Poreklo prezimena, selo Klokoč (opština Vojnić)

31. oktobar 2012.

komentara: 8

Poreklo prezimena, selo Klokoč (opština Vojnić)

Klokoč

 

Prezimena u Klokoču 1725. godine – Naseljavanje vojnićko-slunjske oblasti

(Podaci za 1725. godinu preuzeti su iz knjige „Karlovački generalat“ Vojina S. Dabića)

Klokoč i zaseoci koji će se kasnije razviti u posebna sela (Dunjak, Kestenovac, Lipovac Krstinjski…):

  1. Barak
  2. Bunjevac
  3. Busović
  4. Vladić
  5. Vuinović (2)
  6. Vuković
  7. Vuletić
  8. Vučković (3)
  9. Grubić
  10. Guin = Gunj
  11. Deanović = Dejanović
  12. Duduković
  13. Jagodić
  14. Jemenia ?
  15. Josnić = Jasnić ?
  16. Karamarković
  17. Karanović
  18. Klanac
  19. Kosir = Kosjer
  20. Kovač
  21. Ličanin
  22. Lončarević
  23. Maistorović = Majstorović
  24. Matiević = Matijević (2)
  25. Mihailović
  26. Milić
  27. Mirić
  28. Momčilović
  29. Novaković
  30. Ognjenović
  31. Paić (2)
  32. Peurača (2)
  33. Petrović
  34. Rakinić
  35. Samardžia = Samardžija
  36. Heror = Eror (2)
  37. Šaula

 

„Vojnićko-slunjska oblast bila je do početka Velikog bečkog rata (1683-1699) skoro potpuno pusta, jer su preko nje, kao ničije zemlje, uz austro – tursku granicu, stalno četovali turski krajišnici. Jedino je na levoj strani reke Korane, između ruševnih utvrđenja u Velemeriću i Belaju, postojalo od polovine 17. veka jedno manje srpsko naselje. U njemu je bilo, kako je vojni inženjer M. Štier (M Stier) zabeležio u svojim putnim beleškama i na skicama sačinjenim prilikom obilaska Karlovačkog generalata, najmanje 50 novih vlaških kuća. Neku sigurnost na ovom nesigurnom krajištu pružala su im dva vojvodstva žumberačkih uskoka, koja su držala stalnu stražu u Velemeriću. Nije poznato odakle su i kada došli pomenuti doseljenici, jer o njima nema podataka u drugim izvorima.

Početkom Bečkog rata (1683-1699), koji je izazvao velika pomeranja stanovništva i krupne demografske promene na Balkanskom poluostrvu i u Panonskoj niziji, jedan od većih migracionih talasa zapljusnuo je i Karlovački generalat, a posebno vojnićko-slunjsku oblast. Tada je nekoliko hiljada Srba, dotadašnjih turskih podanika, napustilo svoja staništa u Bosanskoj krajini i naselilo se u pustim krajevima u međurečjima Korane i Mrežnice i Korane i Gline. Neke od njih prinudile su na seobu nesređene prilike u Bosni i Hercegovini, kao i namera turskih vlasti da srpsko stanovništvo, u koje nisu imale poverenja, presele iz pograničnih krajeva dublje u unutrašnjost zemlje. Druge su na promenu staništa podstakli austrijski krajiški zapovednici, nešto nagovorom, a nešto i silom.

Naseljavanje srpskog stanovništva u vojnićko-slunjskoj oblasti započelo je 1686. godine, kada je nekoliko stotina porodica došlo sa turske teritorije i naselilo se u Tržiću, Budačkom, Skradu, Perjasici, Poloju i Vojniću. Njihovo naseljavanje sprovedeno je u odsustvu karlovačkog generala J. J. Herberštajna, koji je, posle pustošenja Like i Krbave 1685. godine, otišao na Maltu da bi se uključio u borbe malteških vitezova sa Turcima. Po povratku sa Malte, shvativši da su novi doseljenici „neprilično nastanjeni“ morao je, kako je napisao u svom aktu od 20. aprila 1689. godine „in persona u krajinu izaiti i za sada, dokle se krajina z voliom božiom na dalie odmakne, stalne meje navlastito med Horvackimi i Vlaškimi sinovi, koi su se u Budačkom i kod Skrada nastanili, stalne i mirne učiniti“. Ništa bolje nije bilo ni u pogledu međa drugih naselja, ali su ratni događaji, posebno novi vojni pohod preduzet u leto 1689. godine, radi osvajanja Like i Krbave, osujetili njegovu nameru da uredi granice atara svih naselja u vojnićko – slunjskoj oblasti. To pitanje njihovih međa kasnije je bilo uzrok mnogih žalbi i mučnih sporova među pojedinim doseljeničkim grupama. Upravo, njihove žalbe, kao i sudski spisi o ovim sporovima, sada su najvažniji izvor za proučavanje toka naseljavanja vojnićko – slunjske oblasti.

————————————————————————————————————

Prema podacima u nepotpunim, sumarnim popisima krajišnika, sačinjenim krajem 17. veka, imala je srpska krajiška zajednica u vojnićko slunjskoj oblasti 3670 stanovnika: 1500 u Budačkom i njegovoj okolini, 600 u Skradu, 900 u Perjasici, 330 u Poloju i 340 u Vojniću. Ovoliki broj doseljenika bio je za tadašnje prilike prilično velik. Poređenja radi, u Ogulinskoj kapetaniji, najvećoj i najbolje naseljenoj kapetaniji Karlovačkog generalata, bilo je tada 5786 stanovnika – 3162 Srbina i 2624 Hrvata.

Naseljavanje srpskog stanovništva u vojnićko – slunjskoj oblasti stvorilo je uslove za proširenje pojedinih kapetanija Karlovačkog generalata. Barilovićkoj kapetaniji, koju je ranije činilo samo utvrđenje u Bariloviću, priključena su na prelazu iz 17. u 18. vek srpska naselja u Donjem i Gornjem Budačkom, Perjasici, Skradu i Klokoču. Predano se starajući o naseljavanju poverenih mu krajeva, barilovićki kapetan J. Halerštajn naselio je u svojoj kapetaniji 1711. godine još 158 srpskih porodica prebeglih sa turske teritorije. Tada su zasnovana sela Koranski Brijeg, Mali i Veliki Kozinac i Kosirsko (Kosjersko) Selo, a njihovi stanovnici uključeni su u već postojeće krajiške zajednice u Donjem i Gornjem Budačkom, Perjasici i Skradu. Nekoliko porodica doselilo je 1713. godine i u Klokoč, ali su one, nezadovoljne dobijenim zemljišnim posedima, koji im nisu odgovarali ni po veličini, niti po kvalitetu zemlje, ubrzo otišle u Južnu Ugarsku. U selu je ostalo, prema podacima iz 1715. godine , samo šest srpskih porodica, koje su se tu prve naselile i međusobno podelile najkvalitetnija zemljišta. Na mesto odseljenih došli su kasnije novi doseljenici, pa su u Klokoču 1725. godine bile 44 srpske porodice.

