Poreklo prezimena, selo Veselinovac (Valjevo)

Poreklo stanovništva sela Veselinovci (Veselinovac), grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Veselinovci leže na zapadnoj padini visokog Oštrikovca, koji sa slovačkim Gradom gradi kolubarsku klisuru, poznatu pod imenom Suteska. Selo je na ustima klisure, a na desnoj obali Kolubare. Šuma je u selu mnogo.

Seoske su kuće podosta zbijene na onom delu oštrikovačke kose gde se ova najblaže spušta u dolinu kolubarsku.

U selu su ove porodice: Mitrovići (Aleksići) 6k, Pivići 9k, Radovanovići 1k, Mijatovići (Petrovići) 2k, Stanići (Jovanovići) 7k i Urošević 1 kuća.

Prema haračkim tefterima nema ovog sela. Nema ga ni docnije sve do 1874. godine., kad se javlja kao samostalno selo sa 23 doma i 192 stanovnika. Prema popisu od 1884. god. selo ima 23 doma sa 232 stanovnika….a po najnovijem popisu ima 26 domova sa 231 stanovnikom.

U selu ima danas 26 domova od 6 porodica.

Veselinovci su sastavni deo lozničke opštine u srezu valjevskom. Groblje je zajedničko i na Oštrikovcu. Proslavljaju Tominu Nedelju.

Napred pomenusmo da se ime Veselinovci ne pojavljuje u literaturi sve do 1874. godine. Uistinu, sve dotle i nije bilo ovog sela. Ono se smatralo sve do 1872. God., kao zaselak sela Loznice. Ovo je selo i danas u zajednici s Loznicom. Ime Veselinovci je po prvom naseljeniku u ovom kraju, Veselinu iz porodice Aleksića, koja ima i danas svojih predstavnika u selu.

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

U Veselinovcima nema starih porodica. Novo naselje, pa i nove porodice. Sve su porodice doseljene iz raznih krajeva ove oblasti, među koje se umetnuo samo jedan jedini iz Morave.

Najstarije porodice (doseljene u drugoj polovini 17. stoleća):

• MITROVIĆI i PIVIĆI – obe doseljene iz Robaja, prva od Žužića, a druga od Mijatovića iz istog sela. Ovde su došle na poklonjena imanja, Mitrovići slave Sv. Arhanđela, Pivići slave Sv. Luku.
• STANIĆI – došli 5-6 godina posle Mitrovića i Pivića, iz sela Žabara od porodice Đokića. Slave Đurđic.
• PETROVIĆI – iz Klinaca od porodice Todorića. Došli na kupljeno imanje posle Kočine krajine. Slave Sv. Nikolu.

Najnoviji doseljenici:

• RADOVANOVIĆ – iz Zablaća u okolini Čačka, slavi Sv. Stevana.
• UROŠEVIĆ – iz Leskovica od Kulinaca, slavi Sv. Đurđa.

Glavne vrste zanimanja seljaka ovog sela jesu kao i kod ostalih. Nu, Veselinovčani se osobito odlikuju gajenjem povrća i voća, naročito bostana. Ovo im je gotovo glavno zanimanje i sa svojim bostanom rado su viđeni u Valjevu i susednim tržištima.

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković