Rodoslov porodice Slobodana Jovanovića, srpskog istoričara i pravnika
U sledećem tekstu, biće izložen rodoslov i potomstvo porodice Jovanovića iz Rume, prema kazivanju Vladimira I. Jovanovića, oca srpskog istoričara i pravnika Slobodana Jovanovića.Petar Jovanović, ćurčija iz Rume u Sremu.Ilija Petrov Jovanović, ćurčija, rođen u Rumi, u Sremu. Doselio se u Šabac oko 1818. godine, i tu radio sa Petrom…
› više informacijaSrpske porodice iz Trsta
Na osnovu podataka predstavljenih na izložbi “Kultura Srba u Trstu” 1751-1914, koju je prirdio Arhiv Srbije, objavljujemo genealoške podatke o najznačajnijim srpskim tršćanskim porodicama.RiznićDoselili su se iz Sarajeva u drugoj polovini 18. veka. Prvi zabeleženi Riznići u Trstu bili su braća Damjan, Stefan (1751- 1813), i Jovica (umro 1790), i…
› više informacijaPREPORUČUJEMO: Sajtovi za genetičku genealogiju
isogg.org – MEĐUNARODNO DRUŠTVO ZA GENETIČKU GENEALOGIJU, najzvaničnije mesto za podelu haplogrupaDruštvo je osnovano od strane administratora DNK projekata. Glavna vizija društva je promocija i edukacija u oblasti genetičke genealogije.Na početnoj stranici se mogu pronaći linkovi ka stablima haplogupa koje nose nazive po slovima alfabeta, kao i informacije o davanju imena…
› više informacijaKapetanovići, Kotor, Velji Zalaz, Njeguši, slava sv. Vrači
Haplogrupa i podgrana: I2-CTS10228>PH908Rod: PH908 Opšti rodIz literature: Opšte predanje Zalažana, koje je 1910. godine zabeležio Jovan Erdeljanović, u delu „Stara Crna Gora“, drži da su svi stanovnici Veljeg Zalaza starinci i da su im najdalji preci za koje znaju, bila tri brata Rs (Hrs), Drug i Gač.Od Hrsa su „Hrsovići“ od…
› više informacijaTribina u Trebinju u utorak 3. aprila 2018: Genetičko poreklo Hercegovaca
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” predstaviće u utorak, 3. aprila 2018. preliminarne rezultate istraživanja genetičkog porekla stanovnika Hercegovine. Tribina će biti održana u Muzeju Hercegovine s početkom u 20.00 časova.Na tribini će govoriti Jovica Krtinić, predsednik Društva srpskih rodoslovaca “Poreklo”, koji je bio deo tima koji je u periodu od aprila…
› više informacijaTribina Porekla u Sremskoj Mitrovici: Genetičko poreklo Srba
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” održaće u četvrtak, 15. marta 2018, tribinu u Sremskoj Mitrovici, u gradskoj biblioteci “Gligorije Vozarović”. Tribina počinje u 18.30, a govoriće predsednik Društva Jovica Krtinić i jedan od urednika Srpskog DNK projekta Aleksandar Antić. Na tribini će, između ostalog, biti predstavljeni rezultati dosad testiranih ljudi iz mitrovačkog…
› više informacijaPredstavljanje knjiga iz edicije “Koreni” o Staroj Srbiji i Kosovu
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” i Biblioteka “Milutin Bojić” organizuju predstavljanje šest novih knjiga iz poznate edicije “Koreni” u izdanju Službenog glasnika, koje su u najvećem delu posvećene naseljima i stanovništvu Kosova. Knjige će biti predstavljene u utorak, 13. marta 2018, s početkom u 19 časova, u Biblioteci “Milutin Bojić” (Ilije…
› više informacijaObjavljena knjiga Jovana B. Dušanića “Srbi Bosne i Hercegovine u XIX veku – borba za slobodu i ujedinjenje”
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” izdavač je najnovije knjige uvaženog profesora Jovana B. Dušanića “Srbi Bosne i Hercegovine u XIX veku – borba za slobodu i ujedinjenje”. Ova vredna knjiga će narednih dana i meseci biti besplatno dostavljena bibliotekama u Srbiji i Republici Srpskoj.Knjiga profesora Dušanića je odeljena u tri dela….
› više informacijaPoreklo prezimena Lučar
Lučari se pominju u Šematizmu dabrobosanskom iz 1882. u selu Slatina, opština Ključ, Bosna i Hercegovina, sa slavom Miholjdan. Interesantno je da se u tom selu pominju i Kočići, sa istom slavom. Ovo je interesantno jer ima Kočića koji slave Ignjatijevdan (poznati pisac Petar Kočić je od ovih).Takođe, prema popisu…
› više informacijaBesplatno DNK testiranje Srba starosedelaca Kosova i Metohije
Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo” u saradnji sa naučnom zajednicom sprovodi veliko istraživanje etnogeneze Srba starosedelaca Kosova i Metohije. Uz Srbe, istraživanjem su obuhvaćeni i Goranci, kao i Torbeši. Cilj je da prikupimo uzorke za nešto više od 400 pojedinaca, kao i da ispitanici budu ravnomerno raspoređeni sa cele teritorije južne…
› više informacija