Knez Mihailo Obrenović vladao je u dva navrata Kneževinom Srbijom – najpre od 1939. do 1942, a potom od 1860. do 1868. kada je ubijen u atentatu na Košutnjaku. Vest o pogibiji srpskog kneza odjeknula je širom regiona i Evrope. Ovde donosimo kako su reagovali u najbližem susedstvu, u tadašnjoj “Trojednoj kraljevini” Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, odnosno u njihovom Saboru septembra i oktobra 1868.
Poziv da se poslanici sabora oglase povodom pogibije kneza Mihaila, upućen je na 12. sednici Sabora, održanoj 14. septembra 1868. godine. Saboru se s predlogom obratio poslanik Hugo Anker (inače katolički sveštenik u Valpovu) sledećim rečima:
Visoki sabore! Uzimljem si slobodu visokomu saboru jedan predlog učiniti.
Svim nam je dobro poznat onaj nesretni i žalosni čin, s kojim je prije njekoliko vremena u Srbiji gadni zlotvori krvoločnom rukom ubiše vladara srbskoga kneza Mihajla Obrenovića.
Pogrdnim ovim zločinstvom ubojstva izgubio je krotki i mudri vladar srbski svoj život. Time je Srbija izgubila utemeljitelja sretne svoje budućnosti; a narod srbski izgubio je svojega preljubljenoga otca; mi pako kao srodni narod i susjedi, izgubili smo prijateljskoga i nam dobrohotnoga jednoga susjednog vladara.
Visoki sabore! Kada se je ovo dogodilo, znamo mi dobro, da se je u cieloj Evropi velika simpatija pojavila za nesretnoga pokojnoga kneza.
Znamo, da su naši susjedi Magjari zaključkom saborskim iskreno i duboko sažaljenje očitovali narodu srbskomu radi tolikoga gubitka neprocienjenoga blaga srbskoga naroda. Nedvojim visoki sabore! da je i naš narod, narod sjedinjenih naših kraljevinah, s cvilećim srcem osietio bol i žalost ubojstva i da je naš narod takodjer dielio s narodom pobratimskim ovu bol.
Nedvojim niti o tom, da je svaki mislio i želio, da izrazi bol svojega srca susjednomu srbskomu puku; nego dosada nismo imali prilike izreći ovu izjavu i kako nam je dobro poznato, da se je upravo u ono doba oto dogodilo, kada je naš sabor već odgodjen bio, u kojem bi bili mogli izraziti našu bol i žalost radi ovoga čina.
Sada visoki sabore! kada je opet nastavio naš sabor svoje poslovanje, mislim, da ja naša da tako reknem, sveta dužnost, da želji našoj podpuno zadovoljimo, da mi sažalenje naše susjednomu puku i braći našoj, izrečemo; zato si uzimljem slobodu slavna gospodo! predlog učiniti: neka visoki sabor zaključi, da se srbskomu narodu od strane sjedinjenih kraljevinah izreče izraz i dokaz dubokoga sažaljenja zbog nesretnoga i pogrdnoga ubojstva svietloga kneza i vladara Mihajla Obrenovića.
(Glasovi: Prima se, Živio!)
Ovaj predlog je i prihvaćen, pa je Sabor sačinio sledeće obraćanje Kneževini Srbiji:
Grozno ubojstvo koje se je 29. svibnja (10. lipnja) t. g. u topčiderskom perivoju dogodilo, prouzroči u kraljevinah Hrvatskoj, Dalmaciji i Slavoniji obće sažalenje, ljubleni bo od naroda svoga knez srbski Mihajlo Obrenović III. pade iz zasjede od ubojničke ruke. Susjedni hrabri srbski narod izgubi tim užasnim zločinom mudroga vladaoca, koj je, držeći se strogo svoje poslovice: “zakon je najvišja volja u Srbiji” uredio i učvrstio temelj njezinoj sretnijoj budućnosti: digao naobraženje i blagostanje naroda svoga. Sabor kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije se na novo 12. o.m. iza svoje odgode od 5. veljače t.g., izražuje jednoglasno u svojoj danas držanoj sjednici, ustav sa svojih stolcah, živo učešće, što ga povodom nsretnoga toga dogadjaja dieli glede pravedne žalosti bratskoga srbskoga naroda, te s toga zaključi: da o tome dvorska kancelarija kraljevinah ovih svojim putem obaviesti vladu srbske kneževine, uz gore navedeno zažalenje i o srdačnoj i bratskoj čestitki, što je umjela u najopasnije vrieme oduševljenom slogom sa narodom srbskim, te muževnom i vitežkom odvažnošću u kneževin srbskoj uzdržati toli nuždno potrebiti poredak i što si kenzom izabra Milana Obrenovića IV., koji će poduprt mudrom vladavinom nastaviti dično vladanje Obrenovićah u srbskoj kneževini.
Ovaj saborski dopis je ubrzo i poslat o čemu svedoči sledeći izvod iz zapisnika:
Nadalje pod br. 220 proglašen je dopis namjest. vieća za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju od 7. listopada o.g. br. 1201/pr., kojim se priobćuje odpis vis. kr. dalmat.-hrv.-slavonske kancelarije dvorske, od 2. listopada o.g. br. 4181 o tome, da je zaključak sabora vogo izjavljajajući sažaljenje nad groznim ubojstvom kneza Mihajla Obrenovića III. svojim putem kneževskoj srbskoj vladi predan.
Konačno, sabor obaveštava i o odgovoru koji je stigao iz Kneževine Srbije:
Br. 271. Dopisom od 29. studenoga 1868. br. 5060. kr. kancelarija dvorska kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije priobćuje prepis zahvalnoga pisma kneževske srbske vlade, izdanoga na priobćeni joj zaključak našega sabora od 14. rujna 1868. br. 154 glede izraženoga sažaljenja nad groznim ubojstvom kneza Mihajla Obrenovića III., što je uzeto na znanje.
IZVOR:
Dnevnik sabora trojedne kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije godine 1868., Zagreb, 1868, str. 105, 110, 241 i 278
Komentari (0)