Teritorija koja nosi geografski naziv Srem danas je podeljena između Srbije i Hrvatske. Celo područje Srema je u toku Drugog svetskog rata bilo u okviru ustaške Nezavisne Države Hrvatske. Verno prateći strategije i zakone nacističke Nemačke, ustaše su na sebi svojstven način izvršile Holokaust na celom području svoje države, pa sa tim i u Sremu. Progoni Srba, Jevreja i Cigana/Roma započeti su prvih dana postojanja NDH i to najpre kroz ponižavanja i isključenje iz svih društvenih sfera, nastavljeni su kroz maltretiranje, prisilan rad i pljačku pokretne imovine, a okončani sprovođenjem u logore i istrebljenjem. Poseban set donetih državnih zakona legalizovao je sve ove faze i na taj način udario „pečat” Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kao genocidnoj tvorevini. Već prvih meseci postojanja NDH, tačnije 5. juna 1941. godine, stupio je na snagu zakon o obaveznoj prijavi imovine Jevreja i jevrejskih firmi. Ustaše su na taj način sa jedne strane sebi olakšale pljačku, a sa druge strane nama danas ostavile nepobitne dokaze o Holokaustu, barem o finansijskom i pljačkaškom aspektu progona Jevreja. O tom aspektu Holokausta svedoče dokumenta iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu iz fonda Ministarstvo državne riznice. Ured za podržavljeni imetak Odjela za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice NDH (PONOVA) (1941–1945), celina: Dosijei konfiskovane imovine (DKI kartoni) (HR-HAD-1076).
Kao što je navedeno, počevši od 5. juna 1941. godine, svi Jevreji na prostoru NDH morali su da podnesu prijavu imovine za sebe, svoju porodicu i svoja preduzeća i trgovine. Postojala su dva obrasca za obaveznu prijavu imovine:
– Obrazac I – obavezna prijava imetka Židova
– Obrazac II – obavezna prijava židovskih poduzeća, odnosno poduzeća koja u cjelosti ili djelomično pripadaju Židovima.
Obrazac I se sastojao iz sledećih rubrika: I Lični podaci, II Nekretnine, II Liječnici, III Inženjeri, graditelji, bivši javni bilježnici i predstavnici drugih slobodnih zvanja, III Rudarska prava, IV Zakupi i opcije, V Patenti i licence, VI Autorska prava, VII Vrijednosti, VIII Učešće u poduzećima, IX Potraživanja, X Prometne vrijednosti alata, instrumenata i sprava, koje posjeduje za obavljanje zvanja, XI Namještaj, živežne namirnice, odjeća i ostala imovina kućanstva, XII Ostala imovina koja proizlazi iz bio kojih drugih pravnih poslova, XIII Iskaz dugovanja na dan stupanja na snagu zakonske odredbe o prijavi imetka Židova i židovskih poduzeća, zatim Primjedbe, Izjave o istinitosti podataka, mjesto, datum i potpis.
Obrazac II se sastojao iz sledećih rubrika: Opći podaci, I Lični podaci, II Dionička društva, II Komaditna društva i javna trgovačka poduzeća, III Zadruge i društva s ograničenim jamstvom, IV Inokosne tvrtke protokolirane i neprotokolirane, zatim kao i kod obrasca I: Izjave o istinitosti podataka, mjesto, datum i potpis. Uz obrasce je išla i tzv. Temeljnica za knjiženje i Odluka o podržavljenju.
Obrasce su obavezno popunjavali svi Jevreji, polujevreji i supružnici Jevreja, nastanjeni na celom području NDH. Za Jevreje pripadnike drugih država koji su imali imovinu na području NDH, obrasce su popunjavali rođaci ili upravnici te imovine. Banke su prijavljivale štedne uloge Jevreja. Deca mlađa od 21 godine prijavljena su zajedno sa roditeljima. U nekim slučajevima članovi iste porodice imaju posebne dosijee. Dosijei su složeni prema rednom broju, a dosijei jednog grada ili kotara složeni su prema abecednom redu.
