Nos Kalik (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Nos Kalik je selo između Drniša i Skradina (Dalmacija), na ušću Čikole u Krku. U prošlosti je nazivano samo Nos, što znači poluostrvo, pošto je između Krke i Čikole. Kasnije je dodat – Kalik, po dominantnom prezimenu. Do sela se kopnenim putem može doći samo sa Miljevaca, a mnogi stanovnici…
› više informacijaMoseć (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Moseć je selo kod Drniša (Dalmacija), na južnoj strani istoimene planine, koja se ranije zvala Petrova gora, a za vrijeme Turaka ustaljuje se naziv Moseć. Teritorija Moseća je tokom turske vladavine u 16. vijeku bila dio Buhaja (južni dio Ružića i Moseć), a isto stanovništvo je imalo posjedu u Sedramiću,…
› više informacijaKričke (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Kričke su selo kod Drniša (Dalmacija), na južnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Moseć. Do 16. vijeka su postojala sela Grahovice (Donje Kričke) i Goranci (Gornje i Srednje Kričke), a od kraja 16. vijeka ustaljuje se naziv po plemenu Kričaka. Kričke/Kriči su originalno bili na području Durmitora i rijeke…
› više informacijaŽitnić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Selo Žitnić kod Drniša (Dalmacija) nalazi se s južne strane planine Moseć. Pod tim imenom je postojao još u srednjem vijeku. Nakon turski osvajanja u 16. vijeku ostao je stari naziv, ali stanovnišvo je izmjenjeno. Sasvim sigurno je već tada bilo pravoslavaca u njemu, što se može zaključiti na osnovu…
› više informacijaVelušić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Velušić je selo zapadno od Drniša (Dalmacija), u podnožju planine Promine. Pod ovim nazivom zapisivano je u turskim defterima 16. vijeka. Defterom iz 1550. godine pripadalo je nahiji Petrovo polje, što govori o pomjeranju stanovništva iz Petrova polja prema zapadu, a u narednom defteru je svrstan u nahiju Nečven. Stare…
› više informacijaPrezimena Drniške Krajine (Slobodan Zrnić, 2023)
Drniška Krajina uglavnom zauzima prostor plodnog Petrovog polja, između planina Svilaja, Promina i Moseć, a na čijem je zapadnom obodu nastao grad Drniš. Kroz polje protiče rijeka Čikola, koja je nizvodno od Drniša usjekla kanjon. Drniška tvrđava (Gradina) podignuta je iznad samog ulaza u kanjon (brinu) i u njenom podnožju…
› više informacijaTepljuh (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Tepljuh je selo kod Drniša (Dalmacija) na sjeverozapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Tu je bilo antičko naselje Promona, koje je pripadalo plemenu Liburna, a kasnije su ga osvojili i proširili Rimljani. Naziv Tepljuh je vjerovatno postojao i u srednjem vijeku, iako je prvi put zapisan u turskom…
› više informacijaSiverić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Siverić je selo kod Drniša (Dalmacija) na zapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Pod tim imenom je postojao u 14. vijeku, a zapisivan je u svim turskim defterima 16. vijeka, kada se pominje i srušena tvrđava Stračaj. Zbog rudnika uglja selo je dobilo veliki značaj u 19. vijeku…
› više informacijaBadanj (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Badanj je selo najbliže Drnišu (Dalmacija), na zapadnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Promine. Pod tim imenom je pouzdano postojao 1345. godine, a isti naziv se javlja u turskim defterima iz 16. vijeka. U Badnju se nalazi stara rimokatolička crkva Sv. Ivana sa grobljem, koje je ujedno i drniško…
› više informacijaParčić (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)
Selo Parčić kod Drniša (Dalmacija), nalazi se na obodu Petrovog polja, u podnožju Svilaje. U turskim defterima iz 16. vijeka zvao se Pavčić, a navedeni su i pašnjaci na Svilaju koji pripadaju stanovnicima sela. U prošlosti su vlasi Parčići zapisivani i u zapadnijim krajevima. Parčić je bio čisto katoličko selo…
› više informacija