Imovina sremskih Jevreja u toku Holokausta prema arhivskoj građi Hrvatskog državnog arhiva

26. januar 2022.

komentara: 0

Teritorija koja nosi geografski naziv Srem danas je podeljena između Srbije i Hrvatske. Celo područje Srema je u toku Drugog svetskog rata bilo u okviru ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Verno prateći strategije i zakone nacističke Nemačke, ustaše su na sebi svojstven način izvršile Holokaust na celom području svoje države, pa sa tim i u Sremu. Progoni Srba, Jevreja i Cigana/Roma započeti su prvih dana postojanja NDH i to najpre kroz ponižavanja i isključenje iz svih društvenih sfera, nastavljeni su kroz maltretiranje, prisilan rad i pljačku pokretne imovine, a okončani sprovođenjem u logore i istrebljenjem. Poseban set donetih državnih zakona legalizovao je sve ove faze i na taj način udario „pečat” Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao genocidnoj tvorevini. Već prvih meseci postojanja NDH, tačnije 5. juna 1941. godine, stupio je na snagu zakon o obaveznoj prijavi imovine Jevreja i jevrejskih firmi. Ustaše su na taj način sa jedne strane sebi olakšale pljačku, a sa druge strane nama danas ostavile nepobitne dokaze o Holokaustu, barem o finansijskom i pljačkaškom aspektu progona Jevreja. O tom aspektu Holokausta svedoče dokumenta iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu iz fonda Ministarstvo državne riznice. Ured za podržavljeni imetak Odjela za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice NDH (PONOVA) (1941–1945), celina: Dosijei konfiskovane imovine (DKI kartoni) (HR-HAD-1076).

Kao što je navedeno, počevši od 5. juna 1941. godine, svi Jevreji na prostoru NDH morali su da podnesu prijavu imovine za sebe, svoju porodicu i svoja preduzeća i trgovine. Postojala su dva obrasca za obaveznu prijavu imovine:

– Obrazac I – obavezna prijava imetka Židova

– Obrazac II – obavezna prijava židovskih poduzeća, odnosno poduzeća koja u cjelosti ili djelomično pripadaju Židovima.

Logor smrti Aušvic – Birkenau

Obrazac I se sastojao iz sledećih rubrika: I Lični podaci, II Nekretnine, II Liječnici, III Inženjeri, graditelji, bivši javni bilježnici i predstavnici drugih slobodnih zvanja, III Rudarska prava, IV Zakupi i opcije, V Patenti i licence, VI Autorska prava, VII Vrijednosti, VIII Učešće u poduzećima, IX Potraživanja, X Prometne vrijednosti alata, instrumenata i sprava, koje posjeduje za obavljanje zvanja, XI Namještaj, živežne namirnice, odjeća i ostala imovina kućanstva, XII Ostala imovina koja proizlazi iz bio kojih drugih pravnih poslova, XIII Iskaz dugovanja na dan stupanja na snagu zakonske odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća, zatim Primjedbe, Izjave o istinitosti podataka, mjesto, datum i potpis.

Obrazac II se sastojao iz sledećih rubrika: Opći podaci, I Lični podaci, II Dionička društva, II Komaditna društva i javna trgovačka poduzeća, III Zadruge i društva s ograničenim jamstvom, IV Inokosne tvrtke protokolirane i neprotokolirane, zatim kao i kod obrasca I: Izjave o istinitosti podataka, mjesto, datum i potpis. Uz obrasce je išla i tzv. Temeljnica za knjiženje i Odluka o podržavljenju.

Logor smrti Jasenovac

Obrasce su obavezno popunjavali svi Jevreji, polujevreji i supružnici Jevreja, nastanjeni na celom području NDH. Za Jevreje pripadnike drugih država koji su imali imovinu na području NDH, obrasce su popunjavali rođaci ili upravnici te imovine. Banke su prijavljivale štedne uloge Jevreja. Deca mlađa od 21 godine prijavljena su zajedno sa roditeljima. U nekim slučajevima članovi iste porodice imaju posebne dosijee. Dosijei su složeni prema rednom broju, a dosijei jednog grada ili kotara složeni su prema abecednom redu.

Sprovođenje u delo ideje o rasno čistoj Hrvatskoj državi vršilo je nekoliko državnih službi. Od samog svog osnivanja Ured za podržavljeni imetak imao je osnovni zadatak – iseljavanje nehrvatskog elementa iz NDH kroz narodnu ponovu (Državno ravnateljstvo za ponovu tzv. Srpska ponova), odnosno isključenje Jevreja iz ekonomije NDH kroz ekonomsku ponovu (Ured za obnovu privrede, odnosno Državno ravnateljstvo za gospodarsku ponovu, tzv. Židovska ponova).

