Filipović

Poreklo prezimena, selo Gornja Srbica (Prizren)

Poreklo prezimena naselja Gornja Srbica, opština Prizren. Prema knjizi Metohija III, Milenko S. Filipović “Beleške o naseljima i poreklu stanovništva”. Izdanje Službeni glasnik i SANU 2021. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Osnovne napomene.Priča se da je y srpsko doba ovde bila varoš. Na mestu Kaldrmi nalaze se velike cigle kvadratnog oblika….

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Velika Hoča (Orahovac)

Poreklo prezimena naselja Velika Hoča, opština Orahovac. Prema knjizi Metohija III (Mileta Bukumirić, “Iz onomastike južne Metohije”). Izdanje Službeni glasnik i SANU 2021. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.Položaj naselja.Od Orahovca prema jugoistoku do Velike Hoče stiže se makadamskim putem, koji vijuga stranama pitomih brežuljaka u dužini od 5 kilometara. Selo…

› više informacija

9. mart 2022.

4

Kako su se nacionalno izjašnjavali jugoslovenski muslimani u knjizi “Ko je ko u Jugoslaviji” iz 1957. godine

Najveći broj pripadnika muslimanske elite u komunističkoj Jugoslaviji 1957. godine nacionalno se izjasnio kao Srbi (njih skoro 61 odsto), slede Hrvati (17 odsto), Jugosloveni (7 odsto), Crnogorci (3 odsto), a samo jedna od 151 anketirane ličnosti se izjasnila kao musliman.Poreklo jugoslovenskih muslimana jedna je od tema oko koje se u…

› više informacija

15. februar 2022.

1

Zavet Srba i Slovaka u Boljevcima 1849. godine

Istorijske vesti svedoče da se tokom 1839/40. godine iz Boljevaca u Provincijal i u Srbiju iselilo 33 porodice, pa je u Boljevcima bilo slobodne zemlje, kuća i ekonomskih zgrada. Podatak ne treba da čudi, naročito ako se u horizontu istorijskih prilika sagledaju činjenice koje kazuju da je u tom trenutku…

› više informacija

28. avgust 2021.

0

Poreklo prezimena, selo Đuričkovići (Danilovgrad)

Poreklo stanovništva naselja Đuričkovići, opština Danilovgrad – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Nalaze se u podgorini Garča i zahvataju jugoistočni dio teritorije Gornjeg Zagarča, tj. od Maloga Garča na sjeveroistoku pa do zagaračko–komanske…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dobrsko Selo (Cetinje)

Poreklo stanovništva sela Dobrsko Selo, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Nalazi se u izrazitoj uvali okruženoj brdskim stranama Dobrštika, Debeljaka, Mekavca i šumovitim osojnim stranama Ceklinštaka. Gornjim obodom uvale prolazi…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Dobrska Župa (Cetinje)

Poreklo stanovništva sela Dobrska Župa, opština Cetinje – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Nalazi se između Meteriza, Češljara, ‘Balaca, Zagore i Rvaša. Za put Cetinje – Titograd vezana je pomenutim. krakom preko Meteriza….

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Sotonići (Bar)

Poreklo stanovništva sela Sotonići, opština Bar – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.Položaj sela.Nalaze se na samom domaku magistrale prema Petrovcu, na četvrtom kilometru od Virpazara. Prostiru se na južnim kosama i zaravnima niže…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Rađići (Kneževo, ranije Skender Vakuf)

Rađići su selo opštine Kneževo (ranije Skender Vakuf), u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Rađići su imali 1405 stanovnika, od čega 1399 Srba, dvoje Jugoslovena i četvoro ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaBAJIČIĆ (44) – ?BANOVIĆ (57) – ?BORIĆ (3) – ?BOROJEVIĆ (151) – ?BRBOROVIĆ (63) – Sveti StefanBRKIĆ (61) – ?BUDIĆ (6) – Sveti GeorgijeVELEUŠIĆ (50)…

› više informacija

Poreklo prezimena, selo Paunovići (Kneževo, ranije Skender Vakuf)

Paunovići su selo opštine Kneževo (ranije Skender Vakuf), u BiH (Republika Srpska).Na popisu 1991. godine, Paunovići su imali 265 stanovnika, od čega 254 Srba, petoro Jugoslovena i šestoro ostalih/nepoznatih.Prezimena 1991. godine, sa brojem osoba (u zagradi) i krsnom slavom:Srpska prezimenaALEKSIĆ (15) – ?VUJANČEVIĆ (38) – ?VUKOVIĆ (7) – ?VUČIĆ (32) – Sveti JovanJOLIĆ (3) – ?MAKARIĆ (33) – ?MARJANOVIĆ (6) –…

› više informacija