Poreklo stanovništva sela Donje Košlje, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Donje Košlje su sasvim novo selo, selo od 1834. godine. Na njegovu mestu bilo je muslimansko selo Dona koja je 1820. god. imala 25 domova, a 1832. god. 22 sa 84 porodice. Dona je zapadno od strmovske Vranovine i nad drinskim poljem, koje i danas nosi naziv Done. Današnje selo nije u tom obimu; stara Dona od 1834. god. bila je zbijena na obodu Done i pod brdom i spajala se sa strmovskim Bačevdima.
Današnje Košlje su zauzele ceo prostor ovog sela, u koliko je do 1834. god. pripadao selu Doni. Dokle je Dona bila selo čaršijskog reda, Košlje su najrazbijenije selo u celoj oblasti. Kako je koji seljak uzeo malo imanja, tako se i naseljavao. Naseljavali su se bez pomoći i saradnje vlasti, nego kako gde stigli. Pošto su doseljenici iz G. Košalja u najjačoj meri otuda su i dali selu ime Donje Košlje. Svaki doseljenik u ovom selu ni danas nije izgubio vezu sa starim selom. Tamo je ostavio ne samo svoje srodnike nego i svoje zajednice u ispustima, šumama i zakosima, dokle oni iz matice nemaju nikakva prava na imanja u ovom selu.
Oko sela su: od zapada Triješnjica, od severa Jelašinac, Erića Brdo, Grčki Grob, od istoka Prisedo, Žeginje, Čadarovački Potok, Drina, od juga Drina.
U Donjim Košljama su reke i potoci: Triješnjica, Jelašinac i Potok. U selu je česma Asanovac (stara turska česma).
Brda se zovu: Jelašina, Jeova Ravan, Jeovac, Đurino Brdo, Pošiveno Brdo, Pošivena Ćuprija (na Triješnjici), Čvorić i Križevac.
Njive su: Jeova Ravan, Asanovac, Jelav, Bare, Tikvača i Polje. Polje se zove opštim imenom Dona.
Više od pola sela je brdovitog izgleda a drugi je pored Drine i ravan. S trutinačke kose spuštaju se reci dve kose Ljubača i Jelašin i s njih slaze potoci. Oko izvora i ovih potoka su i naselja ovog sela.
U selu su ove mahale: Zapade, Rosulje, Bare, Jelašin, Jeovac i Dona. Mahale se još grade i pune i nemaju onakvu sliku, kaku je imaju strmovske ili okletačke.
Na Ljubači ima staro groblje, a po Jelašinu i ispod trutinačke kose ima i starih iskopina, gde se misli da je bilo rudarskih radova. Stara Dona je pored gornjeg dokaz starosti sela. Po pričanjima Mitra Vučićevića Dona je selo za sebe, ali gotovo neodvojena od Bačevaca; njeni seljaci muslimani bili su sgarosedeoci, koji su primili islam i bili stočari. Oni su 1834. god. otišli u Bosnu, a njihovi srodnici izgubili su se pre doseljenja današnjih rodova. Imanja ovih muslimana pokupovali su seljaci iz susednih podrinskih a ne užičkih sela. Naseljavanje nije završeno. Košljani stalno slaze pri deobama i time pojačavaju svoje ranije odseljene porodice. I odavde se mnoge porodice radi zanata stalno sele u Šabac, Valjevo, Loznicu i Beograd.
Na Bubači su ovi rodovi:
Davidovići od Tadića iz G. Košalja (6 k.; Sv. Jovan).
Jovići iz Zabrđa, ranije iz G. Košalja (2 k.; Sv. Trifun).
Pavićevići od Nemčevića u Grčiću (5 k.; Jovan Zlatoust).
Nešići iz Drlača (2 k;Mala Gospođa).
Simeunovići iz G. Košalja su od Stankovića (4 k.; Sv. Jovan).
Jakovljević je iz Topalovića (1 k.; Sv. Jovan).
Na Zapadama su:
Grujići od Hercegovčevića iz G.. Košalja (3 k.; Sv. Srđ).
Davidovići iz G. Košalja od Tadića (5 k.; Sv. Jovan).
Nastanovići od Đokića u G. Košljama (5 k.; Sv. Arhanđel).
Nešić je iz Stankovića u G.. Košljama (1 k.; Sv. Jovan).
U Rosuljama su:
Živkovići iz G. Košalja od Đokića (5 k.; Sv. Arhanđel).
Damnjanovići iz G. Košalja od Tadića (12 k.; Sv. Jovan).
U Barama su:
Lukići od Đokića u G. Košljama (12 k.; Sv. Arhanđel).
Stanojevići iz Zabrđa (4 k.; Sv. Arhanđel).
Rankovići su iz Grčića (5 k.; Đurđic).
Velkići od Nemčevića iz Grčića (3 k.;, Jovan Zlatoust).
Jovanovići iz Grčića (4 k.; Sv. Jovan).
U Doni su:
Tadići iz Savkovića (6 k.; Sv. Jovan).
Jevtići iz Tornika (5 k.; Sv. Jovan).
Novaković je iz G. Košalja. (1 k.; Sv. Arhanćel).
U Donjim Košljama ima 11 rodova sa 91 domom.
IZVOR: Sokolska nahija (str. 427-429), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)