Poreklo prezimena, selo Đala (Novi Kneževac)

Poreklo stanovništva sela Đala (gornji Banat). Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

RODOVI POZNATOG POREKLA:

–        BAJČEVI; Baja – Bajićevi; Manja – Manjićevi i Ignjat – Ignjatovi, tri brata starinom iz Bosne

–        VLAŠIĆEVI (Sv. Nikola), iz Segedin, došli u drugoj polovini 19.veka

–        DARABOŠ (1, Sv. Stefan), došao iz Nove Kanjiže (moj dodatak – dan. Novi Kneževac), a poreklom iz Bačke

–        ŽERAVIČINI (11, Đurđevdan), iz Sent Petera, jednog seoceta u segedinskom ataru

–        ZAKIĆI (19, Sv. Nikola): ”Lazini” i ”Dodini”; Zaka i Laza došli iz Nadlaka s materom ( moj dodatak – prema podacima iz Matice srpske, Zakići su poreklom sa Kosova, a Nadlak je u dan. Rumuniji)

–        JEGRIŠKI (1, Sv. Ignjat), iz Segedina, došli u drugoj polovini 19.veka (ima Jegra kod Senmikluša)

–        KANAČKI (1, Đurđevdan), iz Oroslamoša (moj dodatak – dan. Ban. Aranđelovo), a tamo došli iz Kanaka

–        KRAJČUN (1), došao iz Čanadi (moj dodatak – u dan. Rumuniji)

–        KUZMANOVI – BAJČINI (10, Sv.arhanđel Mihail), stara familija, iz Bosne, bilo ih je šest sinova i jedna kći; od njih Bungini, Babići, Jocini, Bačikini, Kuzmanovi, Jovičini i svi slave jednog sveca, a po kćeri Božani dobili su Gajini nadimak Božanini

–        MALENIČINI (3, Sv. Pantelija), iz Siriga, došli u drugoj polovini 19. veka

–        MALETINI (3, Sv. Stefan), iz Bačke, došli u drugoj polovini 19. veka

–        MARINKOVI (3, Sv. Alempije), stari su došli iz Stare Srbije u Resku (selo jugozapadno od Segedina u Mađarskoj), gde i sad ima Marinkovih, ali pomađarenih zbog majki Mađarica; ča-Stanko Marinkov došao ovamo (”na čunu”) i imao tri sina; jedan bio pop

–        MARKOV (1, Mitrovdan), deda se doselio iz Siriga

–        MENDEBABINI (4, Sv. Jovan)

–        GAJINI – ŠTORINI, otac došao iz Siriga, u drugoj polovini 19. veka

–        MILADINOVI – IŠMERIŠOVI (6, Sretenje), došli iz Krstura u kuću Miladinovih, otuda prezime

–        MILIĆEVI – BAČVANSKI (5, Sv. Nikola), iz Bačke, u drugoj polovini 19. veka

–        MILOŠEVI – SENTPETERAČKI (3, Sv. Nikola), dedovi došli iz Reske, sa onoga Sentpetra u segedinskom ataru

–        NEDELJKOVI – ČANADSKI (3, Petkovača), iz Čanadi, u drugoj polovini 19. veka

–        NEDELJKOVI – SENTIVANČEVI (4, Mitrovdan) i NEDELJKOVI – ĆUĆANOVI (Mitrovdan, 4), iz Sentivana, došli još čukundede

–        NEDELJKOVI – BAČVANI (5, Sv. Jovan), iz Reske

–        OTLOKAN (3, Sv. Jovan), deda došao iz Vašarhelja

–        PERINI (4, Đurđic), Vlasi iz istočnog Banata, došli davno, jedan se odselio u Martonoš – Bokoš

–        POPOVI – SENTUBEROVI (7, Sv. Jovan), deda iz Stare Kanjiže, a tamo došao iz Sentubera; privedeni u kuću Đulakovih i od njih dobili prezime Popovi

–        POPOVI – LAZAKINI (11, Sv. Nikola), to su Zakići (Laza Zakin), iz Nadlaka; došao još njihovog oca čukundeda; od Lazinog potomstva bili su odavno popovi

–        POPOVIĆ (1, Sv. Luka), otac iz Segedina

–        RISTIĆEVI (1), otac iz Oroslamoša (moj dodatak – dan. Banatsko Aranđelovo)

