Poreklo prezimena, selo Donja Ljuboviđa (Ljubovija)

25. januar 2013.

komentara: 22

Poreklo stanovništva sela Donja Ljuboviđa, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je južno od G. Ljuboviđe, niz reku Ljuboviđu, pa do Čitlučkog Potoka. Na severnom i zapadnom obodu ima dva reda brda koja odvajaju sedo od Gračanice i Čitluka. Brda na toj strani: Momić, Jelica, Aluško Brdo, Golo Brdo, Alijin Grm i Bele Stene strma su sa severne i zaladne strane, a vrlo blago se sluštaju ovom selu.

Oko seda su: od zapada Bele Stene, Brdo, Karića Brijeg, od juga Glavica, Javor i Babinsko Brdo, od istoka Ljuboviđa, od severa Jeličino Brdo, Dugo i Savina Glavica.

Glavna je rečica Vračevački Potok koji se sastaje s Boljavinskom Potokom.

Brda su: Boljjivine, Vračević, Jeličino Brdo, Golo Brdo, Savina Glavida, Alin Grm, D^gb, Momić i Kutanj.

Njive se zovu: Luke, Bare, Pliskavice, Barice, Polje, Pluževine, Selišta, Padališta, Kućišta, Selimovača, Osma- novača, Dizdarevača, Palež, Vračević i Garevine.

Celo je selo ili u ravnici pored Ljuboviđe ili u plasastim i talasastim izbrešcima.

Selo se deli na mahale: Živanovići, Đurići, Vasići, Boljavine, Cigani, Pluževine, Vračevići, Brđani i Lazići. Mahale su razređene i razbijene, te i selo gledano od Alijinog Grma liči na razbijeno selo.

Staro groblje na kome je seoska škola, staro groblje u Vračevićima, imena Boljavine, Pluževine, Alijin Grm kazuju da je ovde i ranije bilo naselja.

Donja Ljuboviđa je do 1834. god. bila svojina muslimanskih sela Aluge, Zakućana, Male, Laza i Kozli. Samo oko Belih Stena, u onom najbrdovitijem delu, bilo je nešto naših pravoslavnih, pa i to su bili oni, koji su iz Čitluka polagano jedan po jedan deo ovog sela prisvojili svom selu Čitluku. Muslimani su bili zemljoradnici; oni su po selu imali i oranica i kosanica, imali su i stočnih zgrada i koliba. Sve im je to tako bilo do 1834. godine, pa im je mnogo šta popaljeno i uništeno, a oni naterani u Soko, u kome su malo ostali, pa se vratili u kuće, ali više nikad u ovo selo. Prema ovome Donja Ljuboviđe je skoro cela novo naselje od 1834. god. gde ima nešto i od starog muslimanskog življa.

Donja Ljuboviđa je tek 1884 god. postala zasebnim selom; trebalo joj je 50 godina pa da može postati pravo selo.

Još iz turskog doba i posle polagano su prelazili iz Čitluka Gačići i zauzeli brda oko Belih Stena (28 k.; Sv. Ignjatije).

Od 1834. doseljavali su se:

Đurići na Momiću i Jelici, došli su iz Zaovina (20 k.; Sv. Đurđe).

Živanovići i Jerinići došli su iz Gvosca (10 k.; Sv. Nikola).

Jeremići iz Donje Bukovice (10 k.; Sv. Stevan).

Čobići došli su iz Čitluka od Gačića (18 k.;Sv. Ignjatije).

Mitrovići su od Matijića u Torniku (18 k.; Sv. Jovan).

Vasići su Vasići iz Tornika (8 k.; Sv. Jovan).

Lazići su od Lazića iz Gornje Orahovice (11 k.; Đurđic).

Savići su od Maksimovića u Babinu (15 k.; Sv. Avramije).

Aleksići su iz Vršića u Gornjoj Bukovici (5 k.; Sv. Nikola).

Nenadovići su od Kneževića u Gornjoj Bukovici (3 k.; Sv. Nikola).

Neškovići su od Vesića u Torniku (4 k.; Sv. Jovan).

Radosavljevići su Margitići iz Gornje Orahovice (3 k.; Đurđic).

Gajići i Pureševići su od Gligorića iz Gornje Ljuboviđe (9 k.; Sv. Đurđe).

Ivantići su iz Lještanskog (3 k.; Sv. Jovan).

Milovanovići su iz Beolovina u Donjoj Bukovici (3 k.; Sv. Nikola).

Akšamovići su Jelovci Vasići iz Gornje Bukovice (3 k.; Sv. Trifun).

Vasarići su iz Čitluka (3 k.; Sv. Đurđe).

Popovići su iz Osata iz sela Loznice (3 k.; Sv. Ilija).

Tešići su iz Čitluka (4 k.; Sv. Nikola).

Stanišići su iz Gvosca (2 k.; Sv. Nikola).

Sevići su od Tatića iz Gornje Ljuboviđe (4 k.; Sv. Đurđe;).

Damnjanovići su iz Gornje Orahovice (4 k.; Sv. Stevan)).

Savatići iz G. Bukovice (4 k.; Miholj dan).

Pantići su iz Šljivove (2 k.; Sv. Nikola).

Na Pluževinama su Cigani:

Bebići. Bebići su 1890. god. pokršteni; poreklom su od one sirotinje iz Sokola i sokolskih sela koja nije imala s čime iseliti se. Oni su ranije radili zemlju bogatijim seljacima, begovima i agama u Sokolu, danas su svirači, kovači, potkivači, pletari i zemljodelci (22 k.; Sv. Vasilije).

U Donjoj Ljuboviđi ima 25 rodova sa 219 domova.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 465-467), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

Komentari (22)

Odgovorite

22 komentara

  1. Mihailo

    Želio bih da stupim u kontakt sa Vasićem koji je uradio DNK-a i da me kontaktira ako želi pošto imamo istu Haplogrupu i isto poklapanje. Više može da pročita na portalu ovom istom Danilović,Majur Šabac objava haplogrupe se nalazi u komentarima.
    Možda bi trebalo uraditi neko dodatno ispitivanje još ali otom potom.
    [email protected]