Marinković
Poreklo prezimena, selo Dublje (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Dublje, opština Bogatić. Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 18. vekuIz Crne Gore: RADUKIĆI (Stepanjdan, 8-4 k); jedan su rod sa Davidovićima i Lovčevićima, u Bogatiću.Iz Hercegovine: BOJIČIĆI (Mrata, 35-3 k), i od njih PETROVIĆI (8 k) i DEVIĆI (1 k); doselio se Boja, a njegov sin…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Crna Bara (Bogatić, Mačva)
Poreklo stanovništva sela Crna Bara, opština Bogatić (Mačva). Stanje od 17. veka do prve polovine 20. veka Doseljeni u 17. vekuNajstariji su doseljeni rod u Crnoj Bari – Šumanci (Aranđelovdan, 208-35 k). Poreklom su iz Šumana, sela na planini Rudnik, u Srbiji. To selo se pomilje u istorijskim izvorima iz doba srpske despotovine;…
› više informacijaNjegoševo pismo lekaru Marinkoviću
U ovom pismu Petar II Petrović Njegoš progovara o svom viđenju smrti, duše i tela… Cetinje, 10/22. avgusta 1850.Pošteni gospodine doktor Marinković,Ja nijesam jošt izdravio, ali sam se dobro popravio. U mojoj bolesti ja sam i o smrti pomišljao, nego ova misao nimalo meni škodila nije, no šta više zrake su mi…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Crkvenac (Svilajnac)
Poreklo stanovništva sela Crkvenac, opština Svilajnac, stanje iz 1921. godineU selu ima nešto starosedelačkih porodica i porodica koje ne znaju svoje poreklo. Doseljenici su se doseljavali od kraja 17. veka i kasnije.Starosedelački rodovi:Skokići (20 k., Sv. Jovan), starinci. (Miloja Skoku terali su Turci bosog da u zimi skače s kamena…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (62)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Pet rodova iz stare RaškeKako je Đurđevdan i slava Drobnjaka, to potvrđuje da je ovaj rod istog korena drobnjačkog porekla, što je u njegovom predanju i sačuvanoMarkeljića je u Dobrači…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (55)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Proterani begunci ŽujovićiDo svog državnotvornog pregnuća 1804. godine Srbi su uvek bili dobrovoljciPoput Alempijevića (Stančića) u Maloj Pčelici, srodnici po mleku su Timotijevići i Stamatovići u Sipiću. Oko sredine XVIII…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (47)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Iz Korita je rod ČamparaStaro njihovo prezime je bilo DragićevićiTako se u Zovljaku, kraju sela Belosavaca, jedna grupa rodova naziva Kozoderima. Tu grupu rodova čine Mijovići, Vulovići, Glišići (Vulićevići), Slavkovići,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Mekinjar (Udbina, Lika)
Poreklo stanovništva sela Mekinjar, stanje po popisu Like i Krbave iz 1712. godineSa leve strane rečice Krbave leži selo Mekinjani ili, kako je kasnije dobilo ime, Mekinjar, koji se spominje još 1441. godine. Mekinjani su bili pleme koje je garantovano izašlo iz dokmetskog uređenja Krbavske župe, a to su bili…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Dljin (Lučani, Donje Dragačevo)
Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović.Postanak sela i poreklo stanovništvaSelište, stara groblja i drugi ostaci iz starine sve su pouzdani znaci starijih naselja na ovom mestu. Kako su gotovo svi ostaci na strani prema Bjelici, izgleda, da su starija naselja bila bliže rečnoj dolini.Sudeći po nekolikim…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Trnava (Topola)
Poreklo stanovništva sela Trnava (Gornja i Donja Trnava), opština Topola. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine. Selo je razbijenog tipa, deli se na Gornju i Donju Trnavu. U Gornjoj Trnavi su krajevi: Vrlaje, Rakićevca, Mamutovac, Prekobučje i nekoliko krajeva sa porodičnim imenima. U Donjoj Trnavi su krajevi:…
› više informacija