Iz arhiva
Prepis crkvenih matičnih knjiga za Kninsko Polje i Knin
Na internet stranici sinobad.org dostupni su prepisi pravoslavnih crkvenih matičnih knjiga krštenih, venčanih i umrlih za parohije Kninsko Polje i Knin. Prepis ovih knjiga je delo Milana Sinobada, koji je pokretač još jedne značajne internet stranice – tromedja.rs. Zahvaljujemo se g. Sinobadu na saglasnosti da na našem portalu podelimo informaciju…
› više informacijaNeobjavljeni Austrijski popisi grada Pančeva u 18. veku
PRIREDIO: Saša Pančevački, saradnik portala PorekloGrad Pančevo se nekada tokom 18. veka sastojalo iz dva dela: iz Rackog odnosno Srpskog, i iz Nemačkog tj. švapskog dela grada. Stanovništvo je predominantno bilo srpskog porekla, a i u nemačkom delu grada bilo je poprilično srpskog življa.U ovom članku nalaze se do sada…
› više informacijaSlovo o porodici Radičević iz Boljevaca
Boljevačku porodicu Radičević pronalazimo u Popisu Eparhije sremske, sačinjenom u Neradinu 25. oktobra 1756. godine, gde se kao katanski lajtnant pominje Boško Radičev. Sledeći koji se pominje u popisima je Gligorije Radičević, od oca Jefte, kao tutor boljevačke crkve od 1802. do 1805. godine.Gligorije Radičević oženjen je Anom. Imali su …
› više informacijaNacionalna struktura ratnih žrtava istorijskog Sreza Zemun
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićBeograd, 15.07.2021.Na osnovu objavljenih podataka popisa stanovništva u vremenskom rasponu od 1890. do 1953. godine, moguće je pratiti kretanje broja stanovnika u granicama istorijskog Kotara, potom Sreza Zemun. Drastični pad broja stanovnika uočava se nakon Velikog rata, a fenomen demografskog pada zvanične institucije kao i…
› više informacijaTajna groba neznanog junaka sa Vilusa
Vilusi, pitomo selo usred crnogorskog krša, na samoj međi sa Hercegovinom, duž magistralnog puta Nikšić – Trebinje.Mesno groblje, ukrašeno hramom posvećenim Sv. Matiji, već bezmalo sto godina čuva uspomenu na trojicu braće Kovačevića, koji svoje mlade živote ostaviše u vihoru Velikog rata. Na lepo klesanom spomeniku podignutom 1923. godine, koji…
› više informacijaPrezimena Srba u najstarijem sačuvanom domovnom protokolu Crepaje od 1835-1860. godine
Spisanije Narodno (Domovnik u Čitava Sela Crepaje staro 1835+)-fali 6 kuća 3.parohije (poslednje obrađeno tj.zapisano prezime Herski)-prekid u Domovnom Protokolu.Tekst napisao saradnik portala Poreklo, Saša Pančevački. Navedena su porodična prezimena, deo parohije u kom su živeli pomenuti rodovi, stari i novi brojevi kuća, najstariji članovi rođeni pre i neposredno posle 1800.godine…
› više informacijaPrezimena Srba iz srpskih pravoslavnih matičnih knjiga grada Pančeva tokom 18.veka (1782-1800)
Podatke o najstarijim prezimenima Srba, uz ostale etnose pravoslavne veroispovesti zabeležene u gradu Pančevu tokom 18.veka, prema pravoslavnim Protokolima priredio saradnik Porekla, Saša Pančevački.Podaci o prezimenima nalaze se u najstarijim matičnim knjigama/Protokolima crkve Preobraženja Gospodnjeg u Pančevu. Za prikupljanje prezimena korišćene su beleške terenskih istraživaanj dr Jovana Erdeljanovića, tokom 20-tih…
› više informacijaSpisak stanovnika naselja Rujnica (Cazin, BiH) odvedenih i likvidiranih na stratištu Garavice (Bihać) 1941. godine
U naselju Rujnica ustaše dana 13. 24. i 31. jula 1941. godine hapse muško stanovništvo i odvode na Garavice, na likvidaciju. Spisak je usklađen sa Spiskom žrtava rata koji se nalazi u Muzeju genocida u Beogradu i Spiska stradalih u selu Rujnica, autora Milana Gogunovića, Dušana Miljkovića i Žarka Gluvajića….
› više informacijaŽrtve genocida u Drugom svetskom ratu 1941-1945. u naselju Rujnica, opština Cazin (BiH)
Popis žrtava rata od 6. aprila 1941 do 15. maja 1945. godine obavljen je od novembra 1964. do aprila 1965. godine, skoro dve decenije po završetku rata. Savezno izvršno veće, tada vlada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, 10. jula 1964. godine, odlučila je da se načini popis ratnih žrtava 1941-1945. godine….
› više informacijaSpisak đaka kombinovanog puka kod francuskih trupa u Solunu 1915. i 1916. god.
PRIREDIO: Urednik portala Poreklo Branko TodorovićPovodom Prve redovne godišnje skupštine Udruženja „Solunske đačke čete”, održane 6. marta 1932. godine u Beogradu, iz štampe je izašla i mala knjižica Spomenica Solunske đačke čete.Ova vredna spomenica je posvećena formiranju i ratovanju vojnih obveznika–đačke jedinice, koja je 1915. godine ušla u sastav redovne…
› više informacija