Sprovođenje u delo ideje o rasno čistoj Hrvatskoj državi vršilo je nekoliko državnih službi. Od samog svog osnivanja Ured za podržavljeni imetak imao je osnovni zadatak – iseljavanje nehrvatskog elementa iz NDH kroz narodnu ponovu (Državno ravnateljstvo za ponovu tzv. Srpska ponova), odnosno isključenje Jevreja iz ekonomije NDH kroz ekonomsku ponovu (Ured za obnovu privrede, odnosno Državno ravnateljstvo za gospodarsku ponovu, tzv. Židovska ponova).
Državno ravnateljstvo za ponovu osnovano je zakonskom odredbom br. CLXXI-507-Z. p.-1941, a Ured za obnovu privrede zakonskom odredbom br. LIII/85 z. p. 1941, od 3. maja 1941. godine. Ured je osnovan pri Ministarstvu narodnog gospodarstva, Odjelu za obrt, industriju i trgovinu. Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu osnovano je zakonskom odredbom br. CLXXX-581-Z. p-1941, 1. jula 1941. godine. U nadležnost ovog Ravnateljstva preneti su poslovi Ureda za obnovu privrede koje se ovim ukinulo, s tim da je ovo Ravnateljstvo bilo jedino ovlašćeno da kupuje imovinu Jevreja i jevrejskih preduzeća. Takođe, u njegovu nadležnost preneti su poslovi i ovlašćenja i drugih Ministarstava među kojima i sprovođenje naredbe o obaveznoj prijavi imovine Jevreja i jevrejskih preduzeća.
Zakonska odredba o nadopuni zakonske odredbe o osnutku Državnog ravnateljstva za gospodarstvenu ponovu (br. CCLXXI-1240-Z. p. 1941) doneta je 27. avgusta 1941. godine. Odredba je odredila da je Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu moglo preuzimati pravnu imovinu koja je po zakonskoj odredbi o obaveznoj prijavi imovine Jevreja od 5. juna 1941 (broj CL-348-Z. p.1941) bila podložna dužnosti prijave, i po slobodnoj volji određivati sve mere za njeno očuvanje i osiguranje. Državno ravnateljstvo za ponovu i Državno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu spojeni su u jedno ravnateljstvo pod imenom Državno ravnateljstvo za ponovu. Ravnateljstvo će još tri puta menjati naziv i nadležnost, sve do 17. avgusta 1943. godine kada je potpalo u Odjel za novčarstvo, državnu imovinu i dugove Ministarstva državne riznice.
Sačuvana je 581 prijava Jevreja i 4 prijave jevrejskih opština na teritoriji srpskog dela Srema (ne računamo prijave supružnika Jevreja koje je vlast prema zakonu smatrala „arijevcima”).
Srem pod vlašću Nezavisne Države Hrvatske, Holokaust i pljačka imovine
Vlast na prostoru Srema delile su ustaše Nezavisne Države Hrvatske i domaći Nemci. Iako je postojalo dosta sukoba među njima, naročito oko raspodele imovine Jevreja i Srba, obe strane su se potpuno slagale u tome da Srem, kao i celu NDH treba očistiti od „arijevski nepoćudnih elemenata”, tj. od Srba, Jevreja i Cigana (Roma). Hrvatski antisemitizam nije poticao samo iz podaničkog odnosa prema Hitleru i Trećem rajhu, nego i iz programa ustaške organizacije koja je u Načelima ustaškog pokreta proklamovala stvaranje Nezavisne Države Hrvatske u „povjesnim granicama” u kojoj će odlučivati samo Hrvati „čisti po porjeklu i po krvi”. Za tako nešto bilo je potrebno očistiti Hrvatsku od Srba, Jevreja i Roma. Kako su ustaše držale svu vlast u državi, „čišćenje nacije od nepoćudnih elemenata” bilo je i deo državne politike.
