Iz arhiva
Beogradske podstanarske adrese studenta Gojka Stojčevića, potonjeg patrijarha srpskog Pavla
Patrijarh Pavle se kao beogradski student često selio – u dva navrata stanovao je preko puta Patrijaršije, a jednom pored hrama Svetog Save (u izgradnji). Promene adresa boravka vidljive su u njegovom „kartonu žitelja“ koji je samo jedan od preko milion digitalizovanih kartona koje je učinio javno dostupnim Istorijski arhiv…
› više informacijaKraljević Marko po drugi put među Srbima
PIŠE: Nebojša Mićić Pripovetku “Kraljević Marko po drugi put među Srbima” naš genijalni satiričar Radoje Domanović objavio je 1901. godine. Poput drugih njegovih dela, i ovo, s protokom vremena, samo dobija na aktuelnosti. Nakon 120 godina kroz njega opet možemo posmatrati odnos celokupnog našeg društva prema pitanju južne srpske pokrajine, ali…
› više informacijaGenealoške zablude ili kako ne praviti rodoslov – primeri iz Srema
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacDo sada sam bezbroj puta čuo pohvale pojedinaca kako imaju rodoslove svojih porodica unazad 300-400 godina, pa čak i znaju odakle su im preci sa Čarnojevićem tačno došli (uz obavezno navođenje mesta sa područja Kosova i Metohije, Crne Gore ili Like itd). Posle 22 godine…
› više informacijaSremski preci i porodica mitropolita srpskog Petra Jovanovića
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacKada se pre nekih desetak godina prolazilo kroz šidsko srpsko pravoslavno groblje bilo je nemoguće ne primetiti desetine starih spomenika iz 18. i 19. veka. Danas je veći deo tih spomenika nestao nebrigom građana Šida i uprave groblja. Srećom, još uvek na glavnoj stazi stoji…
› više informacijaPorodica plemenitih Mikovića iz Šida
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Radovan SremacMikovići su srpska plemićka porodica koja je dala šest protojereja, tri jereja i jednog monaha. Porodica potiče iz Bačke. Prvi put se u Šidu pominje 1715. godine kada je zabeleženo da šidski prota Kiril Miković vodi školu u mestu. Plemićki list i grbovnicu Mikovići su…
› više informacijaEparhija dalmatinska 1885. godine (parohije, crkve, broj pravoslavaca po naseljima)
Priredio saradnik portala Poreklo Slobodan Zrnić, prema Šematizmu Eparhije dalmatinske za 1885. godinuPROTOPREZVITERAT ZADARSKI (protoprezviter Kiril Žeželj) – 14930 dušaParohija Zadar (Kiril Žeželj) – 388 dušaZADAR – 367parohijalna crkva Sv. Ilija, s kapelom Sv. Spiridon i kapelom Sv. GeorgijeBIOGRAD – 21kapela Uspenje Bogorodice tutori: Mihail Katurić, Đorđe Obradović, Petar Petranović,…
› više informacijaSrpske porodice iz Trsta
Na osnovu podataka predstavljenih na izložbi “Kultura Srba u Trstu” 1751-1914, koju je prirdio Arhiv Srbije, objavljujemo genealoške podatke o najznačajnijim srpskim tršćanskim porodicama.RiznićDoselili su se iz Sarajeva u drugoj polovini 18. veka. Prvi zabeleženi Riznići u Trstu bili su braća Damjan, Stefan (1751- 1813), i Jovica (umro 1790), i…
› više informacijaKnićani streljani 21. oktobra 1941. godine u Šumaricama
Povod za streljanje u kragujevačkim Šumaricama bili su nemački gubici u borbi sa zajedničkim četničkim i partizanskim snagama 16.oktobra 1941. godine, na putu Kragujevac — Gornji Milanovac. Nemci su u toj borbi imali gubitke od 10 mrtvih i 26 ranjenih vojnika.Prema odredbi iz naredbe generala Franca Bemea, za jednog ubijenog …
› više informacijaTefter poreskih glava sela Borač iz 1835. godine
1. Milovan Stevanović2. Pavle Todorovićsin Radoje3. Jevto Jezdimirovićsin Ilija4. Mijailo Jezdimirović5. Milovan Janićijević6. Arsenije Nikolić7. Pantelija Petrovićsin Jevđenije8. Pavle Dmitrović9. Đorđe Petrović10. Ilija Markovićbrat Gligorije11. Mato Đorđević12. Marko Janković13. Vučić Milovanovićbrat Đorđe14. Petar Milivojević15. Dimitrije Filipovićsin Sava16. Stevan Dimitrijev17. Jovo Vićentijević18. Vasil Lukićbrat MijailoĐorđe19. Pavle Filipović20. Pavić Kolarević21. Nika Vukićević22….
› više informacijaStanovništvo Knića u XV i XVI veku
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Saša ZarićO stanovništvu Gruže u srednjovekovnom periodu se zna veoma malo. Osnovni razlog za to su oskudni istorijski izvori. Srednjovekovna srpska država nije sprovodila popise stanovništva pa tako za taj period nemamo podatke ni o stanovništvu niti o naseljima. Nakon pada Srbije pod Osmansko carstvo uvodi…
› više informacija