 

Prijava imovine Malvine Scheer rođ. Testa iz Zemuna, Obrazac broj 1 (HDA-1076. Ured za podržavljeni imetak Odjela za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice NDH (PONOVA), Dosije konfiskovane imovine (DKI) br. 3929/1)

 

Državno ravnateljstvo za ponovu osnovano je zakonskom odredbom br. CLXXI-507-Z. p.-1941, a Ured za obnovu privrede zakonskom odredbom br. LIII/85 z. p. 1941, od 3. maja 1941. godine. Ured je osnovan pri Ministarstvu narodnog gospodarstva, Odjelu za obrt, industriju i trgovinu. Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu osnovano je zakonskom odredbom br. CLXXX-581-Z. p-1941, 1. jula 1941. godine. U nadležnost ovog Ravnateljstva preneti su poslovi Ureda za obnovu privrede koje se ovim ukinulo, s tim da je ovo Ravnateljstvo bilo jedino ovlašćeno da kupuje imovinu Jevreja i jevrejskih preduzeća. Takođe, u njegovu nadležnost preneti su poslovi i ovlašćenja i drugih Ministarstava među kojima i sprovođenje naredbe o obaveznoj prijavi imovine Jevreja i jevrejskih preduzeća.

Zakonska odredba o nadopuni zakonske odredbe o osnutku Državnog ravnateljstva za gospodarstvenu ponovu (br. CCLXXI-1240-Z. p. 1941) doneta je 27. avgusta 1941. godine. Odredba je odredila da je Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu moglo preuzimati pravnu imovinu koja je po zakonskoj odredbi o obaveznoj prijavi imovine Jevreja od 5. juna 1941 (broj CL-348-Z. p.1941) bila podložna dužnosti prijave, i po slobodnoj volji određivati sve mere za njeno očuvanje i osiguranje. Državno ravnateljstvo za ponovu i Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu spojeni su u jedno ravnateljstvo pod imenom Državno ravnateljstvo za ponovu. Ravnateljstvo će još tri puta menjati naziv i nadležnost, sve do 17. avgusta 1943. godine kada je potpalo u Odjel za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice.

Sačuvana je 581 prijava Jevreja i 4 prijave jevrejskih opština na teritoriji srpskog dela Srema (ne računamo prijave supružnika Jevreja koje je vlast prema zakonu smatrala „arijevcima”).

Prijava imovine Majera Francoza iz Šida, Obrazac broj 2 (HDA-1076. Ured za podržavljeni imetak Odjela za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice NDH, Serija P (PONOVA).

 

Srem pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, Holokaust i pljačka imovine

Vlast na prostoru Srema delile su ustaše Nezavisne Države Hrvatske i domaći Nemci. Iako je postojalo dosta sukoba među njima, naročito oko raspodele imovine Jevreja i Srba, obe strane su se potpuno slagale u tome da Srem, kao i celu NDH treba očistiti od „arijevski nepoćudnih elemenata”, tj. od Srba, Jevreja i Cigana (Roma). Hrvatski antisemitizam nije poticao samo iz podaničkog odnosa prema Hitleru i Trećem rajhu, nego i iz programa ustaške organizacije koja je u Načelima ustaškog pokreta proklamovala stvaranje Nezavisne Države Hrvatske u „povjesnim granicama” u kojoj će odlučivati samo Hrvati „čisti po porjeklu i po krvi”. Za tako nešto bilo je potrebno očistiti Hrvatsku od Srba, Jevreja i Roma. Kako su ustaše držale svu vlast u državi, „čišćenje nacije od nepoćudnih elemenata” bilo je i deo državne politike.

Teror nad Srbima i Jevrejima započet je već prvih dana po proglašenju NDH. Hapšenja, maltretiranja i odvođenja u zatvore uglednih ličnosti sprovođena su na celoj teritoriji NDH. Srbi su najčešće odmah ubijani, ili su pak odvođeni u logore pod optužbom da su komunisti ili da su radili protiv države, a od Jevreja je tražen okup – „kontribucija”. Pravnu osnovu ovih zločina vlada NDH utemeljila je donošenjem Zakonske odredbe za odbranu naroda i države kojom je uvedeno vanredno stanje. Pošto NDH do februara 1942. godine nije imala skupštinu, Pavelićeva vlada je bez ikakve kontrole donosila „zakonske akte” usmerene protiv Srba i Jevreja. Prvi set zakona donet je 30. aprila 1941. godine – Zakonska odredba o državljanstvu, i sa njom je stanovništvo NDH podeljeno u dve grupe: prva grupa su bili „državljani” (Hrvati, muslimani i drugi „arijevci”), a drugu grupu „državni pripadnici” (Srbi i Jevreji). Zakonskom odredbom o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda zabranjeno je sklapanje brakova između Jevreja i osoba „arijevskog” porekla, kao i zapošljavanje „arijevki” mlađih od 45 godina u jevrejskim kućama. Zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti propisano je utvrđivanje „pripadnosti nižoj rasi”, tj. utvrđivanje jevrejskog porekla. Kasnije je donet čitav niz novih radikalnijih zakona koji su omogućili pljačku, ponižavanja i potpuno istrebljenje Jevreja. Poseban set zakonskih odredbi odnosio se na fizičku likvidaciju Srba i Jevreja: Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogubljenih osoba na prilina boravak u sabirne i radne logore i Zakonska odredba o suzbijanju nasilnih i kažnjivih čina proti države, pojedinim osobama i imovini.