Teror nad Srbima i Jevrejima započet je već prvih dana po proglašenju NDH. Hapšenja, maltretiranja i odvođenja u zatvore uglednih ličnosti sprovođena su na celoj teritoriji NDH. Srbi su najčešće odmah ubijani, ili su pak odvođeni u logore pod optužbom da su komunisti ili da su radili protiv države, a od Jevreja je tražen okup – „kontribucija”. Pravnu osnovu ovih zločina vlada NDH utemeljila je donošenjem Zakonske odredbe za odbranu naroda i države kojom je uvedeno vanredno stanje. Pošto NDH do februara 1942. godine nije imala skupštinu, Pavelićeva vlada je bez ikakve kontrole donosila „zakonske akte” usmerene protiv Srba i Jevreja. Prvi set zakona donet je 30. aprila 1941. godine – Zakonska odredba o državljanstvu, i sa njom je stanovništvo NDH podeljeno u dve grupe: prva grupa su bili „državljani” (Hrvati, muslimani i drugi „arijevci”), a drugu grupu „državni pripadnici” (Srbi i Jevreji). Zakonskom odredbom o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda zabranjeno je sklapanje brakova između Jevreja i osoba „arijevskog” porekla, kao i zapošljavanje „arijevki” mlađih od 45 godina u jevrejskim kućama. Zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti propisano je utvrđivanje „pripadnosti nižoj rasi”, tj. utvrđivanje jevrejskog porekla. Kasnije je donet čitav niz novih radikalnijih zakona koji su omogućili pljačku, ponižavanja i potpuno istrebljenje Jevreja. Poseban set zakonskih odredbi odnosio se na fizičku likvidaciju Srba i Jevreja: Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogubljenih osoba na prilina boravak u sabirne i radne logore i Zakonska odredba o suzbijanju nasilnih i kažnjivih čina proti države, pojedinim osobama i imovini.
Set zakona koji se odnose na finansijski momenat Holokausta, tj. pljačku, činile su Naredba o utvrđivanju rasne pripadnosti državnih i samoupravnih službenika i vršitelja slobodnih akademskih zvanja, Naredba o promjeni židovskih prezimena i označavanju Židova i židovskih tvrtki, Zakonska odredba o obaveznoj prijavi imetka Židova i Židovskih tvrtki i Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih preduzeća. Svim ovim zakonima NDH je faktički „ozakonila” Holokaust.
Stradanje Jevreja u Sremu započelo je već aprila 1941. godine po ulasku nemačke vojske. Organizovani u Kulturbund, domaći Nemci su prednjačili u progonu, pljačkanju i ponižavanju Jevreja. Mnogi članovi Kulturbunda odlazili su u Nemačku na tzv. besplatne stručne i privredne kurseve, a školovani su u stvari za SS jedinice. Oni su posle donosili i besplatno delili razne brošure i letke usmerene protiv Jevreja. Cilj je bio stvoriti netrpeljivost lokalnog stanovništva prema Jevrejima kako bi se lakše izveo planirani zločin – njihovo potpuno istrebljenje. Prva mera protiv Srba i Jevreja koja je primenjena u Sremu bilo je oduzimanje radio-aparata da bi potom usledilo hapšenje uglednijih ličnosti. Od Jevreja je tražena kaucija, odnosno „kontribucija” (otkup) za oslobođenje, dok su Srbi najčešće odmah ubijani. Jevrejske i srpske radnje preuzeli su komesari, koji su određeni da se staraju o imovini, a u stvari su bili zaduženi za pljačkanje. Sledeći nemački uzor, ustaše su Jevrejima uvele obavezu nošenja žute trake na levom rukavu sa natpisom na hrvatskom jeziku „Židov” (Ž) i nemačkom „Juden” (J); bilo je zabranjeno napuštanje mesta boravka i kretanje od 20 do 8 časova, a nedeljom i katoličkim praznicima tokom celog dana, zabranjen je odlazak na pijacu pre 10 časova, korišćenje javnog prevoza, kupanje na rekama, a uveden je prinudni rad za sve Jevreje (oba pola) starosti od 16 do 60 godina kao i dnevno javljanje policiji. Istovremeno je vršena pljačka jevrejskih porodica i preduzeća. Pljačkali su u ime države, za potrebe vojske, Kulturbunda ili kancelarija novih nameštenika, a najčešće za sebe. Iz jevrejskih radnji, prostorija udruženja i privatnih stanova odneto je sve što