selo Beljin (Vladimirci)

Poreklo stanovništva sela Beljin, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Beljin se deli na tri kraja: Dojni kraj, u ravnici, od izlaza Suvaje u ravan, pa niz put do oko džade beogradske; Gornji kraj, na brdu, do Džorića kuća; Vinkovci, kao deo Gornjeg Beljina, s one strane Potesa, do Belog Broda na Vukodražu. Zovu se Gornji i Donji Beljin. Sredina sela je u donjem delu Gornjeg Beljina, na raskrsnici puta za Potes i Beli Brod i, preko Vukodraža, za Dren, s jedne strane, i puta za jug za Kožuar i Banjane.

Kod Belog Broda ima dobar izvor na ovoj strani, kao Suvaja jak, isto onako ima stublina, i otiče. Osim dva izvora, Suvaje i Belog Broda i česme kod Vodice, drugi izvori: Manojlovića česma, u Džorića imanju, u ravni ispod Džorića kuća; takođe To- mića ili Džorića česma do ove česme; ispod Belog Broda još jedan izvor Filimonovića izvor, zvani Ribnjak; Branislava Tošića* Ribnjak u livadi, u ravni, ispod Tošića* kuća.

Sred selo je na Vodici pod brestom od postanja; tu i seoska česma u dolji ispod bresta. Seoska preslava Mlada nedelja, a na drugi Vaskrs držali „bdenije”, takođe na Vodici. Blizu Vodice, kod bresta, ima beleg veliki, nekog Miće Tošića*.

Selo ima dva, Dojnjansko i Gornjansko groblje. Gornjansko na putu za Suvo Selo idući Suvom Selu na levoj strani puta; Dojnjansko je bliže Belom Brodu i ono u Gornjoj mali na levoj strani Vukodraža, idući Iveriću i Banjanima. Dojnjansko groblje bilo „tursko” ima turske ploče tu se Turci saranjivali; još stoji kamenje ukopano, kao u turskim grobljima u Makedoniji. Gde su sada Jeremića kuće u Dojnoj mali, bilo i „madžarsko” groblje (beleg videli kao srpski!).

Suvaja reka i putevi su granica atara spram Mesaraca i Suvog sela; prema Novom Selu do državnog dobra „Mladost” Beljin; na drugoj strani do Vukodraža je granica i do Kamene ćuprije na Ušću.

Selska šuma do 1912. godine iznosila 120 ha, pa onda izdeljena, a i nekoliko njih, Đera i drugi iz Gornjeg kraja, kradom je sekli, satirali. Bila u ravnici (granica, rastovi i poneki cer), a gore na brdu bili zabrani. Tošići* imali zabran od 50 ha same šume. Kosta Ristić, Kostica Grk (sada su Ristići na Ušću), držao, kupio mesto zvano Potes (potes je polje, ravan na bregu površ).

Na Vukodraži, s leve strane reke, s ove strane džade, ima „grad” graduština na Corića bivšem imanju (sad ušćansko Doganovića); kamenje odatle vadili seljaci i terali kući (kamenje „kao astal”, cigle i dr.) Tu su podignute sad kuće, magacini Momčila Tošića iz ovog sela. Grad bio do same Save, na „Bajiru”. Zvalo se Graduština, a i sad tako kažu. Više Dojnjanskog groblja, u pravcu Iverića, do Vukodraža, ima mesto zvano Crkvina, u blizini kuća Jovčića i Petrovića, idući Suvom Selu uz dolinu. Dragića Sekulića otac Sima pričao da je u Lulinom potoku, u Beljinu, zakopana „carska kruna i zastava” kad su bežali od Turaka Lulin Potok Lulinovac, u Gornjoj mali, u Simića njivi, do Suvog Sela.

Broj stanovnika u Beljinu 996, a broj domaćinstava 165 (1948).

Živko Topalović (95 god.) zapamtio je kad u selu po osam kuća bilo u oba kraja, pa se umnožile do 16 kuća danas 162 kuće.