Set zakona koji se odnose na finansijski momenat Holokausta, tj. pljačku, činile su Naredba o utvrđivanju rasne pripadnosti državnih i samoupravnih službenika i vršitelja slobodnih akademskih zvanja, Naredba o promjeni židovskih prezimena i označavanju Židova i židovskih tvrtki, Zakonska odredba o obaveznoj prijavi imetka Židova i Židovskih tvrtki i Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih preduzeća. Svim ovim zakonima NDH je faktički „ozakonila” Holokaust.

Stradanje Jevreja u Sremu započelo je već aprila 1941. godine po ulasku nemačke vojske. Organizovani u Kulturbund, domaći Nemci su prednjačili u progonu, pljačkanju i ponižavanju Jevreja. Mnogi članovi Kulturbunda odlazili su u Nemačku na tzv. besplatne stručne i privredne kurseve, a školovani su u stvari za SS jedinice. Oni su posle donosili i besplatno delili razne brošure i letke usmerene protiv Jevreja. Cilj je bio stvoriti netrpeljivost lokalnog stanovništva prema Jevrejima kako bi se lakše izveo planirani zločin – njihovo potpuno istrebljenje. Prva mera protiv Srba i Jevreja koja je primenjena u Sremu bilo je oduzimanje radio-aparata da bi potom usledilo hapšenje uglednijih ličnosti. Od Jevreja je tražena kaucija, odnosno „kontribucija” (otkup) za oslobođenje, dok su Srbi najčešće odmah ubijani. Jevrejske i srpske radnje preuzeli su komesari, koji su određeni da se staraju o imovini, a u stvari su bili zaduženi za pljačkanje. Sledeći nemački uzor, ustaše su Jevrejima uvele obavezu nošenja žute trake na levom rukavu sa natpisom na hrvatskom jeziku „Židov” (Ž) i nemačkom „Juden” (J); bilo je zabranjeno napuštanje mesta boravka i kretanje od 20 do 8 časova, a nedeljom i katoličkim praznicima tokom celog dana, zabranjen je odlazak na pijacu pre 10 časova, korišćenje javnog prevoza, kupanje na rekama, a uveden je prinudni rad za sve Jevreje (oba pola) starosti od 16 do 60 godina kao i dnevno javljanje policiji. Istovremeno je vršena pljačka jevrejskih porodica i preduzeća. Pljačkali su u ime države, za potrebe vojske, Kulturbunda ili kancelarija novih nameštenika, a najčešće za sebe. Iz jevrejskih radnji, prostorija udruženja i privatnih stanova odneto je sve što je bilo vredno. Ono što je za njih bilo bezvredno, poput arhive biblioteka i sinagoga, spaljeno je. Iz prijave redarstvenog stražara (policajca) Mate Borkovića, nezadovoljnog podelom opljačkane jevrejske imovine, koju je 19. januara 1942. godine uputio „Državnom tužiocu u Hrvatskoj Mitrovici” (Sremskoj Mitrovici), vidi se šta je sve opljačkano i na koji način. Između ostalog Borković kaže: „Razni predmeti zapliniti od Židova iz Iloka, a koji su bili dopremljeni u ovo redarstvo, a sastojali se od sledećih stvari i to: 2 puna kamijona sa 37 velikih kufera punih zlatnih i srebrnih servisa, 47 džepnih satova, te nekoliko truba platna, te dvije trube kože, boks i šebro u 400 kgr brašna te 50 kg guščije masti… Ove predmete su plijenili g. Ledenc i Gadžo i Filipović Luka redarstvni stražar u Hrvatskoj Mitrovici”. Borković prijavljuje da su „od zapljenjene masti redari dobili svaki po 2 kg, masti t.j. u ukupnoj težini svega 80 kgr”. Dalje „Razni zaplenjeni predmeti od židova Flajšmana iz Hrvatske Mitrovice kao na primjer skupocjeni zlatni servizi 2 i pola kgd. veliki dukata a koje je predmete plijenio g. Gadža i Ledenc, nisu predani na nadležno mjesto, a prigodom djeljenja zatekao ih je g. pristav Ertl. Kod pretresa stana židovke rabinke iz Hrvatske Mitrovice, našao je g. Ledenc i redarstveni stražar Gjuro Marošević veći omot dukata, koji nisu predani na redarstvo, te ih je uzeo ksebi pomenuti Ledenc, a rečena vlasnica mora znati koliko je bilo tih dukata”. U početku su na udaru bile imućnije jevrejske porodice, ali kako je vreme odmicalo, krug se širio. Iz jevrejskih kuća otimano je i odnošeno sve, čak i veš.