je bilo vredno. Ono što je za njih bilo bezvredno, poput arhive biblioteka i sinagoga, spaljeno je. Iz prijave redarstvenog stražara (policajca) Mate Borkovića, nezadovoljnog podelom opljačkane jevrejske imovine, koju je 19. januara 1942. godine uputio „Državnom tužiocu u Hrvatskoj Mitrovici” (Sremskoj Mitrovici), vidi se šta je sve opljačkano i na koji način. Između ostalog Borković kaže: „Razni predmeti zapliniti od Židova iz Iloka, a koji su bili dopremljeni u ovo redarstvo, a sastojali se od sledećih stvari i to: 2 puna kamijona sa 37 velikih kufera punih zlatnih i srebrnih servisa, 47 džepnih satova, te nekoliko truba platna, te dvije trube kože, boks i šebro u 400 kgr brašna te 50 kg guščije masti… Ove predmete su plijenili g. Ledenc i Gadžo i Filipović Luka redarstvni stražar u Hrvatskoj Mitrovici”. Borković prijavljuje da su „od zapljenjene masti redari dobili svaki po 2 kg, masti t.j. u ukupnoj težini svega 80 kgr”. Dalje „Razni zaplenjeni predmeti od židova Flajšmana iz Hrvatske Mitrovice kao na primjer skupocjeni zlatni servizi 2 i pola kgd. veliki dukata a koje je predmete plijenio g. Gadža i Ledenc, nisu predani na nadležno mjesto, a prigodom djeljenja zatekao ih je g. pristav Ertl. Kod pretresa stana židovke rabinke iz Hrvatske Mitrovice, našao je g. Ledenc i redarstveni stražar Gjuro Marošević veći omot dukata, koji nisu predani na redarstvo, te ih je uzeo ksebi pomenuti Ledenc, a rečena vlasnica mora znati koliko je bilo tih dukata”. U početku su na udaru bile imućnije jevrejske porodice, ali kako je vreme odmicalo, krug se širio. Iz jevrejskih kuća otimano je i odnošeno sve, čak i veš.
Razlike u postupcima između ustaša i nacista nije bilo. U Zemunu i istočnom Sremu svu vlast su u početku imali Nemci. Pri mesnom Kulturbundu osnovana je sekcija za „kontrolu Jevreja” sa zadatkom da popiše sve Jevreje i njihovu imovinu. Zbog brojčane nadmoćnosti u Rumi, vlast su držali uporedo i domaći Nemci i ustaše. Svi sremski Jevreji su bili prisiljeni na teške i ponižavajuće poslove.
Dana 6. 2. 1942. godine doneta je Zakonska odredba o podržavljenju imetka Židova i židovskih preduzeća kojom je „Ravnateljstvo za gospodarsku ponovu” ovlašćeno da sprovede „podržavljenje imetka Židova sa ili bez naknade”. Ubrzo je dopunjena Zakonskom odredbom o unovčavanju podržavljenih židovskih zgrada i gradilišta, u kojoj je precizirano da se zgrade čiji su vlasnici Jevreji „oduzimaju u korist države bez ikakve naknade” i „da Jevreji predaju hartije od vrednosti, uložne knjižice, dragocenosti, tepihe, predmete umetničke, kulturne i istorijske vrednosti, polise osiguranja i dr”.
Nakon 16 meseci ponižavanja, pljačkanja, maltretiranja i pojedinačnih ili grupnih ubijanja, konačno sprovođenje sremskih Jevreja u logore desilo se krajem jula 1942. godine. Najveća grupa Jevreja je uhapšena tokom noći 27. na 28. jul 1942. godine. Preko logora Vinkovci, Tenje, Jasenovac i Loborgrada, sprovedeni su u Aušvic. Nakon sprovođenja Jevreja u logore, započela je konačna pljačka njihove preostale imovine. Imovinu su najčešće razneli ustaški i nemački funkcioneri, dok je sva preostala pokretna imovina rasprodavana na javnim aukcijama. Kao dokaz toga može se navesti primer Šida. U dokumentu koji je Porezni ured u Šidu uputio Upraviteljstvu narodnih škola navodi se da će Porezni ured kao ured za podržavljenu imovinu u Šidu na dan 9. 10. 1942. godine obaviti rasprodaju pokretnina preostalih iza Jevreja i to u domu ustaške mladeži u Šidu. Predmeti su se prodavali po naznačenim cenama, a kako bi rasprodaja prošla u najboljem redu, u dokumentu se navodi da će se u dvoranu puštati četvoro po četvoro kupaca. Jevrejske nekretnine su podržavljene, tj. gruntovno prevedene u vlasništvo države, a nakon toga najčešće prodavane fizičkim licima. Nemačka pučka banka d. d. Ruma čak je i saopštila koliki su iznosi zaplenjeni od rumskih Jevreja.