Kuće su bile u Dojnem kraju:

Topalovići domaćin bio Živko – Radula (bilo 25, sa Živkom 26 zadrugara);

Topalovići, druga zadruga, Pavlova (bilo 17 članova);

Jeremića kuća (22 člana), Miloš domaćin;

Legića-Nikolića (10-12 čl.), domaćin Ivan, pa Milutin matori;

Milovanovića (15 čl.), domaćin Živko, pa Aleksije zamrla kuća;

Živanovića I (bilo 6 čl.), domaćin Milovan zamrla kuća;

Džorići-Tošići* (5 — 6 čl.), Milija domaćin;

Lukića kuća (6 čl.), domaćin Mića;

a u Gornjem kraju bile su:

Maleševića kuća (6 čl.), domaćin Dimitrije,

Živanovića II kuća (7 čl.), domaćin Ilija;

Glišića kuća (10 — 12 čl.), Ilija domaćin;

Dragutinovića kuća (12 čl.), Jova domaćin;

Mićića kuća (oko 20 članova), Nikola domaćin;

Đorđevića kuća (15 čl.), domaćin Velimir;

Jovanovića kuća (10-15 čl.), domaćin Jovan, pa Petar;

Jovanovića kuća (i tu bilo oko 20 duša), domaćin Jovica, pa Đura, pa Dimitrije.

Poreklo stanovništva

Dojna mala:

Topalovići (12 k., Lučindan). Najstarija familija u Beljinu. ŽivkoTopalović(95 god.) zapamtio Turke kad su još sedeli u gradovima, a pre toga i u selima; njegov otac Vladimir, umro pre 70 godina rođen pre 127 godina, a deda Pantelija živeo u Karađorđevo vreme. Živko ima sina Marjana (60 godina) i unuka Mladena (18 god.).

Jeremići (10 k., Alimpijevdan). Iz Dragojevca prešla braća Jeremija i Toma, od Opankovića, preko 100 god. Sa njima su familija Tomići u Gornjem kraju. Vukli lađe Savom pa zaradili.

Carevići (1 k., Đurđevdan). Zarije iz Slavonije, srez Donji Miholjac, selo Ilmin Dvor, došao pre 20 god. Tu radio i zaku- ćio.

Mikići (1 k., Đurđevdan). Iz Bosne, pre 80 godina, preko Šapca.

Tošići* (2 k., Nikoljdan). To su Džorići zvani. Od Milete matorog slušao čika Živko da su iz Crne Gore, pre Karađorđa.

Jankovići (1 k., Đurđevdan). Starinci su. Iz Gornjeg kraja prešli dole na Bajir, na Savu.

Ilići (1 k., Đurđevdan). Radovana-Lale deda Radenko od Arilja, pre 80 godina, došao kao dunđer, pa uzeo zemlju.

Golubovići (2 k., Stevanjdan). Iz Bosne pre 80 godina u Ratare kod Obrenovca, pa otud u Beljin, pre 70 god.

Babići (2 k., Stevanjdan). Iz Bosne pre 80 godina. Sa tim prezimenom došli.

Petrovići I (1 k., Nova Godina Sv. Vasilije). Božidar iz Banjana, pre 25 godina došao.

Jovanovići I (7 k., Nikoljdan). Njihovi stari iz Crne Gore, pre Karađorđa.

Kovačevići (1 k., Nikoljdan). Iz Bosne oko 1870. god. u Šabac izbegao i otvorio dućan, a onda ovde poljsko dobro kupili oko 1880-1885.

Bralići (1 k., Jovanjdan). Od Užica došao deda Đurađ, pre 60 godina.

Mijatovići (9 k., Jovanjdan). Starina, iz turskih vremena.

Trkulići (2 k., Jovanjdan). Iz „Preka”, iz Karlovčića (Srem), pre 50 godina, kupili imanje. „Trkulja” Petar došao, nazvali ga po prezimenu otuda.

Lukići I (3 k., Jovanjdan). Iz Bosne, pre 80 godina. Bili na dva-tri mesta ovde u selu dok se nisu smestili gde su sada. Kupili, a pre toga služili.

Živkovići I (1 k., Đurđevdan). Starina.

Kazimirovići (1 k., Sv. Vrači). Iz Srema, kad i Trkulja.

Nikolići (1 k., Jovanjdan). O d Užica, iz Vragočanice, pre 70 godina.

Milovanovići (4 k., Aranđelovdan). Starina.

Živanovići (1 k., Aranđelovdan). Starina.