————————————————————————————————————

… Na početku austro – turskog rata 1716-1718. godine prebeglo je u Karlovački generalat više stotina Srba iz Bosanske krajine. Posle obimne prepiske sa Ratnim savetom u Gracu, u kojoj je detaljno razmotreno pitanje naseljavanja ove doseljeničke grupe, karlovački general je rešio da se nasele u Tušiloviću 33 srpske porodice, koje su u metežu prebegle iz bosanskog sela Turija na čelu sa knezom Radojicom Mandićem. …

————————————————————————————————————

Srpsko stanovništvo je od kraja 17. do polovine 18. veka zasnovalo u vojnićko-slunjskoj oblasti naselja: Broćanac, Bukovicu, Donja Močila, Donji Budački, Donji Vojnić, Donji Skrad, Gornja Močila, Gornji Budački, Gornji Vojnić, Gornji Skrad, Klokoč, Ključar, Koranski Brijeg, Kosirsko (Kosjersko) Selo, Krstinju, Mali Kozinac, Perjasicu, Poloj, Popović Brdo, Primišlje, Srpski Blagaj, Tobolić, Tržić Primišljanski, Tušilović, Veliki Kozinac i Zbjeg. Ona su, zbog neorganizovanog naseljavanja, a delom i zbog konfiguracije terena, imala veći broj zaselaka, koji su se, vremenom, razvili u posebna sela. Po svom izgledu, sudeći na osnovu brojnih onovremenih karata, spadala su ova sela u naselja tzv. starovlaškog tipa.

Broj srpskih i hrvatskih naselja u vojnićko – slunjskoj oblasti osetno je povećan krajem 18. veka, kada su, zahvaljujući osvajanjima za vreme austro – turskog rata 1788-1791, pripojene Karlovačkom generalatu cetingradska, drežnička, podplješevička, lapačka i srbska oblast. I ovaj rat, kao i prethodni austro – turski ratovi, doveo je do velikih seoba stanovništva, posebno srpskog. Na samom početku rata prebegla su sa turske teritorije u Karlovački generalat 7.323 Srbina, od kojih ih je čak 1.317 odmah stupilo u austrijsku vojsku. Po završetku rata, kada je utvrđena nova austro – turska granica, većina ovih preseljenika, čija su nekadašnja naselja pripala 1791. godine Habzburškoj monarhiji, vratila se na svoja stara staništa. Vojne vlasti, koje su organizovale ponovno naseljavanje osvojenih krajeva, rezervisale su za hrvatsko stanovništvo uglavnom iz Ogulina, Modruša i Tounja, zemlju u okolini Drežnika, Furjana i Cetingrada, gde je dotad živeo muslimanski živalj.“

 

Spisak krštene dece, njihovih roditelja i kumova koji su 1830. godine upisani u knjigu krštenih Srpske Pravoslavne Crkve za parohiju Klokoč – Crkva Svetog slavnog proroka Ilije u Klokoču.

Krštenja je obavljao paroh Kozma Mrđenović ili kapelan Pavle Šepa

(datum rođenja, ime deteta, imena roditelja, mesto rođenja, kum)

 

1. januar 1830. Stefan, Georgija i Jelisavete Vuletić, selo Miholjsko, kum Toma Opačić iz Miholjskog

6. januar 1830. Angelija, Davida i Đurđije Momčilović, selo Dunjak, kum Vasilije Zdjelar iz Kestenovca

10. januar 1830. Antonije, Marka i Narandže Šaula, selo Lisina, kum Simeon Vukobratović iz Lisine

16. januar 1830. Petar, Save i Božice Grudić, selo Klupica, kum Georgije Vučković iz Rajić Brda

20. januar 1830. Ekatarina, Jakova i Jovane Matijević, selo Petrova Poljana, kum Vasilije Zdjelar iz Kestenovca

25. januar 1830. Stana, Tadeja i Petre Bošnjak, selo Lipovac, kum Stanoje Peurača iz Dunjaka

26. januar 1830. Stanisava, Mihailo i Stana Karamarković, selo Kestenovac, kum Sava Zdjelar iz Kestenovca

 

2. februar 1830. Simeon, Nikolaja i Jelisavete Grković, selo Klupica, kum Andrej Milnović iz Klupice

4. februar 1830. Stana, Damjana i Dmitre Matijević, selo Petrova Poljana, kum Petar Mrmić iz Kestenovca

6. februar 1830. Vasilije, Simeuna i Đurđije Zobenica, selo Rajić Brdo, kum Milovan Rajić iz Rajić Brda

6. februar 1830. Stanisava, Danila i Dmitre Sanader, selo Brusovača, kum Petar Vuletić iz Brusovače

7. februar 1830. Dimitrije, Andreja i Simeone Šepa, selo Rajić Brdo, kum Joakim Vučković iz Rajić Brda

21. februar 1830. Marta, Danila i Sare Madžar, selo Brusovača, kum Jeremija Vila iz Prisjeke

23. februar 1830. Ana, Aleksija i Jovane Bajić, selo Brusovača, kum Arsenije Romčević iz Brusovače

26. februar 1830. Marija, Jeftimija i Petre Vučković, selo Klokoč, kum Mihailo Dejanović iz Klokoča

27. februar 1830. Mateja, Georgija i Dmitre Rajić, selo Rajić Brdo, kum Teodor Grudić iz Rajić Brda

27. februar 1830. Jelisaveta, Maksima i Jelisavete Rajić, selo Rajić Brdo, kum Teodor Grudić iz Rajić Brda

 

1. mart 1830. Timotej, Simeona i Marte Karan, selo Kestenovac, kum Milivoj Zdjelar iz Kestenovca

3. mart 1830. Stanisava, Jovana i Simeone Vučković, selo Dunjak, kum Mihajlo Matijević iz Petrove Poljane

3. mart 1830. Marija, Jovana i Inđije Karamarković, selo Kestenovac, kum Stefan Novković iz Dunjaka

4. mart 1830. Pavlija, Georgija i Makivije Lončar, selo Miholjsko, kum Andrej Maćešić iz Miholjskog

5. mart 1830. Ninko, Vasilija i Inđije Eror, selo Klokoč, kum Petar Vujanović iz Klokoča

5. mart 1830. Teodora, Mihajla i Dmitre Gunj, selo Klokoč, kum Mihajlo Dejanović iz Klokoča

9. marta 1830. Arsenije, Georgija i Senije Pajić, selo Klokoč, kum Ilija Mihailović iz Klokoča

12. marta 1830. Ana, Save i Đurđije Rogić, selo Miholjsko, kum Petar Hrkman iz Krstinje

15. marta 1830. Marija, jereja Pavla i Petre Šepa, selo Rajić Brdo, kum Marko Pavlović iz Mračaja

27. marta 1830. Marta, Georgija i Ljubice Vujanović, selo Klokoč, kum Aleksije Eror iz Klokoča

28. marta 1830. Ana, Luke i Stoje Martinović, selo Miholjsko, kum Petar Vidić iz Miholjskog

 

2. aprila 1830. Georgije, Save i Inđije Zdjelar, selo Kestenovac, kum Jeftimije Vučković iz Klokoča

4. aprila 1830. Cveta, Leontija i Anastasije Kozlina, selo Brusovača, kum Stanislav Vila iz Brusovače

6. aprila 1830. Jelisaveta, paroha Kozme i Milice Mrđenović, selo Klokoč, kum Jovan Živković iz Krstinje

