Arhiv
Kupinovo (treći deo)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićOvlašteničko pravoPravo na uživanje, odnosno, korišćenje zemlje proisteklo je iz Vojnograničarske službe određenih graničarskih porodica. Ono se javlja već sa uređenjem Vojne granice u jugoistočnom Sremu, oko 1745. godine, kada su formirana uglavnom sva današnja sela, trasirani putevi i uspostavljene međe atara. Potom su, 1754….
› više informacijaKupinovo (drugi deo)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićO gradnji javnih objekata u Kupinovu, naročito u vremenu nakon razvojačenja, obilato svedoče oglasi, odnosno, pozivi za nabavke radova, a koji su objavljivani u Narodnim novinama – službenom glasilu onog vremena. Isti izvor informiše o deobama graničarskih kućnih zadruga, kao i o postupcima prinudne naplate…
› više informacijaKupinovo (prvi deo)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićMalo je mesta koja se, poput Kupinova, mogu pohvaliti ne samo kontinuitetom svog postojanja, već ulogom koje je ovo mesto, tokom duge i burne povesti, zauzimalo u raznim događanjima, koja su ostavila trajni pečat u nacionalnim i izvan nacionalnih okvira. Iako se u izvorima mogu…
› više informacijaOdlomak iz vojne istorije Krnješevaca, sela u Sremu
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićKrnješevci, selo u Sremu, u sastavu Vojne granice nalazili su se od 1767. do njenog ukidanja 1871. godine. Nakon razvojačenja Vojne granice i inkorporacije u civilno društvo, Krnješevci su se obreli u Zemunskom kotaru. Vojna obaveza koja je u Ugarskoj uvedena 1868. godine, po ukidanju…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VIII
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU izveštaju SNO Zemun iz januara 1948. navedeno je da je 95% stanovništva Sreza Zemun pismeno, ali da je kulturni nivo stanovništva na niskom nivou. Zaključak u vezi sa kulturnim nivoom verovatno je donet na osnovu činjenice da su Oslobodioci u ovom periodu nametali svoj…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VII
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićKao i prinudni otkup i porez je razrezivan shodno percepciji odgovornih drugova, a plan naplate poreza postavljan je od strane SNO-a. U vremenima kakva su bila poratna nije bilo mogućnosti za poresku evaziju pošto je ona smatrana delom „privredne sabotaže“ koja je bila definisana Krivičnim…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo VI
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU poratnoj literaturi i izveštajima istaknuto je da je okupator u Srezu Zemun tokom Drugog svetskog rata uništio stočni fond. Tokom rata, Bežanija je kao jedno od fašističkih uporišta ostala izvan akcija koje su sprovodili Partizani. Prema raspoloživoj literaturi, stočni fond Bežanije do oslobođenja bio…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo V
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićKoncentracija vojske na teritoriji Sreza Zemun u vezi sa akcijama oslobođenja od oktobra 1944, te potom u vezi sa borbama oko Sremskog fronta, do 15.5.1945. kada je na prostoru Jugoslavije zvanično okončan Drugi svetski rat, uslovile su rekviriranje poljoprivrednih proizvoda. Tokom januara i februara 1945….
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo IV
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićTokom ratnih godina snabdevanje Beograda osnovnim životnim namirnicama „bilo je vrlo oskudno i mučno. Određena roba najčešće se mogla pronaći na Crnoj berzi, na kojoj su cene bile višestruko uvećane u odnosu na predratni period“. O tome da li je stanovništvo Sreza Zemun svoju robu…
› više informacijaDruštvo, politika i ekonomija u jugoistočnom Sremu sredinom HH veka – deo III
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićNeposredno nakon Drugog svetskog rata u Srezu Zemun uz Agrarnu reformu sprovedena je i kolonizacija. Auto kolonisti su bili zavičajski Zemunskog sreza, koji su po nekom osnovu iz jednog mesta preseljeni u drugo mesto istog sreza. Kolonisti su oni ljudi koji su kao ne zavičajci…
› više informacija