Nakon sprovedenog plana o ozakonjenoj pljački Jevreja, usledilo je njihovo istrebljenje i masovno odvođenje u logore. Najveći talas hapšenja i sprovođenja u logore desio se, kao što je navedeno, jula meseca 1942. godine. Najveći deo sremskih Jevreja je nastradao u Jasenovcu i Aušvicu.
Spisak sačuvanih prijava (imena su data u originalu):
BEOČIN
- Bloch Đura
- Bloch Oskar
- Deneš Stjepan
- Mandel Nikola
- Ronaj ing. Mirko
- Rosenberg Zoltan
- Šateles Serena
BEŠKA
- Katona Aleksander
- Katona Aurelija
- Katona Stefan
ČEREVIĆ
- Brandajz Oskar
- Fischer Eleonora
- Kornfeld dr. Pavle
- Szöke Željko
ERDEVIK
- Hirth Izidor
- Händler Josip
- Kohn Adolf
- Štern Lazar
GOLUBINCI
- Kohn Ladislav
- Kohn Sigmund
- Römer Filip
INĐIJA
- Pisker Bela
LJUBA
- Hahn Leopold
NEŠTIN
- Goldenberg Laura
- Goldenberg Miša
NOVI SLANKAMEN
- Kardoš Ljudevit
PETROVARADIN
- Schlesinger – Stanić dr. Slavko
RUMA
- Auferber Jakob
- Braun Etelka
- Braun Ruža
- Ferstner Mihajlo
- Fischer Bernhardt
- Frim Julije
- Garai Franjo
- Hauser Bela
- Hellinger Simon
- Heitler Max
- Heršković Fani
- Kaufman Leo
- Klein Helena
- Kohn Milan
- Lederer rođ. Lang Fani
- Malenković dr. Borislava
- Müller Benjamin
- Müller Sigmund
- Müller Šarlota
- Rajh Sigmund
- Reich Arnold
- Stein Bernard
- Steiner Nina
- Polaček Samuel
- Popper Jakob
- Richtmann Aladar
- Roth Bela
- Schlesinger Dezider
- Skopal Filip
- Skopal Karlo
- Stein Bernard
- Unterberger Adolf
- Unterberger Martin
- Unterberger Mirko
- Unterberger Sali
- Waksberger Jakob
- Weiss Jakob
- Weiss Maksim
- Weiss Nathan
- Wessel Alice
- Wessel Ella
- Wessel Karlo
SOT
- Goldenberg Roza
SREMSKA MITROVICA
- Alt Rozalija
- Ferstner Jene
- Ferstner Vilim
- Fleischman Imre
- Fleischman Josip
- Fleischman Šandor
- Frankfurter dr. Ignac
- Freund Leo
- Fuhrmann Miroslav
- Fuhrmann rođ. Čukin Viktorija
- Gärtner David
- Gärtner Fani
- Hubert Hilda
- Hubert Sigmund
- Kiršner rođ. Milanić Fritzi
- Kiršner dr. Slavko
- Kovač Julije
- Lederer Jelka
- Levy Sigfrid
- Milosavljević Regina
- Morgenstern Adolf
- Morgenstern Pera
- Morgenstern Samojlo, Josip, Mirjam i Ružica
- Morgenstern Sima
- Rosenberg Adolf
- Rosenberg Maks
- Samlaić Josip
STARA PAZOVA
- Berger Rella i Rožika
- Deutsch Salamon
- Friend Ivan
- Fučhs Giza
- Goldner dr. Geza
- Haisler Benko
- Heisler David
- Heršković Mavro
- Kesler Marija
- Klajn Berta
- Kohn Dragutin
- Kohn Andrija
- Kon Etelka
- Morgenstern Josip
- Miller Gerzon
- Pinus Mano