Razlike u postupcima između ustaša i nacista nije bilo. U Zemunu i istočnom Sremu svu vlast su u početku imali Nemci. Pri mesnom Kulturbundu osnovana je sekcija za „kontrolu Jevreja” sa zadatkom da popiše sve Jevreje i njihovu imovinu. Zbog brojčane nadmoćnosti u Rumi, vlast su držali uporedo i domaći Nemci i ustaše. Svi sremski Jevreji su bili prisiljeni na teške i ponižavajuće poslove.

Dana 6. 2. 1942. godine doneta je Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih preduzeća kojom je „Ravnateljstvo za gospodarsku ponovu” ovlašćeno da sprovede „podržavljenje imetka Židova sa ili bez naknade”. Ubrzo je dopunjena Zakonskom odredbom o unovčavanju podržavljenih židovskih zgrada i gradilišta, u kojoj je precizirano da se zgrade čiji su vlasnici Jevreji „oduzimaju u korist države bez ikakve naknade” i „da Jevreji predaju hartije od vrednosti, uložne knjižice, dragocenosti, tepihe, predmete umetničke, kulturne i istorijske vrednosti, polise osiguranja i dr”.

Nakon 16 meseci ponižavanja, pljačkanja, maltretiranja i pojedinačnih ili grupnih ubijanja, konačno sprovođenje sremskih Jevreja u logore desilo se krajem jula 1942. godine. Najveća grupa Jevreja je uhapšena tokom noći 27. na 28. jul 1942. godine. Preko logora Vinkovci, Tenje, Jasenovac i Loborgrada, sprovedeni su u Aušvic. Nakon sprovođenja Jevreja u logore, započela je konačna pljačka njihove preostale imovine. Imovinu su najčešće razneli ustaški i nemački funkcioneri, dok je sva preostala pokretna imovina rasprodavana na javnim aukcijama. Kao dokaz toga može se navesti primer Šida. U dokumentu koji je Porezni ured u Šidu uputio Upraviteljstvu narodnih škola navodi se da će Porezni ured kao ured za podržavljenu imovinu u Šidu na dan 9. 10. 1942. godine obaviti rasprodaju pokretnina preostalih iza Jevreja i to u domu ustaške mladeži u Šidu. Predmeti su se prodavali po naznačenim cenama, a kako bi rasprodaja prošla u najboljem redu, u dokumentu se navodi da će se u dvoranu puštati četvoro po četvoro kupaca. Jevrejske nekretnine su podržavljene, tj. gruntovno prevedene u vlasništvo države, a nakon toga najčešće prodavane fizičkim licima. Nemačka pučka banka d. d. Ruma čak je i saopštila koliki su iznosi zaplenjeni od rumskih Jevreja.

Nakon sprovedenog plana o ozakonjenoj pljački Jevreja, usledilo je njihovo istrebljenje i masovno odvođenje u logore. Najveći talas hapšenja i sprovođenja u logore desio se, kao što je navedeno, jula meseca 1942. godine. Najveći deo sremskih Jevreja je nastradao u Jasenovcu i Aušvicu.

 

Spisak sačuvanih prijava (imena su data u originalu):

BEOČIN

  1. Bloch Đura
  2. Bloch Oskar
  3. Deneš Stjepan
  4. Mandel Nikola
  5. Ronaj ing. Mirko
  6. Rosenberg Zoltan
  7. Šateles Serena

BEŠKA

  1. Katona Aleksander
  2. Katona Aurelija
  3. Katona Stefan

ČEREVIĆ

  1. Brandajz Oskar
  2. Fischer Eleonora
  3. Kornfeld dr. Pavle
  4. Szöke Željko

ERDEVIK

  1. Hirth Izidor
  2. Händler Josip
  3. Kohn Adolf
  4. Štern Lazar

GOLUBINCI

  1. Kohn Ladislav
  2. Kohn Sigmund
  3. Römer Filip

INĐIJA

  1. Pisker Bela

LJUBA

  1. Hahn Leopold

NEŠTIN

  1. Goldenberg Laura
  2. Goldenberg Miša

NOVI SLANKAMEN

  1. Kardoš Ljudevit

PETROVARADIN

  1. Schlesinger – Stanić dr. Slavko

RUMA

  1. Auferber Jakob
  2. Braun Etelka
  3. Braun Ruža
  4. Ferstner Mihajlo
  5. Fischer Bernhardt
  6. Frim Julije
  7. Garai Franjo
  8. Hauser Bela
  9. Hellinger Simon
  10. Heitler Max
  11. Heršković Fani
  12. Kaufman Leo
  13. Klein Helena
  14. Kohn Milan
  15. Lederer rođ. Lang Fani
  16. Malenković dr. Borislava
  17. Müller Benjamin
  18. Müller Sigmund
  19. Müller Šarlota
  20. Rajh Sigmund
  21. Reich Arnold
  22. Stein Bernard
  23. Steiner Nina
  24. Polaček Samuel
  25. Popper Jakob
  26. Richtmann Aladar
  27. Roth Bela
  28. Schlesinger Dezider
  29. Skopal Filip
  30. Skopal Karlo
  31. Stein Bernard
  32. Unterberger Adolf
  33. Unterberger Martin
  34. Unterberger Mirko
  35. Unterberger Sali
  36. Waksberger Jakob
  37. Weiss Jakob
  38. Weiss Maksim
  39. Weiss Nathan
  40. Wessel Alice
  41. Wessel Ella
  42. Wessel Karlo