14. aprila 1830. Inđija, Vasilija i Petre Šepa, selo Rajić Brdo, kum David Momčilović iz Dunjaka

18. aprila 1830. Ninko, Filipa i Ane Momčilović, selo Dunjak, kum Rafail Gunj iz Klokoča

23. aprila 1830. Georgije, Atanasija i Marije Vuletić, selo Lipovac, kum Mihailo Vučković iz Dunjaka

 

4. maja 1830. Milija, Jovana i Simeone Oštrelja, selo Brusovača, kum Nikolaj Martinović iz Krstinje

7. maja 1830. Marko i Marija, Mateja i Petre Zdjelar, selo Kestenovac, kum David Karan iz Kestenovca

10. maja 1830. Pavle, Ninka i Marte Vuletić, selo Miholjsko, kum Toma Lončar iz Johove

11. maja 1830. Ilinka, Filipa i Petre Šaula, selo Lisina, kum Filip Šepa iz Rajić Brda

28. maja 1830. Petar, Mihaila i Milije Momčilović, selo Dunjak, kum Damjan Knežević iz Lipovca

 

1. juna 1830. Marta, Mihaila i Ane Barak, selo Lipovac, kum David Momčilović iz Dunjaka

4. juna 1830. Marta, Tome i Teodore Vučković, selo Dunjak, kum Gavril Matijević iz Petrove Poljane

8. juna 1830. Inđija, Aleksija i Danice Dejanović, selo Klokoč, kum Stefan Knežević iz Klokoča

14. juna 1830. Jovan, Nikolaja i Simeone Rakinić, selo Kestenovac, kum Maksim Matijević iz Petrove Poljane

20. juna 1830. Ekaterina, Jovana i Save Gunj, selo Klokoč, kum Stanoje Eror iz Klokoča

22. juna 1830. Ninko, Petra i Petre Rakinić, selo Kestenovac, kum Jakov Kokir iz Kestenovca

25. juna 1830. Petra, Aleksija i Milije Korać, selo Brusovača, kum Teodor Bajić iz Brusovače

28. juna 1830. Pavle, Kirila i Save Matijević, selo Petrova Poljana, kum Petar Karamarković iz Kestenovca

 

6. jula 1830. Petra, Atanasija i Pave Matijević, selo Petrova Poljana, kum Jovan Zdjelar iz Kestenovca

16. jula 1830. Inđija, Bože i Save Šepa, selo Rajić Brdo, kum Pantelejmon Vujnović iz Klupice

17. jula 1830. Ilija, Teodora i Stoje Martinović, selo Miholjsko, kum Filip Mil(j)nović iz Johove

17. jula 1830. Ilinka, Petra i Anice Karamarković, selo Kestenovac, kum Simeon Vladić iz Dunjaka

 

4. avgusta 1830. Pantelejmon, Arsenija i Vasilije Vuletić, selo Miholjsko, kum Simeon Opačić iz Miholjskog

5. avgusta 1830. Stana, Stanoja i Petre Eror, selo Klokoč, kum Stefan Knežević iz Klokoča

12. avgusta 1830. Jelisaveta, Aleksija i Stoje Romčević, selo Brusovača, kum Ignjatije Živković iz Krstinje

14. avgusta 1830. Andrej, Teodora i Marije Vučković, selo Dunjak, kum Milić Zdjelar iz Kestenovca

16. avgusta 1830. Jovan, Petra i Teodore Vladić, selo Dunjak, kum Aleksije Zobenica iz Rajić Brda

24. avgusta 1830. Joanikije, Jovana i Simeone Grudić, selo Rajić Brdo, kum Damjan Vučković iz Rajić Brda

25. avgusta 1830. Mila, Kirila i Vasilije Sanader, selo Jagrovac, kum Mihailo Pajić iz Jagrovca

26. avgusta 1830. Nikolaj, Mihaila i Deve Kozlina, selo Miholjsko, kum Petar Erkman (Hrkman ili Rkman) iz Krstinje

 

2. septembra 1830. Đurđija, Danila i Marije Korać, selo Brusovača, kum Trifon Vila iz Brusovače

4. septembra 1830. Lazar, Jovana i Angeline Milić, selo Klokoč, kum Sava Vujanović iz Klokoča

7. septembra 1830. Mila, Blagoja i Danice Grudić, selo Klupica, kum Petar Vuinović iz Klupice

18. septembra 1830. Simeona, Dimitrija i Stanice Raić, selo Rajić Brdo, kum Jakov Žunić iz Rajić Brda

18. septembra 1830. Teodora, Andreja i Stoje Vukobratović, selo Lisina, kum Stojan Lončar iz Miholjskog

22. septembra 1830. Mihailo, Jovana i Stane Šaula, selo Lisina, kum Vasilije Šepa iz Rajić Brda

23. septembra 1830. Andrej, Vasilija i Đurđije Karamarković, selo Kestenovac, kum Georgije Knežević iz Lipovca

26. septembra 1830. Kiril, Georgija i Jelisavete Vučković, selo Rajić Brdo, kum Vasilije Šepa iz Rajić Brda

 

5. oktobra 1830. Jelisaveta, Teodora i Ilinke Bošnjak, selo Lipovac, kum Vasilije Opačić iz Miholjskog

7. oktobra 1830. Toma, Save i Jelisavete Šaula, selo Lisina, kum Božo Šepa iz Rajić Brda

15. oktobra 1830. Trifon, Milića i Stoje Dejanović, selo Klokoč, kum Nikolaj Eror iz Klokoča

16. oktobra 1830. Toma, Grigorija i Marije Gunj, selo Klokoč, kum Joakim Eror iz Klokoča

20. oktobra 1830. Milica, Simeona i Cvete Šepa, selo Rajić Brdo, kum Jovan Mil(j)nović iz Klupice

 

4. novembra 1830. Marta, Simeona i Anice Eror, selo Klokoč, kum Georgije Eror iz Klokoča

5. novembra 1830. Stanislav, Simeona i Teodore Grubišić (Grubješić), selo Klokoč, kum Luka Matijević iz Petrove Poljane

5. novembra 1830. Vasilija, Milete i Marije Vučković, selo Rajić Brdo, kum Vasilije Marčetić iz Perjasice

6. novembra 1830. Ninko, Vasilija i Danice Eror, selo Klokoč, kum Vasilije Basara iz Gojkovca

7. novembra 1830. Jakov, Mihaila i Simeone Vunduk, selo Lipovac, kum Konstantin Matijević iz Kusaje

7. novembra 1830. Ninko, Nikolaja i Angeline Vunduk, selo Lipovac, kum Stanko Pavić iz Prisjeke

10. novembra 1830. Marija, Jovana i Ane Vuletić, selo Miholjsko, kum Simat Opačić iz Miholjskog

12. novembra 1830. Ninko, Teodora i Mile Zavišić, selo Dunjak, kum Jakov Karamarković iz Kestenovca

13. novembra 1830. Filip, Jovana i Milice Zdjelar, selo Kestenovac, kum Jakov Matijević iz Petrove Poljane

13. novembra 1830. Stanica, Gavrila i Angeline Raić, selo Rajić Brdo, kum Joakim Vuinović iz Klupice

13. novembra 1830. Marija, Vasilija i Ilinke Matijević, selo Petrova Poljana, kum Milovan Peurača, selo Dunjak