- Pisker Dragutin
- Politzer Pavle
- Rot Jakob
- Vajs Lujza
ŠID
- Blatt Gizella
- Blatt Maks
- Dajč Arnold
- Epštajn Gerzon
- Francoz Majer
- Hecht Samuel
- Hecht Sarlota
- Kišicky Abram
- Kišicky Ruža
- Klajn Josip
- Klein Ladislav (Laci)
- Klajn Ladislav
- Klein Leopold
- Klein Pavle
- Klein Regina
- Kohn Solomon
- Löbl dr. Kornel
- Löbl Olga
- Lustig Eugen Salamon
- Lustig Irena
- Malz rođ. Schlesinger Elsa
- Malz Salamon
- Morgenstern Filip
- Morgenstern Lenka
- Platzner Berta
- Reich Ignjat
- Reich Sida
- Schlesinger Leopold
- Spigl Herman
- Spiegel Roza
- Šrottmann Josip
- Šrotman Maks
- Srotman Rozika
- Stern Josip
- Stern Petar
- Winterstein Emil
- Winterstein Ida
- Zilzer Lottika
- Zilzer Nandor
ZEMUN
- Adler Paula
- Adanja Eugenia
- Adanja Lenka
- Adanja Rudi
- Adler Leo
- Adler Paula
- Adler Robert
- Alkalaj Vinuća
- Alkuser Avram
- Alkuser Regina rođ. Albaranas
- Almoslino Ema
- Almoslino Margita
- Altarac Josif
- Altarac Rošela
- Amoday Haim
- Amoday Rašela
- Anaf Helena
- Anaf Moreno
- Aranđelović Sofija
- Arneti Josip
- Arneti Netuš
- Auspitz Gitta
- Auspitz Julio
- Baba Erna
- Badalić pl. Judita Marija
- Balaž Izo
- Balaž rođ. Weis Regina
- Band Charlotte
- Band dr. Alexander
- Banović Gordana
- Beherano Benjamin
- Beherano Erna Ester
- Beherano Vitalis
- Belach Ovsej
- Belach Rebeka
- Berger Margareta Dragica
- Berger Viktor Željko
- Bihali Đuro
- Bihali Herman
- Bihali Maria
- Biheller Marek
- Binder Bertold
- Binder Leonhard Stjepan
- Binder rođ. Auslender Ružica
- Binder Teodora
- Blau Terezija
- Bloch Rudolf
- Böhm Fanka
- Böhm Gizela
- Böhm Klara
- Böhm Sigmund
- Bondy Jacques
- Bondy Robert
- Bošković Eugen
- Bošković Margita
- Brüll Hugo
- Brüll Josip
- Broch Aleksandar
- Brandeis Berta
- Brandeis Sigmund
- Brandeis Hedwiga
- Brandeis Pavle
- Brandeis Hannah
- Brandeis dr. Leopold
- Brandeis Karlo Dragutin
- Cević Avram
- Cević Hajim
- Cević Marijana
- Cević Robert
- Cohen Regina
- Čapo Jovan
- Čapo Piroška
- Čapo rođ. Šwalb Šarlota
- Čelebi Betty
- Čelebi Jakob
- Daniti Ašer
- Daniti Lenka
- Daniti Mihailo
- Daniti rođ. Scheer Katica
- Demajo Estera
- Deutsch Jelisaveta preudata Orban
- Dežma Rikard
- Dežma Štefica
- Eberle Marijana
- Ečer Nada
- Ehrenfreund rođ. Fein Ema
- Elek rođ. Goldštajn Ella
- Elias Josip
- Elias Lika
- Engler Desider
- Engler Elisabeth
- Ercegović Irma (Irena)
- Eškenazi Klara
- Farchy Allegra
- Farchy rođ. Weiser Alice
- Farchy dr. Josua M.