SOT

  1. Goldenberg Roza

SREMSKA MITROVICA

  1. Alt Rozalija
  2. Ferstner Jene
  3. Ferstner Vilim
  4. Fleischman Imre
  5. Fleischman Josip
  6. Fleischman Šandor
  7. Frankfurter dr. Ignac
  8. Freund Leo
  9. Fuhrmann Miroslav
  10. Fuhrmann rođ. Čukin Viktorija
  11. Gärtner David
  12. Gärtner Fani
  13. Hubert Hilda
  14. Hubert Sigmund
  15. Kiršner rođ. Milanić Fritzi
  16. Kiršner dr. Slavko
  17. Kovač Julije
  18. Lederer Jelka
  19. Levy Sigfrid
  20. Milosavljević Regina
  21. Morgenstern Adolf
  22. Morgenstern Pera
  23. Morgenstern Samojlo, Josip, Mirjam i Ružica
  24. Morgenstern Sima
  25. Rosenberg Adolf
  26. Rosenberg Maks
  27. Samlaić Josip

STARA PAZOVA

  1. Berger Rella i Rožika
  2. Deutsch Salamon
  3. Friend Ivan
  4. Fučhs Giza
  5. Goldner dr. Geza
  6. Haisler Benko
  7. Heisler David
  8. Heršković Mavro
  9. Kesler Marija
  10. Klajn Berta
  11. Kohn Dragutin
  12. Kohn Andrija
  13. Kon Etelka
  14. Morgenstern Josip
  15. Miller Gerzon
  16. Pinus Mano
  17. Pisker Dragutin
  18. Politzer Pavle
  19. Rot Jakob
  20. Vajs Lujza

ŠID

  1. Blatt Gizella
  2. Blatt Maks
  3. Dajč Arnold
  4. Epštajn Gerzon
  5. Francoz Majer
  6. Hecht Samuel
  7. Hecht Sarlota
  8. Kišicky Abram
  9. Kišicky Ruža
  10. Klajn Josip
  11. Klein Ladislav (Laci)
  12. Klajn Ladislav
  13. Klein Leopold
  14. Klein Pavle
  15. Klein Regina
  16. Kohn Solomon
  17. Löbl dr. Kornel
  18. Löbl Olga
  19. Lustig Eugen Salamon
  20. Lustig Irena
  21. Malz rođ. Schlesinger Elsa
  22. Malz Salamon
  23. Morgenstern Filip
  24. Morgenstern Lenka
  25. Platzner Berta
  26. Reich Ignjat
  27. Reich Sida
  28. Schlesinger Leopold
  29. Spigl Herman
  30. Spiegel Roza
  31. Šrottmann Josip
  32. Šrotman Maks
  33. Srotman Rozika
  34. Stern Josip
  35. Stern Petar
  36. Winterstein Emil
  37. Winterstein Ida
  38. Zilzer Lottika
  39. Zilzer Nandor