14. novembra 1830. Filip, Stefana i Milije Knežević, selo Klokoč, kum Stanoje Eror iz Klokoča

20. novembra 1830. Andrej, Mihaila i Ilinke Bošnjak, selo Lipovac, kum Stojan Pavić iz Prisjeke

22. novembra 1830. Andrej, Georgija i Dmitre Lončar, selo Miholjsko, kum Luka Vila iz Kupljenskog

28. novembra 1830. Andrej, Bože i Irine Vučković, selo Dunjak, kum Milić Peurača iz Dunjaka

 

2. decembra 1830. Ninko, Stanoja i Joke Gunj, selo Klokoč, kum Simeon Zavišić iz Dunjaka

7. decembra 1830. Ana, Georgija i Ksenije Bošnjak, selo Lipovac, kum Georgije Dević iz Prisjeke

9. decembra 1830. Ninko, Jovana i Milije Matijević, selo Dunjak, kum Georgije Matijević iz Petrove Poljane

19. decembra 1830. Georgije, Stefana i Mile Sernadar (Sanader), selo Jagrovac, kum Joanikije Petrović iz Jagrovca

20. decembra 1830. Ekaterina, Vasilija i Jovane Vukobratović, selo Lisina, kum Vasilije Mil(j)nović iz Johove

24. decembra 1830. Božica, Petra i Petre Vuletić, selo Miholjsko, kum Lazar Opačić iz Miholjskog

25. decembra 1830. Božo, Simeona i Petre Vuletić, selo Brusovača, kum Aleksije Vranić iz Brusovače

25. decembra 1830. Stefan, Georgija i Jovane Martinović, selo Miholjsko, kum Petar Vidić iz Miholjskog

IZVOR: Internet stranica FamilySearch.org – Croatia Church Books
Posredni izvor: Hrvatski državni arhiv – matične knjige rođenih Srpske pravoslavne crkve

*   *  *

Poimeničan spisak žrtava Drugog Svetskog rata za selo Klokoč:
Pali borci:

1. DEJANOVIĆ Petra DUŠAN, seljak, Srbin. Stupio u NOV 10. 8. 1941. Kapetan tenkovske jedinice. Poginuo kod Šida 1. 4. 1945.

2. DEJANOVIĆ Milića ĐURO, 1900, seljak, Srbin. Član KP-e od 1939. Stupio u NOV 1. 8. 1941. Borac 8. brig. 7. div. Poginuo na Sutjesci juna 1943.

3. DEJANOVIĆ Dragića MILE, 1888, seljak, Srbin, Član KP-e od 1938. Ubijen od seljaka prilikom dizanja ustanka u Širokoj Rijeci 30. 7. 1941.

4. DEJANOVIĆ Mihajla MILOŠ, 1916, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1941. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo na Raletini kod Primišlja 18. 4. 1945.

5. DEJANOVIĆ Milivoja MILOŠ, 1910, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 7. 1942. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo kod Oštarija 3. 10. 1943.

6. DEJANOVIĆ Dragića PETAR, 1895, seljak, Srbin. Član KP-e od 1939. Umro od tifusa kod kuće 1. 3. 1944.

7. DRAGOJEVIĆ Pavla RADOVAN, 1928, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1944. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo kod Slušnice 27. 3. 1945.

8. EROR Milića DRAGIĆ, 1923, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo u Žumberku 1. 7. 1944.

9. EROR Dragića ĐURO, 1923, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1941. Borac 1. proleterske čete. Poginuo kod Primišlja 1. 6. 1942.

10. EROR Sime MILE, 1922, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Kestenka 5. 6. 1944.

11. EROR Dragića MILIĆ, 1902, seljak, Srbin. Stupio u NOP decembra 1941. Zaklale ga ustaše u Kođanu šumi 6. 5. 1942.

12. EROR Sime MILIVOJ, 1896, seljak, Srbin. Stupio u NOB aprila 1942. Ubijen u Karlovcu 15. 4. 1942.

13. EROR Laze MILOŠ, 1909, seljak, Srbin. Stupio u NOP 10. 11. 1941. Umro od tifusa kao član KP-e i mlinar kod kuće 5. 5. 1943.

14. EROR Petra MILOŠ, 1917, seljak, Srbin. Stupio u NOV 8. 1. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Drežnika 18. 11. 1944.

15. EROR Milivoja NIKOLA, 1924, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 1. brig. 8. div. Poginuo u Krašiću 2. 1. 1943.

16. EROR Miloša RADE, 1909, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 11. 1941. Borac 3. brig. 8. div. Ranjen 12. 1. 1943. u Ličkoj Jesenici i podlegao ranama u partizanskoj bolnici Bijeli Potoci 20. 2. 1943.

17. GRUBJEŠIĆ Rade MILAN, 1925, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 1. brig. 8. div. Poginuo u Žumberku ljeta 27. 6. 1944.

18. GRUBJEŠIĆ Petra NIKOLA, 1920, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Čemernice 23. 11. 1942.

19. GRUBJEŠIĆ Jovana RADE, 1902, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1941. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo u Donjem Lapcu februara 1943.

20. GUNJ Stanice BOŽO, 1920, seljak, Srbin. Stupio u NOV 19. 8. 1941. Poginuo kao pripadnik odreda Otmić u selu 19. 8. 1941.

21. GUNJ Dragića DRAGICA, 1924, seljanka, Srpkinja. Član SKOJ-a od 19. 12. 1941. Stupila u NOV 22. 1. 1943. Bolničarka 8. brig. 7. div. Umrla u selu maja 1945.

22. GUNJ Dragića ĐURO, 1911, seljak, Srbin. Član KP od 1941. i član općinskog NOO. Stupio u NOV 23. 1. 1943. Borac 8. brig. 7. div. Poginuo na Sutjesci juna 1943.

23. GUNJ Mile GOJKO, 1924, seljak, Srbin. Stupio u NOV 22. 1. 1943. Borac 8. brig. 7. div. Poginuo u Crnoj Gori 15. 2. 1943.

24. GUNJ Dragića MILE, 1910, seljak, Srbin. Stupio u NOV 3. 8. 1942. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo kod Rakovice 27. 1. 1943.

25. GUNJ Dragića MILIĆ, 1921, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 12. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Ranjen i podlegao ranama kod kuće 1945.

26. GUNJ Rade PETAR, 1915, seljak, Srbin. Stupio u NOV 2. 7. 1942. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo na Drenovači 13. 2. 1943.

27. GUNJ Laze RADE, 1904, seljak, Srbin. Stupio u NOV decembra 1941. Borac odreda Otmić. Uhvatile ga ustaše u Petrovoj gori maja 1942. i sprovele u Zemun gdje je nestao.

28. KNEŽEVIĆ Stanka GOJKO, 1925, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 10. 1941. Borac 1. hrvatskog bataljona. Poginuo kod Knina maja 1942.

29. KNEŽEVIĆ Laze MILOŠ, 1916, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 12. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo na Drenovači 6. 2. 1943.

30. KNEŽEVIĆ Petra MILOŠ, 1920, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Josipdola 15. 10. 1943.

31. KOSIJER Petra ĐURO, 1923, seljak, Srbin. Stupio u NOV augusta 1941. Borac odreda Otmić. Poginuo u Klokoču 19. 8. 1941.