–        RUŽINI (1, Đurđevdan), došao iz Segedina

–        STOJANOVI – MUNDUKOVI (2, Sv. Jovan); Stojanovi, Ikonići, Jockovi svi su od jednog koji je došao iz Segedina; stara familija

–        STOJANOVI (2, Petkovača), izbegli iz Siriga

–        UGLJEŠINI (1, Sv. Ignjat), otac iz Martonoša

–        UTORNIKOVI (4, Sv. Dimitrije), iz Reske, u drugoj polovini 19. veka

–        HRISTIFOROVIĆI (1, Sv. Jovan), iz Segedina, došli u drugoj polovini 19. veka; zanatlije

–        CVEJIĆI (10, Sv. Jovan), iz Stare Srbije

–        ŠOROLOVI (2, Sv.arhanđel Mihail), u kuću im ušli Ružići (2, Sv.arhanđel Mihail), iz Čanada

 

RODOVI ČIJE POREKLO NIJE UTVRĐENO:

–        ADAMOVI (8, Sv. Nikola)

–        VOJINOVI (3)

–        ARSIKINI (4, Đurđevdan)

–        BAJIĆEVI (7, Sv. Nikola, slavili su Sv. Panteleja, pa su u vreme Turaka promenili)

–        BAČIKINI (2, Sv.arhanđel Mihail)

–        BELANČIĆEVI (14, Miholjdan)

–        BUNGINI (4, Sv.arhanđel Mihail)

–        BUNGINI – LEKERINI (1, Sv. Jovan)

–        VARJAŠKI (4, Todorova subota, a 2 Sv. Nikola), ima selo Varjaš iza Senmikluša

–        VESELINOVI (6, Todorova subota), bila dva popa od njih

–        VIDAKOVI (1, Sv. Nikola)

–        GAJINI (1, Đurđevdan); čukundeda tukao ”ćulumom” (nadžakom) i Mađare i Turke

–        GRABIĆEVI (2, Sv. Stefan)

–        DMITROVI – PUREJINI (13, Đurđevdan), ali većinom čobani i zanatlije

–        DRAGIĆEVI (Sv. Jovan); Dragić i Jakov su bili braća (Jakovljevi slave Đurđic, staru slavu)

–        ZAKIĆEV – ŠLJIVAR (1, Sv. Pantelija)

–        IGNJATOVI (12, Sv. Nikola), jedna od kuća: Zoljini

–        IKONIĆI – BUNIPARTINI (2, Sv. Jovan), jedan otišao u Sanad; u Bežaniji ima iseljenih od Ikonića – Jockovi i zovu se Jockovi; neko od njih je otišao u Rusiju i pisao im kao Mitrov, otuda

–        ILIJINI – ČOKALJSKI (4, Sv. Nikola)

–        JAKOVLJEVI (9, Đurđic)

–        JOCINI (1, Sv.arhanđel Mihail)

–        KALOPEROVI (14, Sv. Nikola)

–        KLJAJIĆEVI (13, Sv.arhanđel Mihail)

–        KOVAČEVI (7, Velika Gospojina)

–        KOLEDINI – PUPUŠKINI – PIPARKINI – MUNDRINI – DEKANOVI (25, Sv. Lazar), Aksentije Koledin, ima 89 godina; ima ih u Bačkoj, Americi, Iloku

–        LANCOŠEVI (5, Sv. Jovan)

–        MANIĆEVI (4, Sv. Nikola)

–        MARJANOVI (2, Sv. Nikola)

–        MILADINOV (2, Sv. Nikola, 2 nazareni)

–        NAŠIGAĆINI (2, Sv.arhanđel Mihail); Našigaćini – nekad su bili najveća familija; imali su četiri ”paora” zemlje; posle većinom izumrli, sad samo dve kuće

–        PAVLOVI (2, Đurđevdan)

–        PAJINI (2, Sv. Nikola)

–        PETROVI (1, Petkovača); čobani, nisu imali zemlje; odavno ovde

–        PLAVŠIĆEVI (3, Đurđevdan)

–        POPOVI – ĆULAKOVI (11, Sv. Jovan)

–        RADINI (1, Sv. Nikola)

–        SEKERUŠOVI (3, Sv. Stefan)

–        STANKOVI – PUŠINI (7, Petkovača)

–        SUBINI (1, Sv. Nikola)

–        SUJIĆI – ČADINI (3, Sv. Paraskeva), po dedi Čadi; ima ih i u Čoki i u Obilićevu (moj dodatak – Obilićevo je danas deo Novog Kneževca)

