Popisi stanovništva Bačke tokom 18. veka – Kaniža 1720. godine
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković priredio je izvod iz Popisa stanovništva Bačke tokom 18. veka, kojeg je obradio Živan Sečanski.Sečanski je o svom istraživanju napisao sledeće:O materijalu koji sam ispisao 1939. u Državnom arhivu (Országos levéltár) u Budimpešti za godine 1715. i 1720. raspravlja prof. Popović, a ja ću ovom…
› više informacijaPopis stanovništva Bačke tokom 18. veka – Senta 1720. godine
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković priredio je izvod iz Popisa stanovništva Bačke tokom 18. veka, kojeg je obradio Živan Sečanski.Sečanski je o svom istraživanju napisao sledeće:O materijalu koji sam ispisao 1939. u Državnom arhivu (Országos levéltár) u Budimpešti za godine 1715. i 1720. raspravlja prof. Popović, a ja ću ovom…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka iz 1550. godine (Bukovica)
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige „Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine“, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i Krbavi.NAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. NOVI HASOVINjegove ekselencije Cara, čuvara svijeta, neka…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka 1550. godine – Nahije Ostrovica i Istrija Ostrovica
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige „Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine“, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i Krbavi.NAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. NOVI HASOVINjegove ekselencije Cara, čuvara svijeta, neka…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka iz 1550. godine (Zrmanja i Istrija)
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige „Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine“, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i KrbaviNAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. NOVI HASOVINjegove ekselencije Cara, čuvara svijeta, neka…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka iz 1550. godine (Zrmanja i Popina)
Saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković daje prikaz knjige “Opširni popis Kliškog sandžaka 1550. godine”, u kojem se pominju Srbi nastanjeni u dalmatinskoj Zagori, Lici i Krbavi.NAPOMENA: Tekst iz knjige koju su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić, a priredila Behija Zlatar, prenosimo u originalu. TUMAČ POJMOVA (dodao – A.M.) – Vilajet –…
› više informacijaPopis Kliškog sandžaka iz 1550. godine (nastavak)
Portal Poreklo objavljuje nove delove Popisa Kliškog sandžaka iz 1550. godine, kojeg su obradili Fehim DŽ. Spaho i Ahmed S. Aličić. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićNAPOMENA: U tekstu obrađena srpska imena iz Nahije Plavno u Dalmatinskoj zagori – sela Turopal, Kornić Mali, Podlužje (Zalužje), Zablaćani, Štavice, Štitarić, Godun, Petroviže…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Kumane (Novi Bečej)
Poreklo stanovništva sela Kumane (Gornji Banat), prema istraživanju Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićKuća je bilo na tri mesta: nad Ritom, 10 u Srednjim vinogradima, druge u Senkralju, a treće u Starom selu, Kumanima ili Na bari, pošto su oko 60 godina ”sedeli” u ona…
› više informacijaPoreklo prezimena, Srpski Itebej (Žitište, Gornji Banat)
Poreklo stanovništva naselja Itebej (danas Srpski Itebej), prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”; priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićPrvo najstarije selo bilo je oko sadašnje crkve. Negdašnja crkva je bila na mestu gde je sad krst, a krst je bio njen oltar. Neki imaju uspomene da ih je…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Melenci (Zrenjanin)
Poreklo stanovništva sela Melenci, Gornji Banat, prema istraživanju etnologa Jovana Erdeljanovića “Srbi u Banatu”. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar MarinkovićStari sveštenik u Melencima, Dumić, star 84 godine, tvrdi da su doseljenici iz Pečke, bili najviše Vlasi. Posle doseljenja prozvali su selo imenom Melenci (po melemu – Melem(n)ci; i Rusanda, što…
› više informacija