32. MIHAJLOVIĆ Petra ĐURO, 1915, seljak. Srbin. Stupio u NOV augusta 1941. Borac odreda Otmić. Poginuo u Klokoču 19. 8. 1941.

33. MIHAJLOVIĆ Milića MILE, 1920, seljak, Srbin. Član SKOJ-a od 1. 12. 1941. Član rezervne omladinske čete Otmić. Poginuo u Staroj Gradiški 3. 4. 1942.

34. MIHAJLOVIĆ D. RADE, 1904, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1941. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo u Bosni 17. 2. 1943.

35. MIHAJLOVIĆ Petra SIMO, 1900, seljak, Srbin. Stupio u NOP aprila 1942. Poginuo na zadatku na Dubovcu kod Karlovca 15. 4. 1942.

36. PEKEČ Milića DRAGIĆ, 1918, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1942. Borac 2. čete partizanske straže Perjasica. Poginuo u Dubravama 15. 5. 1943.

37. PEURAČA Nikole MILE, 1924, seljak, Srbin. Član SKOJ-a od decembra 1941. Internirale ga ustaše 3. 5. 1942. u logor Zemun i tamo ubile.

38. PEURAČA Jovana RADE, 1923, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Komandir voda 2. brig. 8. div. Poginuo kod Preboja 1. 4. 1945.

39. POPOVIĆ Petra JOVAN, 1906, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 11. 1942. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo kod Drežnika 18. 12. 1944.

40. POPOVIĆ Milića MIHAJLO, 1907, seljak, Srbin. Član seoskog NOO od decembra 1941. Umro od tifusa kod kuće 20. 3. 1943.

41. POPOVIĆ Miloša MILE, 1923, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1943. Borac 1. brig. 8. div. Poginuo kod Lešća u Lici 2. 5. 1943.

42. POPOVIĆ Petra MILIĆ, 1919, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1941. Borac 2. čete 2. bat. 2. KPO. Poginuo na Neretvi 20. 2. 1943.

43. POPOVIĆ Marka MILOŠ, 1920, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 6. 1942. Borac 16. moslavačke brigade. Poginuo kod Čazme 1944.

44. POPOVIĆ Miloša NIKOLA, 1902, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 10. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo kod Dabra 20. 4. 1943.

45. POPOVIĆ Petra PAVAO, 1917, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1. 8. 1942. Borac 8. brig. 7. div. Poginuo na Sutjesci juna 1943.

46. POPOVIĆ Miloša RADE, 1923, seljak, Srbin. Član SKOJ-a od decembra 1941. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 1. brig. 8. div. Poginuo kod Čemernice 23. 11. 1942.

47. POPOVIĆ Mile STANKO, 1914, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 1. 1943. Borac 8. brig. 7. div. Poginuo kod Sutješke juna 1943.

48. SUDAR Sime BOŽO, 1925, seljak, Srbin. Stupio u NOV 1941. Borac 6. ličke div. Poginuo kod Drvara aprila 1943.

49. VUČKOVIĆ Milana DUŠAN, 1921, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 1. brig. 8. div. Poginuo kod Lasinje 15. 7. 1943.

50. VUČKOVIĆ Mile DUŠAN, 1922, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 3. brig. 8. div. Poginuo kod Gornjih Dubrava 14. 1. 1944.

51. VUJAKLIJA Laze MILIĆ, 1895, seljak, Srbin. Stupio u NOV 23. 1. 1943. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo na Drenovači 6. 2. 1943.

52. VUJANOVIĆ Stanka NIKOLA, 1922, seljak, Srbin. Stupio u NOV 20. 5. 1942. Borac 2. brig. 8. div. Poginuo u Krašiću 2. 1. 1943.


Civilne žrtve fašističkog terora:

1. BUNČIĆ Rade BORIVOJ, 1937, dijete, Srbin. Umro od straha u selu 15. 2. 1942.

2. DEJANOVIĆ Miloša DRAGICA, 1941, dijete, Srpkinja. Umrla od straha u selu 10. 5. 1942.

3. DEJANOVIĆ Milića MILIVOJ, 1886, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 19. 8. 1941.

4. DEJANOVIĆ Mile NIKOLA, 1925, trgovac, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Gejkovcu 20. 6. 1941.

5. DOMIĆ Rade BOSILJKA, 1922, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u selu Žrvnica 19. 8. 1941.

6. DOMIĆ Stevana DUŠAN, 1941, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

7. DOMIĆ Đure KATA, 1913, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

8. DOMIĆ Janka MILICA, 1883, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

9. DOMIĆ Stevana MILICA, 1937, dijete, Srpkinja. Ubili je Nijemci kod kuće 23. 2. 1943.

10. DOMIĆ Tome MILICA, 1896, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u selu 19. 8. 1941.

11. DOMIĆ Rade MILKA, 1883, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

12. DOMIĆ Stevana RANKA. 1937, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

13. EROR Petra BOŽO, 1895, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

14. EROR Damjana DAMJAN, 1894, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Glinica selu 3. 5. 1942.

15. EROR Jandre DRAGIĆ, 1897, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 4. 5. 1942.

16. EROR Dragića GOJKO, 1924, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 4. 5. 1942.

17. EROR Rade ILIJA, 1878, seljak, Srbin. Strijeljali ga Nijemci u selu 23. 3. 1943.

18. EROR Đure LAZO, 1903, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Krstinji 9. 5. 1942.

19. EROR Miloša MIHAJLO, 1913, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor u Njemačku 1941. i, tamo ubili.

20. EROR Rade MILE, 1901, kovač, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Stara Gradiška 1941. i tamo ubile.

21. EROR Sime MILE, 1903, kovač, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor u Njemačku 1941. i tamo ubili.

22. EROR Dragića MILIĆ, 1902, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 4. 5. 1942. (upisan i u borce)

23. EROR Milića MILIVOJ, 1898, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Stara Gradiška 1941. i tamo ubile.

24. EROR Milena MILKA, 1901, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše kod kuće augusta 1941.

25. EROR Milića MILKA, 1896, seljanka, Srpkinja. Strijeljale je ustaše u selu 19. 8. 1941.

26. EROR Jandre MILOŠ, 1882, seljak, Srbin. Ubijen nesmotrenošću partizana u selu 14. 5. 1942.

27. EROR Dragića NIKOLA, 1924, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 15. 4. 1942.

28. EROR Dragića SOFIJA, 1913, seljanka, Srpkinja. Internirale je ustaše u logor u Njemačku 14. 5. 1942. gdje je umrla.

29. EROR Stanka STANKO, 1891, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 14. 5. 1942., zatim u logor Jasenovac i tamo ubile 8. 8. 1942.