ZEMUN

  1. Adler Paula
  2. Adanja Eugenia
  3. Adanja Lenka
  4. Adanja Rudi
  5. Adler Leo
  6. Adler Paula
  7. Adler Robert
  8. Alkalaj Vinuća
  9. Alkuser Avram
  10. Alkuser Regina rođ. Albaranas
  11. Almoslino Ema
  12. Almoslino Margita
  13. Altarac Josif
  14. Altarac Rošela
  15. Amoday Haim
  16. Amoday Rašela
  17. Anaf Helena
  18. Anaf Moreno
  19. Aranđelović Sofija
  20. Arneti Josip
  21. Arneti Netuš
  22. Auspitz Gitta
  23. Auspitz Julio
  24. Baba Erna
  25. Badalić pl. Judita Marija
  26. Balaž Izo
  27. Balaž rođ. Weis Regina
  28. Band Charlotte
  29. Band dr. Alexander
  30. Banović Gordana
  31. Beherano Benjamin
  32. Beherano Erna Ester
  33. Beherano Vitalis
  34. Belach Ovsej
  35. Belach Rebeka
  36. Berger Margareta Dragica
  37. Berger Viktor Željko
  38. Bihali Đuro
  39. Bihali Herman
  40. Bihali Maria
  41. Biheller Marek
  42. Binder Bertold
  43. Binder Leonhard Stjepan
  44. Binder rođ. Auslender Ružica
  45. Binder Teodora
  46. Blau Terezija
  47. Bloch Rudolf
  48. Böhm Fanka
  49. Böhm Gizela
  50. Böhm Klara
  51. Böhm Sigmund
  52. Bondy Jacques
  53. Bondy Robert
  54. Bošković Eugen
  55. Bošković Margita
  56. Brüll Hugo
  57. Brüll Josip
  58. Broch Aleksandar
  59. Brandeis Berta
  60. Brandeis Sigmund
  61. Brandeis Hedwiga
  62. Brandeis Pavle
  63. Brandeis Hannah
  64. Brandeis dr. Leopold
  65. Brandeis Karlo Dragutin
  66. Cević Avram
  67. Cević Hajim
  68. Cević Marijana
  69. Cević Robert
  70. Cohen Regina
  71. Čapo Jovan
  72. Čapo Piroška
  73. Čapo rođ. Šwalb Šarlota
  74. Čelebi Betty
  75. Čelebi Jakob
  76. Daniti Ašer
  77. Daniti Lenka
  78. Daniti Mihailo
  79. Daniti rođ. Scheer Katica
  80. Demajo Estera
  81. Deutsch Jelisaveta preudata Orban
  82. Dežma Rikard
  83. Dežma Štefica
  84. Eberle Marijana
  85. Ečer Nada
  86. Ehrenfreund rođ. Fein Ema
  87. Elek rođ. Goldštajn Ella
  88. Elias Josip
  89. Elias Lika
  90. Engler Desider
  91. Engler Elisabeth
  92. Ercegović Irma (Irena)
  93. Eškenazi Klara
  94. Farchy Allegra
  95. Farchy rođ. Weiser Alice
  96. Farchy dr. Josua M.
  97. Farkaš rođ. Schlanger Sofia
  98. Fekete Arnold
  99. Fekete Regina
  100. Fekete Greta
  101. Fekete dr. Bruno
  102. Ferber Jakob Emanuel
  103. Ferster rođ. Wajs Julijana
  104. Feuer Ladislav
  105. Feuer rođ. Adler Klara
  106. Finzi rođ. Lipman Lonny
  107. Finzi Sabetaj
  108. Fischer David
  109. Fischer Malvin
  110. Fischer Matilda udovica
  111. Fischer rođ. Steiner Janka
  112. Fischer Vilim
  113. Fišer dr. David
  114. Fišer Leo
  115. Fišer Ruža
  116. Fišer rođ. Wajs Etelka
  117. Fodor Anka
  118. Fogel David
  119. Fogel Eugen
  120. Fogel Ida
  121. Fogel Josip
  122. Frank dr. Mihajlo
  123. Frank rođ. Wollner Stefanija
  124. Frankl rođ. Klein Etelka
  125. Freidenfeld Serina
  126. Freudenfeld Aleksander
  127. Freudenfeld rođ. Wollner Matilda
  128. Fridman Branko
  129. Friedländer Erne
  130. Friedmann Irena
  131. Friedmann Lazar
  132. Friedmann Leo
  133. Friedmann Leopold
  134. Friedmann Renee
  135. Friedmann rođ. Reichental Selina
  136. Fuschs Dragutin
  137. Gärtner dr. Leo
  138. Geduldig Roza
  139. Gerb Feodor
  140. Goldstein Hermina
  141. Goldstein Ivan
  142. Goldstein Johana
  143. Goldstein Šarlota rođ. Sonnenfeld
  144. Goldštajn Ervin
  145. Goldštajn Marjana rođ. Binder
  146. Goldštajn Oskar
  147. Greber Serena
  148. Greber Pavle
  149. Greiner Erna rođ. Kandler
  150. Greiner Ilona
  151. Greiner Leopold
  152. Gross Paula
  153. Grossmann rođ. Ehrendiner Hermina
  154. Grünfeld Isidor
  155. Gussman Anica rođ. Dajč
  156. Gussmann Josip
  157. Hahamović dr. ing. Julije
  158. Hahamović rođ. Singer Helena
  159. Haim Matija
  160. Hasan Hugo
  161. Heitler Adolf
  162. Heitler Gizela
  163. Heitler maloletne Mira i Ella
  164. Herzl Adela
  165. Herzl Amalia
  166. Herzl Berthold
  167. Herzl Emil
  168. Herzl Gizela
  169. Herzl Hugo
  170. Herzl Ida rođ. Hilfreich
  171. Herzl Marija
  172. Herzl Richard
  173. Herzog dr. Franjo
  174. Hirš Ignjat
  175. Hiršfeld Frida
  176. Hiršfeld Gizela
  177. Hiršfeld Stefanija
  178. Hiršl Vukica
  179. Hirschl Alexander
  180. Honig David
  181. Honig Serena
  182. Hranilović Vilim
  183. Ignjatić Vladimir
  184. Iric Jovanka rođ. Farkaš
  185. Isak Nahmijas
  186. Izahar Ana
  187. Izahar Josip
  188. Izahar Regina
  189. Kačka Elza
  190. Kačka Gerzon
  191. Kampos rođ. Alkalaj Matilda
  192. Kampos Salamon
  193. Karistka Fany
  194. Karpat Ella
  195. Kaufman Regina
  196. Kazes Natan
  197. Kazes rođ. Böhm Sabina
  198. Klein Bernat
  199. Klein rođ. Rosenbaum Olga
  200. Kleinmann Edmund
  201. Klopfer Elsa (maloletna)
  202. Klopfer Hana
  203. Klopfer Heinrich Hajim
  204. Klopfer Isidor
  205. Klopfer Josefina
  206. Klopfer Leo
  207. Klopfer Rudolf
  208. Koen David
  209. Koen Leon Juda
  210. Koen Merjama
  211. Kohn Alfred
  212. Kohn Andor
  213. Kohn Etelka
  214. Kohn Hugo
  215. Kohn Imre
  216. Kohn Leopold
  217. Kon Ester
  218. Kon Herman
  219. Kon Regina
  220. Kon Salamon
  221. Kornstein Frida
  222. Kovač rođ. Wiegenfeld Žinka
  223. Közer Sofija
  224. Krishaber Ela
  225. Krishaber Karlo
  226. Kümmelberg rođ. Herzl Hermina
  227. Künstler Artur
  228. Künstler rođ. Pollak Valerija
  229. Landau Ervin
  230. Lande Berta
  231. Leitner Zdenko
  232. Leon Elsa
  233. Leon Heim Josif
  234. Leon Hermina
  235. Leon Ruža
  236. Levi Gisella rođ. Reiss
  237. Levi Alfred
  238. Levi Avram
  239. Levi Blanka
  240. Levi Ilse
  241. Levi Jozefina
  242. Levi Kadmon
  243. Levi Karl
  244. Levi Klara
  245. Levi Klara
  246. Levi Laura
  247. Levi Nissim
  248. Levi Oto
  249. Levi Robert
  250. Levi Roderich
  251. Levi Ruben
  252. Levi Sadik