- Farkaš rođ. Schlanger Sofia
- Fekete Arnold
- Fekete Regina
- Fekete Greta
- Fekete dr. Bruno
- Ferber Jakob Emanuel
- Ferster rođ. Wajs Julijana
- Feuer Ladislav
- Feuer rođ. Adler Klara
- Finzi rođ. Lipman Lonny
- Finzi Sabetaj
- Fischer David
- Fischer Malvin
- Fischer Matilda udovica
- Fischer rođ. Steiner Janka
- Fischer Vilim
- Fišer dr. David
- Fišer Leo
- Fišer Ruža
- Fišer rođ. Wajs Etelka
- Fodor Anka
- Fogel David
- Fogel Eugen
- Fogel Ida
- Fogel Josip
- Frank dr. Mihajlo
- Frank rođ. Wollner Stefanija
- Frankl rođ. Klein Etelka
- Freidenfeld Serina
- Freudenfeld Aleksander
- Freudenfeld rođ. Wollner Matilda
- Fridman Branko
- Friedländer Erne
- Friedmann Irena
- Friedmann Lazar
- Friedmann Leo
- Friedmann Leopold
- Friedmann Renee
- Friedmann rođ. Reichental Selina
- Fuschs Dragutin
- Gärtner dr. Leo
- Geduldig Roza
- Gerb Feodor
- Goldstein Hermina
- Goldstein Ivan
- Goldstein Johana
- Goldstein Šarlota rođ. Sonnenfeld
- Goldštajn Ervin
- Goldštajn Marjana rođ. Binder
- Goldštajn Oskar
- Greber Serena
- Greber Pavle
- Greiner Erna rođ. Kandler
- Greiner Ilona
- Greiner Leopold
- Gross Paula
- Grossmann rođ. Ehrendiner Hermina
- Grünfeld Isidor
- Gussman Anica rođ. Dajč
- Gussmann Josip
- Hahamović dr. ing. Julije
- Hahamović rođ. Singer Helena
- Haim Matija
- Hasan Hugo
- Heitler Adolf
- Heitler Gizela
- Heitler maloletne Mira i Ella
- Herzl Adela
- Herzl Amalia
- Herzl Berthold
- Herzl Emil
- Herzl Gizela
- Herzl Hugo
- Herzl Ida rođ. Hilfreich
- Herzl Marija
- Herzl Richard
- Herzog dr. Franjo
- Hirš Ignjat
- Hiršfeld Frida
- Hiršfeld Gizela
- Hiršfeld Stefanija
- Hiršl Vukica
- Hirschl Alexander
- Honig David
- Honig Serena
- Hranilović Vilim
- Ignjatić Vladimir
- Iric Jovanka rođ. Farkaš
- Isak Nahmijas
- Izahar Ana
- Izahar Josip
- Izahar Regina
- Kačka Elza
- Kačka Gerzon
- Kampos rođ. Alkalaj Matilda
- Kampos Salamon
- Karistka Fany
- Karpat Ella
- Kaufman Regina
- Kazes Natan
- Kazes rođ. Böhm Sabina
- Klein Bernat
- Klein rođ. Rosenbaum Olga
- Kleinmann Edmund
- Klopfer Elsa (maloletna)
- Klopfer Hana
- Klopfer Heinrich Hajim
- Klopfer Isidor
- Klopfer Josefina
- Klopfer Leo
- Klopfer Rudolf
- Koen David
- Koen Leon Juda
- Koen Merjama
- Kohn Alfred
- Kohn Andor
- Kohn Etelka
- Kohn Hugo
- Kohn Imre
- Kohn Leopold
- Kon Ester
- Kon Herman
- Kon Regina
- Kon Salamon
- Kornstein Frida
- Kovač rođ. Wiegenfeld Žinka
- Közer Sofija
- Krishaber Ela
- Krishaber Karlo
- Kümmelberg rođ. Herzl Hermina
- Künstler Artur
- Künstler rođ. Pollak Valerija
- Landau Ervin
- Lande Berta
- Leitner Zdenko
- Leon Elsa
- Leon Heim Josif
- Leon Hermina
- Leon Ruža
- Levi Gisella rođ. Reiss
- Levi Alfred
- Levi Avram
- Levi Blanka
- Levi Ilse
- Levi Jozefina
- Levi Kadmon
- Levi Karl
- Levi Klara
- Levi Klara
- Levi Laura
- Levi Nissim
- Levi Oto
- Levi Robert
- Levi Roderich
- Levi Ruben
- Levi Sadik
253. Levi Salamon
- Levi Sigmund
- Levi Sol
- Levi Zimbul
- Lustig Armin
- Lustig Katica
- Mährigehl (Merišl) Franz
- Majer Berta