30. GUNJ Nikole DRAGIĆ, 1877, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 3. 5. 1942.

31. GUNJ Petra DRAGIĆ, 1879, seljak. Srbin. Ubile ga ustaše u selu 25. 4. 1942.

32. GUNJ Stanka MARIJA, 1871, seljanka, Srpkinja. Strijeljale je ustaše u Petrovoj gori 5. 5. 1942.

33. GUNJ Jovana MILIĆ, 1914, seljak. Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942, i tamo ubile 8. 8. 1942.

34. GUNJ Đure MILIVOJ, 1886, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun maja 1942. i tamo ubile.

35. GUNJ Laze RADE, 1903, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

36. GUNJ Jandre STANA, 1912, primalja, Srpkinja. Strijeljale je ustaše u Sremskoj Mitrovici 1943.

37. KARAN Milovana NIKOLA, 1920, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

38. KNEŽEVIĆ Sime DARA, 1938, dijete, Srpkinja. Strijeljali je Nijemci kod kuće 23. 2. 1943.

39. KNEŽEVIĆ Dragića DRAGIĆA, 1939, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

40. KNEŽEVIĆ Milana DRAGIĆA, 1937, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

41. KNEŽEVIĆ Sime DRAGIĆ, 1936, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

42. KNEŽEVIĆ Sime DUŠAN, 1938, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

43. KNEŽEVIĆ Milana DUKA, 1930, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

44. KNEŽEVIĆ Laze KATA, 1880, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

45. KNEŽEVIĆ Nikole KATA, 1874, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

46. KNEŽEVIĆ Miće LAZO, 1879, seljak, Srbin. Ubili ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

47. KNEŽEVIĆ Petra LAZO, 1883, seljak, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

48. KNEŽEVIĆ Sime LJUBICA, 1933, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

49. KNEŽEVIĆ Petra MIĆO, 1872, seljak, Srbin. Ubili ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

50. KNEŽEVIĆ Mile MIHOLJKA, 1871, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1942.

51. KNEŽEVIĆ Teodora MIHOLJKA, 1883, seljanka, Srpkinja. Ubili je Nijemci u selu 23. 2. 1942.

52. KNEŽEVIĆ Dragića MILAN, 1934, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

53. KNEŽEVIĆ Laze MILICA, 1907, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

54. KNEŽEVIĆ Milića MILICA, 1920. seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

55. KNEŽEVIĆ Rade MILICA, 1907, seljanka, Srpkinja. Ubili je Nijemci u selu 23. 2, 1943.

56. KNEŽEVIĆ Milana MILIĆ, 1934, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

57. KNEŽEVIĆ Sime MILIĆ, 1936, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

58. KNEŽEVIĆ Stanka MILIĆ, 1872, seljak, Srbin. Ubili ga Nijemci kod kuće 23. 2. 1943.

59. KNEŽEVIĆ Marka MILKA, 1906, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

60. KNEŽEVIĆ Miloša MILKA, 1898, seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

61. KNEŽEVIĆ Sime MILKA, 1930, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

62. KNEŽEVIĆ Dragića RANKA, 1940, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

63. KNEŽEVIĆ Milana RANKA, 1936, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

64. KNEŽEVIĆ Milića RANKA, 1938, dijete, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 2. 1943.

65. KNEŽEVIĆ Dragića SIMO, 1904, seljak, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

66. KNEŽEVIĆ Milića STANKA, 1908, seljanka, Srpkinja. Ubile je ustaše u selu aprila 1943.

67. KNEŽEVIĆ Milića STANKO, 1940, dijete, Srbin. Zaklali ga Nijemci u selu 23. 2. 1943.

68. MATIJEVIĆ Rade ILIJA, 1897, seljak, Srbin. Spalile ga ustaše u Zagrebu 8. 7. 1941.

69. MATIJEVIĆ Ilije NIKOLA, 1925, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Jasenovac 7. 7. 1941. i tamo ubile 1. 4. 1945.

70. MIHAJLOVIĆ Ilije DUŠAN, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor Zemun 3. 5. 1942. i tamo ubili.

71. MIHAJLOVIĆ Pere DUŠAN, 1902, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor Zemun 3. 5. 1942. gdje je umro od gladi augusta 1942.

72. MIHAJLOVIĆ Mile ILIJA, 1900, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor Zemun 3. 5. 1942. gdje je umro od gladi augusta 1942.

73. MIHAJLOVIĆ Petra MILAN, 1898, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor Zemun 3. 5. 1942., gdje je umro od gladi augusta 1942.

74. MIHAJLOVIĆ Petra MILOŠ, 1909, žandar, Srbin. Strijeljali ga Nijemci u Beogradu 1942.

75. MIHAJLOVIĆ Rade PETAR, 1876, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor Zemun 3. 5. 1942., gdje je umro od gladi augusta 1942.

76. MILIĆ Laze MILE, 1887, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Krstinji 9. 5. 1942.

77. MILIĆ Petra MILOŠ, 1893, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Belaju 1944.

78. MILIĆ Nikole SARA, 1881, seljanka, Srpkinja. Zaklale je ustaše u selu 23. 8. 1941.

79. MILIĆ Petra SIMO, 1900, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Karlovcu 11. 8. 1941.

80. PAJIĆ Nikole MILKA, 1879, seljanka, Srpkinja. Zaklale je ustaše u selu 19. 8. 1941.

81. PEKIĆ Milića MILIĆ, 1871, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Gojkovcu 19. 8. 1941.

82. PEURAČA Đure MILE, 1911, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 3. 5. 1942., gdje su ga ubile i bacile u Dunav 8. 8.1942.

83. PEURAČA Nikole MILE, 1926, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Stara Gradiška 1942. i tamo ubile.

84. PEURAČA Đure MILIĆ, 1909, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile.

85. PEURAČA Janka NIKOLA, 1894, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

86. POPOVIĆ Dragice MARKO, 1899, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Slunju 20. 12. 1941.

87. POPOVIĆ Jovana SIMO, 1887, seljak, Srbin. Strijeljali ga Nijemci kod Drvara marta 1943.

88. POPOVIĆ Marka SIMO, 1897, seljak, Srbin. Ubile ga ustaše u Krstinji 13. 5. 1942.

89. POPOVIĆ Milića STANKO, 1901, seljak, Srbin. Internirali ga Nijemci u logor u Njemačku 1941. gdje je poginuo kao taoc štiteći povlačenje njemačke vojske kod Berlina aprila 1945.

90. RAŠIĆ Marka ĐURO, 1873, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u selu 19. 8. 1941.

91. TARBUK Laze LAZO, 1902, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

92. TARBUK Laze MOJSIJA, 1905, seljak, Srbin. Internirale ga ustaše u logor Zemun 4. 5. 1942. i tamo ubile 8. 8. 1942.

93. VUČKOVIĆ Stanka LJUBA, 1921, seljanka, Srpkinja. Strijeljale je ustaše u selu 2. 5. 1942.

94. VUČKOVIĆ Dušana MILE, 1942, dijete, Srbin. Umro u selu od posljedica prehlade zadobivene u bjekstvu 8. 8. 1942.

95. VUJAKLIJA Laze DRAGIĆ, 1895, seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Krstinji 9. 5. 1942.

96. VUJAKLIJA Laze SOFIJA, 1900. seljanka, Srpkinja. Zaklali je Nijemci u selu 23. 1. 1943.

97. VUJANOVIĆ Đure ANĐELIJA, 1884, seljanka, Srpkinja. Umrla u selu od posljedica prehlade zadobivene u bjekstvu 15. 4. 1943.

