Zanimljivosti

16. januar 2022.

0

Zadužbine i društva pri Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini u Šidu

Pri Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini šidskoj postojalo je nekoliko zadužbina i društava koje su svojim radom pomagale i razvijale sve društvene slojeve u Šidu. Posebno su značajne privatne zadužbine bogatih Šiđana koji su svoju imovinu poklanjali svom gradu preko crkve.Zadužbina Lazara Grčića „Svetosavski zaveštaj“ – Lazar Grčić (1816-1885) potiče iz…

› više informacija

16. januar 2022.

0

Praistorijska umetnost na obali Bosuta

Jedan od najznačajnijih lokaliteta u Sremu je Gradina na Bosutu. Nalazi se na levoj obali Bosuta, u ataru sela Vašice (Opština Šid). Ovaj višeslojni lokalitet sa kulturnim slojem debljine preko 7 m i kontinuitetom naseljavanja od oko 6000-7000 godina predstavlja jedinstvenstvenu pojavu na širem području. Zahvaljujući njenom monumentalnom odbrambenom rovu,…

› više informacija

Biblioteka i arhiv Crkvene riznice u Šidu

Aprila meseca 2016. godine Njegovo preosveštenstvo Episkop sremski Gospodin Vasilije svečano je otvorio Crkvenu riznicu Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog. Ovaj muzej u malom, osnovan je sa ciljem da prikuplja, čuva i prezentuje versku baštinu srpskog pravoslavnog stanovništva na ovim prostorima. Riznica ima muzejsko-istraživački karakter koji omogućava zainteresovanim pojedincima i…

› više informacija

10. januar 2022.

0

Čovek koji je zabeležio najdužu srpsku narodnu pesmu

Jerej Avram Panić je rođen u Šidu 1780. godine. Pohađao je Karlovačku gimnaziju, a od školske godine 1803/1804. i Karlovačku bogosloviju. Za paroha na upražnjeno parohijsko mesto pokojnog Grigorija Georgijevića postavljen je 1810. godine i taj poziv je obavljao sve do svoje smrti 1850. godine.U vreme školovanja u Sremskim Karlovcima…

› više informacija

10. decembar 2021.

0

Nova pošta iz 1938. godine: Prvi objekat u stilu moderne arhitekture u Čačku

 PIŠE: Miloš TimotijevićPrvi objekat u stilu moderne arhitekture, Čačak je dobio 1938. godine. Bila je to zgrada nove Pošte, rad arhitekata Jovana Rankovića i Branka Petričića. Projekat je nastao u atelju Ministarstva građevina Kraljevine Jugoslavije.Posle Prvog svetskog rata Pošta u Čačku je smeštena u Kuću Dragovića, u Ulici kneza Miloša….

› više informacija

23. novembar 2021.

0

Arhitekta Dragutin Maslać i zgrada Gimnazije u Čačku

PIŠE: Miloš TimotijevićKao i mnoge druge ustanove u Čačku i Gimnazija je osnovana u doba Obrenovića. Iako je Čačak tridesetih godina 19. veka bio jedna od manjih varoši u Srbiji, Obrenovići su ulagali u naselje koje su doživljavali kao deo svog šireg zavičaja, kao i u ljude koji su im…

› više informacija

20. novembar 2021.

1

Prijem Sokola Kraljevine Jugoslavije u FIBA 1936. i prva međunarnodna košarkaška utakmica 1938.

PIŠE: Miloš TimotijevićKošarka je kao američki sport relativno brzo prihvaćena u Evropi, gde se ipak dugo nisu ustali jasna pravila igre. Zapravo sve do 1932.godine može se uglavnom govoriti o američkim košarkaškim pravilima, dok se u ostalom delu sveta ovaj sport razvijao se pod uticajem mnogobrojnih entuzijasta koji nisu imali…

› više informacija

27. oktobar 2021.

0

Čudotvorna Petka iz Feneka

Iz  “Istorije manastira Feneka” (1799.) od V. Rakića znamo da “kladenac celiteljni” u samom manastiru potiče iz drevnih vremena, i da isceljuje one koji sa verom piju i umivaju se njegovom vodom”. Lekoviti bunar je 11. juna 1753. osveštao mitropolit Pavle Nenadović, a poznato je da su fenečku lekovitu vodicu…

› više informacija

20. oktobar 2021.

0

Projekat Nacionalni stadion i neidentifikovano genetičko nasleđe u nekropoli Kaluđerske livade

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Snežana AleksićU našoj javnosti danas oprečni su stavovi po pitanju interesovanja za istorijske vesti, koje nekada temeljno, a nekada šturo pružaju informacije o staništima i grobljima ljudi koji su se rađali, živeli i umirali u nekim davnim ali i ne tako davnim vremenima. Savremeni čovek u…

› više informacija

27. avgust 2021.

0

Četiri školska druga: Vojin Dimitrijević, Dragiša Kašiković, Slobodan Selenić i Aleksandar Ruvarac

Školski izveštaji, koji su se redovno objavljivali u formi pregledne knjižice sa svim važnim podacima o radu škole u jednoj školskoj godini, jedan su od zanimljivijih izvora za rodoslovna istraživanja. Sadrže obilje podataka o ličnostima, nastavnicima i učenicima, o njihovom uspehu ali i neuspehu u školi. Objavljivani su naročito u…

› više informacija