–        TOŠIKINI (2, Đurđevdan); oni i Arsikini su od dva brata: od Tošike i Arsike

–        UVERIĆI – ČIPKAROVI – DAJKANOVI (24, Sv. Nikola)

–        FILIPOVI (6, Đurđevdan)

 

IZUMRLI RODOVI:

GLIŠINI – GRUBIĆEVI – ĐORĐEVI (Sv.arhanđel Mihail) – JAŠIN, pravo Herceg – JOVANOVI – JOCINI – KOROV – LOTIĆ (Sv. Prokopije); Lotići bili poveća familija – LUKINI – MOMIROVI, bili poveća familija – NECINI – NIKOLINI, bio veliki rod – PROKINI – PUTNIK – TRIFUNOVI – ĆURČIN

 

ISELJENI RODOVI:

TRAVANJI – iselili se u Bačku

 

CIGANI:

Savićevi (2, Petkovača)

 

IZVOR: Jovan Erdeljanović,  ”SRBI U BANATU”

Komentari (25)

Odgovorite

25 komentara

  1. kaca vignjevic

    Postovani, zelim da vam ukazem na gresku u prezimenima. Konkretno radi se o prezimenu DIMITROV( Pureci) vi ste upisali DMITROV.
    Inace poreklo ove porodice je u privatnom ispitivanju porekla napisao stric moje mame Sava Dimitrov, koji je bio prof.istorije u Somboru.

    Takodje porodica Ilijin je poreklom iz Banatskog arandjelova.

    Interesuje me poreklo porodice Koledin. Znam da ih je bilo u N.Sadu,Kikindi, Cikagu.

  2. vojislav ananić

    Koledina je bilo i u selu Aleksandrovo (Zrenjanin).

  3. vojislav ananić

    Đala

    Pripadala je Čanadskoj županiji. Velika Đala zabeležena je 1411, a Mala Đala 1450.Jedna Đala zabeležena je u kruševskom pomeniku. 1581 postojale su obe Đale, Velika i Mala. Danas se u polju Jankaida nalazi potes Velika Đala. Današnja (Mala) Đala nalazila se na mestu danas zvanom Crkvina. Današnja Đala imala je 1582 dve srpske stočarske porodice. Đala je opustela u XVI veku. Đala se spominje kao srpsko naselje 1647 i 1700. 1717 imala je 35, a 1727 30 domova. 1753 označena je kao srpsko naselje. 1773 imala je 170 domova.
    Potesi: Begovina, Mala Đala, Smiljana. Tervarac, Crkvina.

    Izvor: dr DUŠAN J. POPOVIĆ, SRBI U BANATU DO KRAJA OSAMNAESTOG VEKA, BE0GRAD, 1955.

  4. Spira Matić

    Moj pradeda, Milan Matić (deda-Baca) doselio se iz Velike Čanadi, oko 1900. Moja prababa je Danica Matić, rođ. Varjaški (umrla 1957.), ćerka Milana Varjaškog iz Đale (Babuca), živeo preko 100 godina, umro 1942. Po sećanju mog oca, Milana Matića (umro 2017.), deda-Babuca je pričao da je za vreme madžarske bune (1848.) “bio dobar deran”. Koliko je to godina, možemo samo da nagađamo. Deda-Bacina mati je bila Jana Radin, iz Oroslamoša.