98. VUJANOVIĆ Janka STANKO, 1899. seljak, Srbin. Strijeljale ga ustaše u Krstinji 9. 5. 1942.


Umrli od tifusa i drugih bolesti:

1. BASARA Laze MARIJA, 1909, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 7. 5. 1943.

2. BASARA Stevana SIMO, 1908, seljak, Srbin. Umro kod kuće 1. 4. 1942.

3. BOŽIĆ Tome DRAGANA, 1890, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 3. 3. 1943.

4. DEJANOVIĆ Petra DRAGICA, 1897, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 10. 1. 1945.

5. DEJANOVIĆ Đure ĐURO, 1934, dijete, Srbin. Umro u Frkašiću 7. 3. 1943.

6. DEJANOVIĆ Milića KATA, 1896, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 17. 5. 1943.

7. DEJANOVIĆ Milivoja MILE, 1918, seljak, Srbin. Umro kod kuće 15. 4. 1943.

8. DEJANOVIĆ MILKA, 1881, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće maja 1943.

9. DEJANOVIĆ D. PETAR, 1897, seljak, Srbin. Umro kod kuće maja 1943. (upisan i u borce)

10. DOMIĆ Milke DESPOT, 1893, seljak, Srbin. Umro kod kuće 5. 5. 1943.

11. DOMIĆ Sime KATA, 1913, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće maja 1943.

12. DOMIĆ Nikole MILKA, 1882, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 5. 5. 1943.

13. DRAGOJEVIĆ Nikole PAVAO, 1894, seljak, Srbin. Umro kod kuće 25. 4. 1943.

14. EROR Milića DUŠAN, 1933, dijete, Srbin. Umro kod kuće 11. 5. 1943.

15. EROR Sime ĐURO, 1873, seljak, Srbin. Umro kod kuće 20. 4. 1943.

16. EROR Janka JOKA, 1891, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 10. 4. 1943.

17. EROR Mile JOVAN, 1888, seljak, Srbin. Umro kod kuće 4. 5. 1943.

18. EROR Nikole MARIJA, 1870, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 1943.

19. EROR Stojana MARIJA, 1904, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 7. 4. 1943.

20. EROR Jandre MILA, 1880, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 15. 8. 1943.

21. EROR Milutina MILEVA, 1905, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 7. 5. 1943.

22. EROR Nikole MILKA, 1887, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 1. 5. 1943.

23. EROR Ninka RADE, 1891, seljak, Srbin. Umro kod kuće 20. 4. 1943.

24. EROR Petra RADE, 1894, seljak, Srbin. Umro kod kuće 5. 5. 1943.

25. EROR Stanka RADE, 1888, seljak, Srbin. Umro kod kuće 15. 3. 1943.

26. EROR Đurđa RANKA, 1921, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće aprila 1943.

27. EROR Janka STANA, 1891, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 1. 4. 1943.

28. GRUBJEŠIĆ Marka DRAGIĆ, 1884, seljak, Srbin. Umro kod kuće 11. 3. 1943.

29. GRUBJEŠIĆ Mile INĐIJA, 1883, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 4. 4. 1943.

30. GRUBJEŠIĆ Laze Petar, 1890, seljak, Srbin. Umro kod kuće 15. 4. 1943.

31. GUNJ Miloša BOŽO, 1941, dijete, Srbin. Umro kod kuće aprila 1943.

32. GUNJ Miloša DUŠAN, 1940, dijete, Srbin. Umro kod kuće aprila 1943.

33. GUNJ JOVAN, 1880, seljak, Srbin. Umro kod kuće marta 1943.

34. GUNJ Dragića MILA, 1921, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 17. 4. 1943.

35. GUNJ Janka MILA, 1883, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 1. 4. 1943.

36. GUNJ Stanka MILA, 1882, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 30. 3. 1943.

37. GUNJ Bože MILIĆ, 1904, seljak, Srbin. Umro kod kuće 1943.

38. GUNJ Dušana MILKA, 1937, dijete, Srpkinja. Umrla kod kuće marta 1943.

39. GUNJ Miloša MILKA, 1938, dijete, Srpkinja. Umrla kod kuće marta 1943.

40. GUNJ Jandre MILOŠ, 1884, kovač, Srbin. Umro kod kuće marta 1943.

41. KNEŽEVIĆ Milića DRAGICA, 1938, dijete, Srpkinja. Umrla kod kuće 2. 4. 1943.

42. KNEŽEVIĆ Mile DRAGIĆ, 1877, seljak, Srbin. Umro kod kuće maja 1943.

43. KNEŽEVIĆ Ninka DRAGIĆ, 1875, seljak, Srbin. Umro kod kuće 7. 4. 1943.

44. KNEŽEVIĆ Miloša DUŠAN, 1941, dijete, Srbim. Umro kod kuće 1. 6. 1943.

45. KNEŽEVIĆ Pavla JANDRE, 1900, seljak, Srbin. Umro kod kuće 5. 5. 1943.

46. KNEŽEVIĆ Milića LJUBICA, 1938, dijete, Srpkinja. Umrla kod kuće 20. 4. 1943.

47. KNEŽEVIĆ Miloša LJUBICA, 1914, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 18. 6. 1943.

48. KNEŽEVIĆ Đure MARTA, 1897, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 15. 4. 1943.

49. KNEŽEVIĆ Đure MILA, 1911, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 15. 6. 1943.

50. KNEŽEVIĆ Nikole MILICA, 1884, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 17. 4. 1943.

51. KNEŽEVIĆ Marka RADE, 1882, seljak, Srbin. Umro kod kuće 16. 4. 1943.

52. MIHAJLOVIĆ Đure MILE, 1872, seljak, Srbin. Umro kod kuće 17. 3. 1943.

53. MIHAJLOVIĆ Rade MILKA, 1897, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 10. 3. 1943.

54. MIHAJLOVIĆ Stanka MILKA, 1872, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 19. 3. 1943.

55. MIHAJLOVIĆ Đure STANKA, 1918, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 5. 5. 1943.

56. PETROVIĆ Đure ANĐELIJA, 1875, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 10. 4. 1943.

57. PETROVIĆ Mile MILIĆ, 1906, seljak, Srbin. Umro kod kuće maja 1943.

58. PETROVIĆ Pavla MILIĆ, 1904, seljak, Srbin. Umro kod kuće 7. 4. 1943.

59. POPOVIĆ Adama ANĐELIJA, 1897, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 13. 5. 1943.

60. POPOVIĆ M. ANĐELIJA, 1900, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće maja 1943.

61. POPOVIĆ Miloša MILE, 1900, seljak, Srbin. Umro kod kuće 7. 5. 1943.

62. POPOVIĆ Rade MILICA, 1888, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 25. 4. 1941. ?

63. POPOVIĆ Stojana SOFIJA, 1877, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 7. 5. 1943.

64. POPOVIĆ Petra STOJA, 1874, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 4. 5. 1943.

65. VUČKOVIĆ Stanka MILICA, 1922, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 9. 4. 1943.

66. VUČKOVIĆ Stevana MILKA, 1884, seljanka, Srpkinja. Umrla kod kuće 8. 5. 1943.

67. VUJANOVIĆ Milića PETAR, 1903, seljak, Srbin. Umro kod kuće 15. 4. 1943.

Izvor: knjiga “Kotar Vojnić u NOR-u i socijalističkoj revoluciji”, Đuro Zatezalo, Historijski arhiv Karlovac 1989

 

