Arhiv

15. septembar 2022.

0

Krnješevci 1800-1843. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaRatovi sa Napoleonom nastavljeni su i u 19. veku, istovremeno, u Srbiji je buknuo ustanak. Tokom 1807. godine na snagu je stupio “Temeljni zakon” kojim su regulisani uzajamni odnosi između države i graničara. Prema podatku iz popisa  koji je sproveden “1808. godine, u Krnješevcima…

› više informacija

14. septembar 2022.

0

Krnješevci 1792-1799. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaSa odlaskom graničara u proleće 1792. godine na daleko evropsko ratište, neizvesnost i strepnja uselili su se u svaku graničarsku kuću u Sremu. Tokom jeseni 1792. godine, čitava dva meseca “videlo se svako veče od zapada, malo levo ka Francuskoj,  na nebu veliko crvenilo,…

› više informacija

13. septembar 2022.

0

Krnješevci 1791-1792. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaIstorijske vesti govore da je u godini 1791. u selu 77 domova sa 758 stanovnika. Ovaj podatak nije podudaran sa podacima iz Vojne evidencije, koja svedoči da je 1788. u Krnješevcima 81 kućna numera, a naredni Vojni popis iz 1792. godine evidentirao je i…

› više informacija

12. septembar 2022.

2

Krnješevci 1777-1790. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaPrema popisu stanovništva iz 1777. U Krnješevcima je bilo 883 stanovnika od čega je 873 pravoslavnih i 10 katolika. U godinama 1785. i 1786. godine ceo Srem je ojačan ljudstvom, tada su se doselili  hrišćani istočnog i zapadnog ispovedanja, iz predela Jadranskog mora, iz…

› više informacija

11. septembar 2022.

0

Krnješevci 1768-1772. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaU 1772. godini Krnješevci su sa Ugrinovcima i Golubincima pod komandom kapetana Milutinovića. Iz regrutacione liste od 4. oktobra 1772. godine saznaje se da je u komandujućem kadru 4 Krnješevčana, a 45 u redovnoj graničarskoj službi. U istoj godini 9 je novoregrutovanih, tako da…

› više informacija

10. septembar 2022.

0

Krnješevci 1768-1771. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaPorodična prezimena u Sremu su se ustalila tek posle 1768. godine, nakon što je u granicu uveden Kantonski sistem kada je zbog evidentiranja graničarskih porodica, koje su uživale vojničke sesije, sačinjen i katastralni premer i popis zemlje, a uz to i popis vojnosposobnih muškaraca…

› više informacija

9. septembar 2022.

0

Krnješevci 1767. godine (odlomak iz rukopisa “Krnješevci, selo u Sremu”)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaKako su vojnograničarske dužnosti sa svim pravima i obavezama bile naslednog karaktera, radi evidentiranja graničarskih, sesionalnih poseda izvršena je numeracija svih objekata za stanovanje – kuća – arapskim brojevima, dok su javne zgrade – crkve, škole, opštinske zgrade, vojne zgrade – kao objekti iz…

› više informacija

17. jul 2022.

2

Logoraški dani Steve Žigona, čuvenog Krigera iz “Otpisanih”

PRIREDILI: Veljko Kubat i Jovica KrtinićIstraživanja arhivske građe iz Drugog svetskog rata često dovedu do nenadanih otkrića. Takav je slučaj i sa otkrićem dokumenata, koji svedoče o logoraškim danima čuvenog glumca Steve Žigona. On je u nacističkom koncentracionom logoru Dahau proveo celu 1944. godinu, dočekavši oslobođenje 30. aprila 1945. godine….

› više informacija

29. jun 2022.

0

Kupinovo – zemljišna zajednica (2)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićZakon o zemljišnim zajednicama iz 1894, i dopunama iz 1897. i 1902. godine, definisao je pojam vlasništva nad imovinom i utvrdio način sticanja ovlašteničkog prava unutar razvojačenih mesnih opština, ali je, posve neočekivano, ovim Zakonom narušen dotadašnji upravni poredak unutar mesnih opština. Kako su se…

› više informacija

28. jun 2022.

0

Kupinovo – zemljišna zajednica (prvi deo)

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićPitanje raspolaganja pašnjacima u vreme trajanja Vojne krajine nije bilo sporno, s obzirom da su u mestima granice obitavali samo graničari, koji su imali sva prava na korišćenje pašnjaka kao neraspodeljene, zajedničke imovine. Tokom trajanja granice pojmovi mesne opštine i zemljišne zajednice sa aspekta vlasništva…

› više informacija