253. Levi Salamon

  1. Levi Sigmund
  2. Levi Sol
  3. Levi Zimbul
  4. Lustig Armin
  5. Lustig Katica
  6. Mährigehl (Merišl) Franz
  7. Majer Berta
  8. Majer Malvina
  9. Majer Margita rođ. Šer
  10. Majer Samuel
  11. Mance Marta
  12. Mandel Johann
  13. Menahem Lika
  14. Müller Frida
  15. Musafija Azriel
  16. Musafija Blanka
  17. Musafija Isak
  18. Musafija Jakob
  19. Musafija Miša
  20. Musafija Rafael
  21. Nachmijas rođ. Ehrendiner Jozefine
  22. Nagy Šandor
  23. Neubauer Roza
  24. Neuhaus Klara rođ. Adler
  25. Neuhaus Rudolf
  26. Neumann Adolf
  27. Neumann Jakob
  28. Neumann Regina
  29. Nićin Sofija
  30. Orban Martin
  31. Papo Eliša
  32. Papo Jozefin
  33. Perenji Bela
  34. Perenji Klara
  35. Pick Melanija
  36. Pinkas Lydia
  37. Pinkas Samuel
  38. Pisker Adolf
  39. Pisker Edita
  40. Pisker Erwin
  41. Pisker Josip
  42. Pisker Josip
  43. Pisker Jovanka
  44. Pisker Mira
  45. Pisker Oskar
  46. Pisker Regina
  47. Polgar Zoltan
  48. Porobič rođ. Wiegenfeld Gizela
  49. Rechnitzer Dragutin
  50. Rechnitzer Jolan
  51. Reiss Jakob
  52. Reiss Gitel
  53. Reitzer Hermann
  54. Ronai Šarlota
  55. Rosenberg Elvira (maloletna)
  56. Rosenberg Lazar
  57. Rosenberg Eugenija
  58. Rosenberg Rosa
  59. Rosenfeld-Rubin Malvina
  60. Rosenfeld Friedrich
  61. Roth Johana
  62. Roth Leo
  63. Rubenović rođ. Farchy Edith
  64. Russo David
  65. Russo Emilija
  66. Samlaić Erih
  67. Samlaić Hugo
  68. Samlaić Lenka
  69. Samlaić Ljerka
  70. Samlaić Marija rođ. Klopfer
  71. Samlaić Ruža
  72. Samlaić Šari
  73. Samuel Karlo
  74. Sasson Bukica
  75. Sasson Josip
  76. Sasson Judita
  77. Sasson Marjana
  78. Sasson Moric
  79. Sasson Stela
  80. Schatteles Gisella
  81. Scheer Adolf
  82. Scheer Aleksandar
  83. Scheer Filip
  84. Scheer Marko
  85. Scheer rođ. Gerber Regina
  86. Scheer rođ. Mayer Lucija
  87. Scheer rođ. Testa Malvina
  88. Scheer Samuel
  89. Scheer Vilim
  90. Schön dr. Arnold
  91. Schön Lujza
  92. Schvitzer Herman
  93. Schvitzer Isidor
  94. Schwarz Ernest
  95. Schwitzer Herrmann Heinrich
  96. Schwitzer Ignjatz
  97. Schwitzer Julio
  98. Schwitzer Rosa
  99. Schwitzer Žaneta
  100. Schwitzer Vilma
  101. Semnic Fany
  102. Semnic Franciska
  103. Semnic Žiga
  104. Semnic Ignjat
  105. Semnic Marko
  106. Semnic Rosa
  107. Siegel Amalie
  108. Siegel Lily
  109. Siegel Edith
  110. Sigmund Alexandar
  111. Sigmund Katarina
  112. Sigmund Klara
  113. Singer Oskar
  114. Sonnenberg Bernhard
  115. Sonnenberg Henriette
  116. Sonnenfeld dr. Samuel
  117. Sonnenfeld Julijana
  118. Sonnenfeld Lazar
  119. Sonnenfeld Olga
  120. Spicer Josip
  121. Spicer rođ. Stern Katica
  122. Spiegel Walter
  123. Spiker Else
  124. Spiker Julius
  125. Spitzer Margit
  126. Stein Max
  127. Steiner Herman
  128. Steiner Maks
  129. Steiner Ružica
  130. Stojanović rođ. Frankl Melanija
  131. Strasser Teodor
  132. Szekelji rođ. Kon Flora
  133. Šalgo Makso
  134. Šalgo Marija
  135. Šalgo Suzana
  136. Šor Gizela
  137. Šor Iso
  138. Špindel Albert
  139. Špindel Herman
  140. Špindel Paula
  141. Štajn Vera
  142. Štein Mirko
  143. Štein Elsa
  144. Šugar Geza
  145. Švab Albert
  146. Švab Ney Irma
  147. Švicer Berta
  148. Švicer Sofija
  149. Švicer Šandor
  150. Tagleicht Emanuel
  151. Tagleicht Gavra
  152. Tagleicht Julka
  153. Tagleicht rođ. Josifov Estera
  154. Taus rođ. Glik Olga
  155. Taus rođ. Glik Olga
  156. Vider Regina
  157. Wajs rođ. Pollak Regina
  158. Wechsler Moritz
  159. Wechsler Stefi
  160. Weinberg Juliška
  161. Weiss Andor
  162. Weiss rođ. Nahmijas Lenka
  163. Weiss Ružica
  164. Weksler Simon
  165. Werigo Zoja (rođ. Johana Deutsch)
  166. Wiegenfeld Adolf
  167. Wiegenfeld Juliana
  168. Wiegenfeld Julio
  169. Wiegenfeld rođ. Rusov Lela
  170. Wiegenfeld Sidonia
  171. Zidverc Maks
  172. Zukermann Serena