Popović Ljubiša (1 k., Jovanjdan). Iz Vukone, srez Ub, pre 5 god., zet u Jeremiće.

Ranković Ivan (1 k., Alimpije babina slava, Jovanjdan njegova slava). Iz Svileuve, pre 3 god., u Jeremiće kao zet došao.

Risojević Vukašin (1 k., Đurđevdan). Iz Mesaraca, pre 2 god., kao zet u Mijatoviće.

Gornji kraj. Vinkovačka mala:

Lukići II (2 k., Alimpijevdan). Iz Azbukovice, od Ljubovije, došao Dragoljubov (59 god.) otac Sima, pre 70 godina. Došao kao majstor; uzeo ga „pod svoje”, posinio ga Mića Lukić I (dao mu treći deo).

Adamovići (8 k., Aranđelovdan). Starina.

Filimonović (3 k., Nikoljdan). Iz Grabovca, od Obrenovca, pre 40 grd., na materinstvo.

Matići (4 k., Đurđevdan). Iz Ratara, od Obrenovca, pre 49 god., na miraz.

Aksentići (7 k., Aranđelovdan). Starina.

Petrovići (4 k., Nikoljdan). Starina.

Isailović Stanko (1 k., Nikoljdan, očeva slava). Iz Kalinovca, srez Ub, pre 2 god., došao kao zet u Adamoviće.

Stanojević Dragiša (1 k., Jovanjdan). Iz Ljubinića, srez Obrenovac, pre 14 god., došao kao zet u Aksentiće.

Ostali u Gornjem kraju:

Jovičići (10 k., Nikoljdan). Od starine.

Jovanovići II (2 k., Nikoljdan). Dragutinov (67 god.) pradeda Janko. Starina.

Milosavljevići (4 k., Nikoljdan). Starina.

Živanovići (3 k., Aranđelovdan). Starosedeoci. Živoradov (45 god.) pradeda Ilija.

Živkovići II (2 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo. Dedovi, Dragomir i Vićentije braća rođena.

Živkovići III (1 k., Aranđelovdan). Deda Jakov se srodio sa Dragomirom i Vićentijem bili u jednoj kući. Došao iz Drena, pre 100 god.

Mićići (3 k., Lučindan). Starina.

Rankovići (1 k., Nikoljdan). Starina.

Markovići (6 k., Lučindan). Starina.

Đorđevići (3 k., Aranđelovdan). Starina.

Ivanovići (1 k., Lučindan). Starina. Izumrli svi, samo jedna žena ostala.

Maleševići I (1 k., Nikoljdan). Ivanov (73 god.) pradeda Mališa, po njemu prezime (?). Starina.

Maleševići II (1 k., Jovanjdan). Jezdimirov otac Živojin, iz Drena, od Dragojlovića, pre 70 godina u Maleševiće. Uzeo ga deda Dimitrije kao „mesto sina”, dao mu treći deo imanja.

Pajići ( 2 k., Gavrilovdan). Slavkov (70 god.) deda Paja. Nisu starina, nepoznato poreklo.

Dragutinovići (6 k., Jovanjdan). Starina.

Tomići (11 k., Alimpijevdan). Jedna familija sa Jeremićima u Donjem kraju, i sa Opankovićima u Dragojevcu. Svi iz Brankovine kod Valjeva, u doba ustanka. Aleksandrov (54 god.) čukundeda Toma došao, sa bratom Jeremijom i trećim koji dobio naziv Opanković.

Glišići (4 k., Đurđic). Od starine su tu.

Simići (2 k., Đurđic). Bili su nekad združeni sa Glišićima; iz Krnića pre 100 godina posinci.

Sekulići (1 k., Nikoljdan). Dragićev (49 god.) otac Sima iz Kovilja, iz Bačke, pre 60 godina „bio regrutovan u vojsku Franjinu na Z godine, paprebegao u Srbiju.”

Bogdanović Lazar (1 k., Đurđic, po babi). Od Ljubovije pre 3 godine, kao zet došao u Glišiće.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 168-172), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

* na mestima sa zvezdicom u knjizi piše Tomić, ali u komentarima nam je skrenuta pažnja da je tu reč o grešci, i da se zapravo radi o Tošićima (Nikoljdan).