- Majer Malvina
- Majer Margita rođ. Šer
- Majer Samuel
- Mance Marta
- Mandel Johann
- Menahem Lika
- Müller Frida
- Musafija Azriel
- Musafija Blanka
- Musafija Isak
- Musafija Jakob
- Musafija Miša
- Musafija Rafael
- Nachmijas rođ. Ehrendiner Jozefine
- Nagy Šandor
- Neubauer Roza
- Neuhaus Klara rođ. Adler
- Neuhaus Rudolf
- Neumann Adolf
- Neumann Jakob
- Neumann Regina
- Nićin Sofija
- Orban Martin
- Papo Eliša
- Papo Jozefin
- Perenji Bela
- Perenji Klara
- Pick Melanija
- Pinkas Lydia
- Pinkas Samuel
- Pisker Adolf
- Pisker Edita
- Pisker Erwin
- Pisker Josip
- Pisker Josip
- Pisker Jovanka
- Pisker Mira
- Pisker Oskar
- Pisker Regina
- Polgar Zoltan
- Porobič rođ. Wiegenfeld Gizela
- Rechnitzer Dragutin
- Rechnitzer Jolan
- Reiss Jakob
- Reiss Gitel
- Reitzer Hermann
- Ronai Šarlota
- Rosenberg Elvira (maloletna)
- Rosenberg Lazar
- Rosenberg Eugenija
- Rosenberg Rosa
- Rosenfeld-Rubin Malvina
- Rosenfeld Friedrich
- Roth Johana
- Roth Leo
- Rubenović rođ. Farchy Edith
- Russo David
- Russo Emilija
- Samlaić Erih
- Samlaić Hugo
- Samlaić Lenka
- Samlaić Ljerka
- Samlaić Marija rođ. Klopfer
- Samlaić Ruža
- Samlaić Šari
- Samuel Karlo
- Sasson Bukica
- Sasson Josip
- Sasson Judita
- Sasson Marjana
- Sasson Moric
- Sasson Stela
- Schatteles Gisella
- Scheer Adolf
- Scheer Aleksandar
- Scheer Filip
- Scheer Marko
- Scheer rođ. Gerber Regina
- Scheer rođ. Mayer Lucija
- Scheer rođ. Testa Malvina
- Scheer Samuel
- Scheer Vilim
- Schön dr. Arnold
- Schön Lujza
- Schvitzer Herman
- Schvitzer Isidor
- Schwarz Ernest
- Schwitzer Herrmann Heinrich
- Schwitzer Ignjatz
- Schwitzer Julio
- Schwitzer Rosa
- Schwitzer Žaneta
- Schwitzer Vilma
- Semnic Fany
- Semnic Franciska
- Semnic Žiga
- Semnic Ignjat
- Semnic Marko
- Semnic Rosa
- Siegel Amalie
- Siegel Lily
- Siegel Edith
- Sigmund Alexandar
- Sigmund Katarina
- Sigmund Klara
- Singer Oskar
- Sonnenberg Bernhard
- Sonnenberg Henriette
- Sonnenfeld dr. Samuel
- Sonnenfeld Julijana
- Sonnenfeld Lazar
- Sonnenfeld Olga
- Spicer Josip
- Spicer rođ. Stern Katica
- Spiegel Walter
- Spiker Else
- Spiker Julius
- Spitzer Margit
- Stein Max
- Steiner Herman
- Steiner Maks
- Steiner Ružica
- Stojanović rođ. Frankl Melanija
- Strasser Teodor
- Szekelji rođ. Kon Flora
- Šalgo Makso
- Šalgo Marija
- Šalgo Suzana
- Šor Gizela
- Šor Iso
- Špindel Albert
- Špindel Herman
- Špindel Paula
- Štajn Vera
- Štein Mirko
- Štein Elsa
- Šugar Geza
- Švab Albert
- Švab Ney Irma
- Švicer Berta
- Švicer Sofija
- Švicer Šandor
- Tagleicht Emanuel
- Tagleicht Gavra
- Tagleicht Julka
- Tagleicht rođ. Josifov Estera
- Taus rođ. Glik Olga
- Taus rođ. Glik Olga
- Vider Regina
- Wajs rođ. Pollak Regina
- Wechsler Moritz
- Wechsler Stefi
- Weinberg Juliška
- Weiss Andor
- Weiss rođ. Nahmijas Lenka
- Weiss Ružica
- Weksler Simon
- Werigo Zoja (rođ. Johana Deutsch)
- Wiegenfeld Adolf
- Wiegenfeld Juliana
- Wiegenfeld Julio
- Wiegenfeld rođ. Rusov Lela
- Wiegenfeld Sidonia
- Zidverc Maks
- Zukermann Serena
Komentari (0)