 

 

Avatar photo

Autor članka:
Radovan Sremac

Radovan Sremac je rođen 1982. godine. Osnovnu i srednju školu je završio u Šidu. Diplomirao na Odeljenju za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu. U periodu 2009-2013. bio je zaposlen kao kustos-arheolog u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid. Obavljao funkciju direktora pomenute ustanove 2011-2012. god. U periodu od 2014. do 2017. godine bio je zaposlen u Zavičajnoj arheološkoj zbirci pri Narodnoj biblioteci „Simeon Piščević“ Šid kao kustos-arheolog, a od 2018. godine u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum” Šid. Zvanje višeg-kustosa je stekao 2017. godine. Član je Srpskog arheološkog društva od 2007. godine. Istraživačko interesovanje se kreće od arheologije rimskih provincija Centralnog Balkana, preko istorije Vojvodine 18-20. veka do genealogije. Autor je izložbi: „Gradina na Bosutu“ namenjene za gostovanje u zemljama regiona (2017), muzejske postavke Crkvene riznice Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva Šidskog (2016), „Gradina na Bosutu“ u Zavičajnom muzeju u Rumi (2015), „U zaleđu prestonice – Opština Šid u kasnoj antici“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (2012), „Sava Šumanović – lično, porodično, nacionalno“ u Galeriji slika „Sava Šumanović“ Šid (sa gostovanjem u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci i u Domu vojske Srbije u Beogradu) (2012), „Nit koja nas veže" u Muzeju naivne umetnosti „Ilijanum" Šid itd. Autor je 33 monografije i preko 90 radova u serijskim publikacijama. Za svoj rad je nagrađen Višnjićevom nagradom u kategoriji mladih stvaralaca u kulturi za 2010. godinu, Šestodecembarskom Zahvalnicom Opštine Šid (2015), priznanjem gradonačelnika Haife (Izrael) za naučno-istraživački rad o istoriji jevrejskih zajednica u Srbiji (2015) i priznanjem Ministarstva spoljnih poslova Izraela za širenje i unapređivanje srpsko-izraelskog prijateljstva (2016).

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.