Iz arhiva
Spisak krajiških vojnika iz Gračaca iz 1770. i 1807. godine
Gračac, centralno mesto južne Like, imao je jednu od najstarijih pravoslavnih crkava, posvećenu Vaznesenju Gospodnjem, prvobitno podignutu oko 1725. godine, a bitno rekonstruisanu u periodu 1863-1875. godine. Crkva je do temelja srušena i uklonjena od strane komunističkih vlasti 1954. godine.Crkva je bila od klesanog kamena, a zvonik od belog klesanog…
› više informacijaSpiskovi krajiških vojnika iz Deringaja iz 1770. i 1807. godine
Selo Deringaj jedno je od najlepših u okolici ličkog mesta Gračac. Krase ga slapovi reke Otuće, a nekad i jedan od najlepših pravoslavnih hramova u Lici – hram Uspenja Presvete Bogorodice (sagrađen 1863. godine), koji je oštećen u Drugom svetskom ratu i danas je napuštena ruina. U crkvenoj porti sahranjeni…
› više informacijaSpiskovi krajiških vojnika iz Tomingaja iz 1770. i 1807. godine
Selo Tomingaj kod Gračaca u Lici u svetu je najpoznatije kao rodno mesto Georgine Đuke Mandić, majke velikog naučnika Nikole Tesle. Nije poznato kad su Teslini preci Mandići došli u ovaj kraj, a ako je suditi prema kraćem popisu vojnika iz 1770. godine, tada ih u Tomingaju još nije bilo….
› više informacijaSpisak krajiških vojnika iz Bruvna i Rudopolja iz 1807. godine
Ličani su u proleće 1809. godine pružili žestok otpor Napoleonovoj vojsci, koja je pod komandom čuvenog vojskovođe Ogista Marmona, nadirala iz pravca Dalmacije odnosno Zrmanje. Ogorčene borbe vođene sredinom maja kod Gračaca naterale su Francuze na pregrupisavanje, a Marmon, koji je u ovom okršaju čak lakše ranjen, izveštavao je Napoleona…
› više informacijaZapis o zaboravljenoj crkvi Sv. Jovana na Vodenoj glavi u Lici
Odavno se ne čuje zvono s jedne od najstarijih srpskih svetinja u Lici. A bilo je to zvono koje je nekad pozivalo na ustanak. Mukla tišina gotovo već vek i po obavija crkvu Rođenja Svetog Jovana Preteče, podignutu pre oko 300 godina na obroncima brda Vodena glava nedaleko od Bruvna….
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (14)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaGraničarske kućne zadruge do razvojačenja granice, bile su temelj vojno-graničarskog poretka. One su bile osnovna ćelija društva i vojno-graničarske privrede. Iako je seljaštvo u provicijalnom delu Srema, još od 1848. počelo da ispoljava težnju ka napuštanju patrijarhalnog modela življenja – zadrugarstva, i osnivanju samostalnih,…
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (13)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaNakon razvojačenja Vojne granice i njene inkorporacije u civilne okvire Županije sremske sa sedištem u Vukovaru, bivši Petrovaradinski pukovski prostor je razdeljen na Kotare. Jugoistočni deo geografske regije Srema tako se obreo u civilnom Kotaru Zemun. Kotar Zemun sa sedištem u gradu Zemunu činile…
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (12)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaNeposredno pre procesa razvojačenja, 1869. godine, Krnješevci su pripadali izbornom srezu Šimanovačkom, gde je vršen izbor za predstavnike u Narodno-crkvenom saboru. U Krnješevcima je 1869. bilo 704 duše. Naredne, 1870. godine izvršena je reorganizacija izbornih srezova, te su tako Krnješevci i još neka sela…
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (11)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaNaredbom od 8. juna 1871. zapoveđeno je da se ukidanjem vojnog ustrojstva u Vojnoj krajini “prokrči put” faktičkom sjedinjenju Hrvatsko-Slavonskog krajiškog zemljišta sa istoimenim Kraljevinama. Tada je Vojna granica Srema, koju su činile Petrovaradinska pukovnija i vojne opštine Zemun, Karlovci i Petrovaradin, izuzeta iz…
› više informacijaKrnješevci, selo u Sremu (10)
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Aleksić dr SnežanaU Vojnoj granici sve je bilo u ingerencijama vojnih vlasti. U vojnoj nadležnosti bio je i civilni deo stanovništva, a sva pitanja u vezi organizacije svakodnevnog civilnog života unutar zatvorenog vojnograničarskog područja takođe su bila pod vojnim patronatom.Opštinska uprava u Vojnoj granici utvrđena je…
› više informacija