Marković
Poreklo prezimena, selo Ostrovica (Niška Banja)
Poreklo stanovništva sela Ostrovica, Gradska opština Niška Banja, Grad Niš – Nišavski okrug. Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Sićevačke klisure“ na osnovu proučavanja tog područje 2001. i 2002. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i glavne geografske odlike.Ostrovica se nalazi na dnu…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Jelašnica (Niška Banja)
Poreklo stanovništva sela Jelašnica, Gradska opština Niška Banja, Grad Niš – Nišavski okrug. Prema knjizi Marije Antić „Antropogeografska proučavanja naselja Sićevačke klisure“ na osnovu proučavanja tog područje 2001. i 2002. godine, edicija Koreni – Službeni glasnik, Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Jelašnica se nalazi na dolinskim stranama Jelašničke reke (Studene),…
› više informacijaPoreklo prezimena varoši Despotovac
Poreklo stanovništva varoši Despotovac (selo i varošica), opština Despotovac – Pomoravski okrug. Prema knjizi „Pomoravlje, Resava i Kučaj“, edicija „Koreni“, izdanje Službeni glasnik Beograd. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Selo je na obema stranama potoka Točaka i Odžinca, koji seu sred sela sastaju i čine Anski Potok. Varošica je niže sela,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Pančelo (Kosovska Kamenica)
Poreklo stanovništva sela Pančelo, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i vode.Selo je na obema stranama gornjeg dela potoka, na kome je i Tomance.Zemlje i šume.Topografski su nazivi za njive: Goč, Bara, Oraše…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Tomance (Kosovska Kamenica)
Poreklo stanovništva sela Tomance, opština Kosovska Kamenica – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i vode.Selo je na obe strane jednog malog potoka. Voda za piće dobija se iz česama, kladenaca i bunara.Zemlje i šume.Topografski su nazivi…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Stanišor (Gnjilane)
Poreklo stanovništva sela Stanišor, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i vode.Selo je na reci Stanišorki, na njenom izlazu iz klisure u gnjilansku ravnicu. Kuće su i na jednoj i na drugoj strani reke….
› više informacijaDoseljavanje stanovništva iz „Srpskog“ Polimlja u Šumadijsku Kolubaru
AUTORI: Zoran A. Antonijević, Snežana D. PopovićŽelja da se opiše ovo Šumadijsko-kolubarsko područje, kod mene se javlja vrlo rano, još u osnovnoj školi, ali sam se više puta suočio sa nedostatkom građe i materijala, što mi je oduzimalo mnogo snage i vremena. Ipak sada kada su dostupnije informacije iz svakolikih…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Žegra (Gnjilane)
Poreklo stanovništva sela Žegra, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i vode.Selo je u podnožju Karadaga na Karadag–Reci pri njenom izlasku u ravnicu. Voda za piće dobija se iz bunara, a zimi i iz…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Vlaštica (Gnjilane)
Poreklo stanovništva sela Vlaštica, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela i vode.Selo je u ravnici, u podnožju Karadaga, na Vlaštickoj Reci, većim delom na njenoj levoj strani. Voda za piće dobija se iz bunara.Zemlje…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Klokočevac (Majdanpek)
PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Žarko MilovanovićKlokočevac je seosko naselje razbijenog tipa, na (100 – 420 m) dolinskim stranama (veći deo na desnoj) Porečke reke, desne pritoke Dunava, istočnim padinama Liškovca i zapadnim padinama Velikog Grebena, s obe strane puta ka Dunavu i Kladovu, 32 km jugo-istočno od Majdanpeka. Površina atara…
› više informacija