Poreklo stanovništva sela Ljubičevac, opština Stragari (Kragujevac). Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.
Topografske prilike.
Ljubičevac je najviše naselje ove oblasti, nalazi se u dolini reke Zlošnice i njenih pritoka, koje su prosekle brezovačku i loretsku površ. Zaseok je od Stragara udaljen 5—6 km, kuće se nalaze u dolini Zlošnice i njenih pritoka i po neka se kuća popela iznad njihovih dolina. U dolini Zlošnice ima šest vodenica — valjarica.
Pije se izvorska voda; gotovo svaka familija ima svoj izvor.
Zemlja za obrađivanje mahom je izvan sela, na mestima: Lubovcu, Garevici, Kozju, Gračacu. Zaseok ima oko 85 hektara svoje šume u Kozjoj Reci, Gradački i Ostrugama.
Zaseok je razbijenog tipa. Nije podeljen na krajeve, već se obično kaže: Erića kuće, Čolića kuće i t. d.
Ranije je svaka familija imala svoje stanove. Sada ima samo tri u Lubovcu. Ovde su bili i stanovi knjeginje Ljubice, pa je po njoj, po naredbi kralja Milana, i zaseok dobio današnje ime.
Poreklo porodica i starine.
Ljubičevac se ranije zvao Bušinci i po predanju, u njemu su bile najpre samo tri familije: Erići, Remići i Sevići.
Danas su:
Erići(Ilići, Lukići, Ivanovići) 26 k. Slava sv. Luka. Doselio se praded Petar pre 150 g. od Bijelog Polja. Od njih su odseljeni Erići u Kamenici (gružanski).
Remići 6 k, Slava: sv. Lazar. Stara porodica. Bili u Sremu i otuda se vratili.
Sevići. Stara porodica koja je izumrla.
Čolići(Nikolići, Miloševići, Vlajići) 11 k. Slava: sv. Đorđe. Doselio se praded Čola iz Staroga Vlaha. Bežali „preko“ i vratili se.
Barudžići(Markovići) 5 k Slava: sv. Nikola. Doselio se predak Lovan iz Polimlja. Njihovi stari pravili barut za državu.
Timotijevići 6 k. Slava: sv. Nikola. Rod su sa Barudžićima.
Pavlovići 5 k. Slava: sv. Ilija. Stara porodica. Ne znaju poreklo.
Matići 4 k. Slava: sv. Đurđic. Doseljeni stari od Leskovca. Zovu ih „Bugarčićima”.
Blažići 4 k. Slava: sv. Jovan. Za vreme Karađorđa doselili se od Sjenice.
Veljković 1 k. Doselio se pre 20 g. iz Velesa.
Zaseok ima jedno groblje.
Nailazi se na tragove „madžarskog groblja“. Kod „Čolića kačare“ ima ostataka od kule za koju se misli da ju je zidala prokleta Jerina. Na groblju ima tragova od stare „Adžine crkve“.
IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.
25. april 2014. u 12:38
dejan petrovic
Poštovani,
imam par primedbi,pa pošto mi je loza iz ljubičevca,rekoh da ih iznesem:reku retko ko u tom kraju zove zlošnica,već srebrnica.a drugo izostavili ste familiju petrović,iz koje je i moja malenkost.tri brata su došla u drugoj polovini 19-og veka iz sjenice petar,era i ilija.od njih su nastale tri familije petrovići,erići i ilići.živeli!
22. januar 2021. u 21:23
Mileta Urošević
Da li znate šta je Barzula u Ljubičevcu, kakav je to praznik?
10. mart 2021. u 18:29
Vlajić Gligorije
Barzula ili Molitva , je praznik koga je selo slavilo u znak dodola koje su isle kroz selo kako bi pala kisa u susnom periodu.