Bratstva i plemena
Kriči – tragom izgubljenog plemena (treći dio)
Kriči u zapadnim srpskim krajevimaNa osnovu prisutnosti prezimena Krička, Kričkić i Kričković, može se reći da je sticajem istorijskih okolnosti dobar dio kričkog plemena završio u našim zapadnim krajevima, od Dalmacije preko Like i Bosanske krajine do Banije. DalmacijaU popisu Kliškog sandžaka iz 1550. godine u selu Gradčac (danas Gradac kod…
› više informacijaKriči – tragom izgubljenog plemena (drugi dio)
Problematika kričkog imenaO nastanku kričkog imena postoji nekoliko teorija. Neke od njih bazirane su na drobnjačkim predanjima, neke od njih na lingvističkim zaključcima, dok neke predstavljaju slobodna razmišljanja na tu temu. Izdvojiću one teorije koje mi djeluju najzanimljivije. Kriči = kričanjePrema drobnjačkom predanju koje je zabilježio Luburić, Kriči su ime dobili…
› više informacijaKriči – tragom izgubljenog plemena (prvi dio)
Prema predanjima koja su dosta živa na području Drobnjaka i Potarja, na tom području nekada je živjelo pleme Kriča. Uspomena na ovo pleme sačuvana je prije svega kroz drobnjačku tradiciju o sukobima njihovog plemena sa zatečenim Kričima, ali se Kriči počevši od XIII vijeka pominju i u istorijskim izvorima.Kričima su…
› više informacijaLješanska nahija
Pregled bratstava Lješanske nahije u osnovi je sačinjen prema radu Jovana Erdeljanovića „Stara Crna Gora“ (1926) i pokazuje stanje sa početka 20. stoleća. Drugi izvori su potpomogli pri utvrđivanju porekla rodova koje je Erdeljanović našao prilikom svog boravka u Lješanskoj nahiji. Pisati pregled porekla stanovništva Lješanske nahije bilo je posebno teško…
› više informacijaMalonšići, Zagarač, Komani
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Nebojša BabićPregled bratstava plemena Zagarač i Komani sačinjen je u osnovi prema radu Jovana Erdeljanovića „Stara Crna Gora“ (1926) i pokazuje stanje sa početka 20. stoleća[1], ali su dati i podaci iz drugih izvora.Malonšići su nekadašnje pleme koje je naseljavalo središnji deo Crne Gore, oblast kasnijih…
› više informacijaPleme Brajići
Brajići su jedno od tri plemena (uz Maine i Pobore) na granici Boke i Stare Crne Gore, u brdima između Budve i Lovćena. Nalaze se zapadno od Pobora, a severnom i istočnom stranom graniče se sa područjem cetinjskim sela Ugnji i Vrela. Južno od Brajića su paštrovska sela Čučuci, Podbabac…
› više informacijaPleme Maini
Maini (ili Maine)[1] su bokeško pleme u brdima više Budve. Na zapadu se graniče sa Gornjim Grbljem (Lastva, Gorović), na severu područjem Pobora, na istoku Brajića, na jug je područje Budve, a Maini Kratnji se graniče i sa Paštrovićima (Bečići, Čučuci). Seoski atar Boreta jednim malim delom izlazi i na…
› više informacijaPleme Pobori
PIŠE: Saradnik portala Poreklo Nebojša BabićPobori su bokeško pleme u brdskoj oblasti između Lovćena i Budvanskog zaliva. Sa severa i istoka, poborsko područje se graniči sa Starom Crnom Gorom, i to plemenima Cetinje (Konaci – Bjeloši, Očinići, Ugne, Vrela) i Njeguši (Majstori, Mirac, Čavori). Zapadno od Pobora je Gornji Grbalj…
› više informacijaBratstvo Ćetkovića iz Šekulara
Bratstvo Ćetkovića je nastalo u Šekularu tokom 18. veka, umnožavanjem potomstva zajedničkog pretka Ćetka, inokosnog doseljenika iz Drobnjaka. I pored trovekovnog života van matičnog plemena, u bratstvu Ćetkovića očuvana je svest o plemenskoj pripadnosti Drobnjačkom plemenu. Ćetkoviće njihovi susedi u Šekularu i šire u Gornjem Polimlju zovu još i kratko…
› više informacijaPoreklo stanovništva plemena Cuca
Pregled bratstava Cuca sačinjen je prema radu Jovana Erdeljanovića „Stara Crna Gora“ (1926) i pokazuje stanje sa početka 20. stoleća. Data su i drugačija mišljenja koja se mogu naći u izvorima. Oblast Cuca: Cuce su pleme Katunske nahije, u njenom severozapadnom delu, na granici sa Hercegovinom. Na jugu od cuckog područja su…
› više informacija