*   *   *

Prema knjizi “Prezimenik SR Hrvatske”, urednika dr Putanec Valentina i dr Šimunović Petra, 1948. godine u selu Klokoč postojala su sledeća prezimena:

• Eror 102 (20), 2 – (102 stanovnika u 20 kuća i 2 bez kuće), Sveti Vrači Kozma i Damjan (zimski – 14. novembar)

• Knežević 64 (14), 1 –, Sveti Nikola

• Gunj 53 (13), Sveti Nikola

• Popović 39 (8), Sveti Arhangel Mihail (Aranđelovdan)

• Vučković 38 (5), 1 –, Sveti Đorđe

• Vujanović 38 (6), Sveti Nikola

• Mihajlović 31 (7), Sveti Nikola

• Dejanović 15 (3), Sveti apostoli Vartolomej i Varnava (tzv. “Vratolomije” – 24. jun)

• Peurača 15 (5), Sveti Jovan

• Milić 11 (3), Sveti Đorđe

• Pekeč 11 (2), Sveti Đorđe

• Bunčić 10 (2)

• Paić/Pajić 10 (2), Sveti Nikola

• Domić 9 (2), Sveti Nikola

• Vujaklija 9 (2), Sveti Đorđe

• Grubješić 6 (2), 4 –, Sveti Jovan

• Petrović 5 (1)

• Dragojević 4 (1)

• Ribić 4 (1), Sveti Nikola

• Rašić 2 (1), 1 –

• Karan 2 (1)

• Kosjer 2 (1)

• Matijević 2 (1)

• Duduković 1 (1)

• Tarbuk 1 (1)

• Banda 1 –, Sveti Đorđe

• Bošnjak 1 –, Sveti Đorđe

• Božić 1 –

• Jukić 1 –

• Vranješ 1 –

• Radović 1 –

• Sudar 1 –

 

Prezimenik SR Hrvatske nastao je na osnovu rezultata popisa stanovništva SR Hrvatske, održanog 1948. godine. U knjizi su neka prezimena pogrešno upisana (Eror kao Erar, Domić kao Damić, Karan kao Koran i Duduković kao Dudaković). Usled pogrešno upisanih prezimena teško je pronaći još prezimena 6 osoba, koliko nedostaje da bi se došlo do 506 stanovnika popisanih 1948. godine.

 

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Jovan Eror

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Siniša Jerković

    Interesantno da su gotovo sva imena kod gore nabrojanih biblijska tj. hrišćanska, da slovenskih ima veoma malo. Interesantno zbog proste činjenice da su krajiški Srbi u prvim austrijskim popisima imali uglavnom slovenska narodna imena i onda vidimo da je u nekom narednom periodu došlo do promjene što može samo da se objasni stabilizacijom Crkvene organizacije nakon formiranja Karlovačke mitropolije i eparhija. Vjerovatno je Crkva prilikom krštavanja insistirala na hrišćanskim imenima, sve ovo korespondira sa pojačanim vezama sa Rusijom(gdje su imena takođe u poptunosti hrišćanska) i uplivom ruske redakcije srpskoslovenskog. Poslije Drugog svjetskog rata opet su sa slabljenjem uloge Crkve počela da dominiraju narodna, slovenska imena.

  2. Petar M. Demić

    Što se tiče imena u crkvenim knjigama, i na Baniji je bio isti slučaj.

  3. Eror

    Da, i za mene je to bilo iznenađenje. Zaista je malo “narodnih, slovenskih” imena. Tek pokoji Milić i Dragić, Božo i Rade. Uglavnom pravoslavna hrišćanska imena koja su danas gotovo isčezla, dok su u 20. veku prevladala neka slovenska npr. Mile, Rade, Božo, Milan, Dragan, Milić, Dragić, Stanko, Vladimir, Dušan. Branko… i poneka danas česta hrišćanska i grčka imena Nikola, Petar, Pavle, Jovan, Đuro, Stevo. U periodu doseljavanja u Liku, Srbi su zaista imali gotovo sva imena iz skupa narodnih slovenskih imena i retki su bili izuzeci. Očigledan je uticaj crkve prilikom krštavanja.

  4. predrag

    Ovo jest spisak i tačan je samo nije parohija Klokoč nego je Dunjak i u Dunjaku je bila sagrađena pravoslavna crkva 1824.,a porušena u 2.svj.ratu od ustaške avijacije i ja sam u tom selu živio do 1995.
    Moj deda je tu išao u školu i pisao ćirilicu krasopis i sve su bili Srbi na čitavom prostoru Korduna,a došli su naši preci iz Like.

  5. Eror

    Da, to sam naknadno saznao i valjalo bi ispraviti. Greška je izazvana time što u samim crkvenim paricama koje se čuvaju u Državnom arhivu u Zagrebu, a čiji mikrofilmovi su objavljeni na internet stranici https://familysearch.org/search/image/index#uri=https%3A%2F%2Ffamilysearch.org%2Frecords%2Fwaypoint%2FMM5K-L94%3A771660628%3Fcc%3D2040054 piše lepo ćirilicom na crkvenoslovenskom da je crkva Svetog proroka Ilije u Klokoču, iako u Klokoču nikad nije bilo crkve koliko ja znam. Pretpostavljam da je crkva stradala na Preobraženje 1941. kada je stradao i najveći broj Srba iz tog kraja. Isto je greška i za parohije Cetingrad i Krstinja, jer se crkve ne nalaze u Cetingradu i Krstinji, već u Buhači (tj. na Buhači) i u Širokoj Rijeci. Međutim, lokacije ove dve crkve su tačno upisane u paricama, a greška je samo na internet stranici familyresearch što se tiče naziva parohije, dok je za Klokoč nekim slučajem greška baš zapisana i u crkvenim paricama iz meni nepoznatih razloga.

  6. Vladimir Zdjelar

    Postovani posjetioci foruma,

    Pokusavam sastaviti porodicno stablo. Moji pretci su sa Korduna, opstina Rakovica.
    Posljednjeg clana, koga moj djed pamti, jeste njegov djed, a moj cukun-djed ( Novak Zdjelar). Ako neko ima nekakav savjet, bio bih mu jako zahvalan.

    Pozdrav,

    Vladimir

  7. Banijac

    Da, što se tiče davanja imenâ, vrlo je zanimljivo što je jako malo narodnih u tom periodu. Neka su čak jako čudna za ovo podneblje, kao npr. Makivija i Deva, za koje skoro da nisam ni čuo. Ni traga od Miloša, Dušana, Ranka, Branka, Miljke, Ljubice i sl. Ali se sva ta imena javljaju jako često kasnije, npr. pred 2. sv. rat, mislim da je na Baniji svaka treća žena bila Miljka u to vreme. Evo, ja sam ih se setio 7 za nekoliko sekundi, koje lično poznajem.
    Nadam se da će tako proći i Iva današnja moda davanja nenormalnih imena poput Rea, Tea, Maša, Lara, Lena, Lana, Luna, i nebrojeno mnogo Luka i Nikola, i da ćemo se vratiti izvornim srbskim korenima. Čak je još Sveti Simeon Mirotočivi( Stefan Nemanja) govorio o tome, da čuvamo Srbska imena. O tome piše u “Zaveštanjima Stefana Nemanje”, ima i na internetu.