  5. Vojislav Ananić

    ĐALA

    Predanja o naselju. — Po pričanju starih ljudi, kad su Turci bili, živeli su na Maloj Bali, a Srbi ovde gde i danas. Početak sela bio je gde su sad crkva, sveštenički stan i ceo taj šor.
    Crkva je uvek bila na svom današnjem mestu. Crkva slavi letnjeg Sv. arhanđela Gavrila, „otkad tuvimo”; pre više od 70 godina uzeli su tog sveca namesto ranijeg Sv. arhanđela Mihaila.
    Godine 1845. bila je velika voda, a 1855. najveća voda, čak do Pančeva. Tisa je prokopana oko 1855–6. godine. Korito stare Tise i sad je pod trskom i vodom.
    Na karti Đale s atarom iz 1862. godine to je još rastureno selo, bez šorova, a kuće su bez reda. Ta karta je i sad u opštini.
    Nema u ataru nigde mesto Darovac ili Daroc, pa ni u krsturskom ni u siriškom, ni u tervarskom (mađarsko selo) ataru. Ukupno pravoslavnih Srba ima 519 domova i 12 nazarenskih, a Mađara je 40 kuća.
    Kao prve, najstarije familije, smatraju se: Kuzmanovi, Jocini, Filipovi, Adamovi, Kljajići, Koledini, Bajići, Zakići, Marjanovi. Pričali su da su došli „iz Stare Srbije, iz Orovilja” (verovatno ne baš sve).
    Starine. – Crkvena umka je bila nad ritom iza crkve, raskopana je, ali u njoj ništa nije nađeno. Rutava umka, u Tervarcu, velika je humka, bila je pod travom, raskopana je i nađene su u njoj kosti.
    Na Maloj Đali ima mesto Crkvina, ali se ne zna kakva je crkva tu bila Tu su nalazili jame sa sitnom projom, a iskopali su bakarni kazan, takođe sa sitnom projom. Nalazili su i crepoće, crepnje i drugo.
    Groblje je oduvek na današnjem mostu. Ima starih krstova; tu je i jedan „gromoran” krst sa nečitkim natpisom. Stari deo groblja ima dosta nepravilnih kamenova i jedan veliki kameni krst sa natpisom koji se sad ne može pročitati, sem pojedinih slova i, na kraju, godine 1785. Na jednom drugom krstu zabeležena je godina 1784. Tu je i jedan kamen, isti kao one četvrtprizme u Alibunaru, sa duboko urezanim krstom. Ima mnogo debelih drvenih krstova, zatim mnogo tankih ploča sa urezanim ili, ređe, izrezanim krstom, a nekih i sa podlogom kao svećnjak. Toponimi. – Zemlje — prva tabla Mala Đala, u njoj Belo brdo i Smiljana (oranica), tu je i humka istog imena Pruga železnička ide preko Smiljane.
    Druga tabla: Radanov unčić (jedan breščić) i Rutava umka; drum za Krstur.
    Treća tabla: Tervarac; Našigaćin, sad Devićev umčić; tu je stara pruga; tu je i Tatarina bara; Blizanice (bile su tri humke, jedna do druge); Koć (komad koji se nije nikad orao, ledina, otuda ime — od starine).
    Četvrta tabla: Senokos ili Livade; tu je na međi napred pomenuta Rutava umka; Na Bojani (tj. po Bojani u sentivanskom ataru).
    Rit (sav se ore, i vinogradi): breg Feudvarac (stari su ga zvali Ludvar, guščji grad, guske su tu mogle izlaziti na suvo); Surduk, Silađ (breg), Beli breg, Silađska bara, Konjska bara, Duga bara, Tuk (komad oranice), Brestranje (humka), Izlaz (to je deo presečen novom Tisom), a izlazi se zovu: Budžak (breg) i Sentopal (preseca ga kanal); na Budžaku su Budžačka umka i Budžački vinogradi i u njima Števkina umka, nazvana po gazdi; do tih Vinograda ima mesto Burma (na kome je bilo kamenje od nekog starog groblja o kome se ne zna ništa, ali se pamte tri velika krsta od kamena koji su tamo stajali slomljeni još pre ovoga rata; Jajget i Tintovat su pustare.
    Uz novu Tisu, s ove strane je ceo Izlaz i pomenuti Jajget i Tintovat. (Jajget, nazvan po jaukanju Mađara koji ga je držao — kada ga voda poplavi).
    Bara i Podbarje su pripadali „sigetskom” (starom sentivanskom) ataru, a od povlačenja granice đalskom ataru.

    Izvor: SRBI U BANATU II izdanje, Jovan Erdeljanović, Novi Sad, 1992.

  6. Spira Matić

    U vezi potesa Bojana: sećam se da nam je pok. Lenka Ignjatov, rođ. Koledin, supruga pok Koste Ignjatov (Zoljina), pričala o nekoj barjaktar Bojani, po kojoj je taj deo atara dobio ime (bilo je to, otprilike 1965.-68.).

  7. Koledin Svetozar

    Moji preci su naselili Djalu jos prilikom osnivanja mesta,to su reci moje pokojne babe,zatim su potomci ziveli okolina Coke,Coka ,selo Sanad,moj otac 70 tih god je otisao u Smederevo sa mojom majkom zaposlio se u Zelezari i ostao do svoje smrti 2010 god,ja i sestra smo rodjeni u Smederevu,ako bog da planiram se vratiti u Banat tacnije u Sanad gde jos imam rodjaka sa oceve i majcine strane,slavim Svetog Lazara inace…veliki pozzz